"SIGURNOST Izraela je njemački državni rezon." To je rekao njemački kancelar Olaf Scholz poslije Hamasovih napada na Izrael. Slične izjave su dali ministrica vanjskih poslova Analena Baerbock, predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier, kao i šefovi socijaldemokrata, kršćanskih demokrata, Zelenih i liberala, piše Deutsche Welle.

I dok se najvažniji politički akteri u Njemačkoj stavljaju na stranu Izraela, s propalestinskih skupova stižu drukčije poruke. "Ne prihvaćamo to da se na našim ulicama slave odvratni napadi na Izrael", reagirao je kancelar Scholz. Ali, nije rekao kako ih namjerava spriječiti.

Njemački kancelar je prošle godine na zajedničkoj konferenciji za medije s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom zbunjeno šutio kada je Abas optužio Izrael za "višestruki holokaust" nad Palestincima. Kasnije se Scholz ogradio od te Abasove izjave, nazvavši je "nepodnošljivom i neprihvatljivom".

Financiranje terorizma?

Što će njemačka vlada učiniti poslije velikog terorističkog napada na Izrael? Trenutno Njemačka upućuje 250 milijuna eura pomoći palestinskim područjima. Ministrica za pomoć u razvoju Svenja Schulze namjerava preispitati "zajednički angažman u korist palestinskih područja". Ona kaže da ne postoji direktno financiranje palestinskih autonomnih vlasti i da se ni na koji način ne pomaže Hamasu, koji je i u Njemačkoj i u Europskoj uniji zabranjen kao teroristička organizacija.

Ali, ponekad nije jednostavno utvrditi u čije ruke dospijeva novac. Alexander Dobrindt iz redova konzervativne bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) zato zahtijeva da se prekinu sve isplate palestinskoj strani. Njemačko-izraelsko društvo traži da financiranje bude povezano s jasnim uvjetima. "Našim poreznim novcem ne smije se financirati terorizam i antisemitizam", navodi se u priopćenju predsjednika tog društva Volkera Becka.

U istoj dilemi su i druge države Europske unije. Bez financijske podrške EU institucije palestinske autonomije jedva da bi preživjele.

SAD šalje vojne brodove

Iako je Europska unija najveći financijer, ona po moći i utjecaju na bliskoistočno područje, za razliku od Washingtona, igra sporednu ulogu. Sjedinjene Američke Države su najavile da će poslati brodove i borbene zrakoplove u tu regiju.

Američki predsjednik Joe Biden do sada je bio na distanci prema izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu zbog sporne reforme pravosuđa u Izraelu i odnosa prema Palestincima. Ali, napad na Izrael Bidenu je pružio priliku da bezrezervno stane na stranu Izraela i u vojnom pogledu.

Ponovno izbijanje konflikta ugrožava dugoročne napore SAD-a da se stabilizira regiju Bliskog istoka. U to pripada i otopljavanje odnosa Izraela i Saudijske Arabije. Prve saudijske reakcije su zaista bile suzdržane. I Egipat očito ulaže napore u sprječavanje daljnje eskalacije. S druge strane, za neko vrijeme se raspršila Bidenova nada da će s Iranom, koji podržava Hamas, postići novi atomski sporazum.

Skretanje pozornosti s Ukrajine

Usprkos razumijevanju zapadnih zemalja za izraelski vojni odgovor, u njihovom interesu je smirivanje sukoba. Njemački kancelar Scholz je upozorio da bi se požar mogao proširiti regijom i založio se za posredovanje između Izraela i Palestinaca.

Ni Biden ni Scholz to ne izgovaraju glasno, ali znaju da bliskoistočno nasilje skreće pozornost svjetske javnosti s Ukrajine. Upravo toga se pribojava ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. S obzirom na to da ukrajinska protuofenziva jedva napreduje, zemlje koje podržavaju Ukrajinu postaju nestrpljive. U njima se širi izvjestan umor od rata.

Prije svih američki predsjednik Biden ima poteškoće održati financijsku i vojnu pomoć Ukrajini. Ako bi sada na duže vrijeme američki resursi bili vezani za bliskoistočno područje, nedostajali bi u ratu u Ukrajini.

Ali, slika je još šira. Analitičarka Daniela Schwarzer je na Prvom programu njemačke javne televizije (ARD) rekla da je fokus SAD-a kratkoročno na Ukrajini, ali dugoročno na Kini i indopacifičkom području. "Naravno, Sjedinjene Američke Države točno razmatraju koliko mogu investirati u pojedine konflikte… Već sada se postavlja pitanje, koliko još ima sredstava da se podrži Ukrajinu, ako to postane duži rat." Ona je objasnila da se na neki način moraju između različitih sukoba uravnotežiti politička pozornost, financiranje i distribucija ratnog materijala.

Kina - opet neutralna

Zapad ponovo doživljava ono što je gorko iskusio u ukrajinskom ratu. Važne zemlje u razvoju i nove industrijske zemlje, čak i one za koje se misli da dijele iste vrijednosti sa Zapadom, nisu osudile Hamas.

Južnoafrička Republika, na primjer, nije osudila ruski napad na Ukrajinu. A sada je vladajuća stranka, Afrički nacionalni kongres, izdala priopćenje u kojem je raniji aparthejd u Južnoafričkoj Republici usporedila s današnjom bliskoistočnom situacijom.

Kina također nije osudila Hamas, upravo onako kao što je Peking odbio osuditi rusku agresiju na Ukrajinu.

Oglasila se i Rusija, podsjećajući Europljane i Amerikance na cilj koji oni godinama podržavaju: palestinska država bi, rekao je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, bila najbolji put za rješenje konflikta. "Ne možemo se suglasiti s onima koji kažu da sigurnosti može biti samo u borbi protiv terorizma", rekao je on.

Taj prijedlog iznosi zemlja čiji je predsjednik Vladimir Putin osporio Ukrajini pravo na postojanje i koji već godinu i pol dana vodi nemilosrdan rat i protiv ukrajinskih civila.