RADIKALNI islamistički pokret Hamas, koji su Europska unija, SAD, Kanada i Japan proglasili terorističkom organizacijom, upisat će se u povijest kao počinitelj "izraelskog 11. rujna" zbog munjevitih barbarskih napada kojima je primorao židovsku državu da proglasi rat.

Hamas je odabrao vlastitu smrt, poručio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu 7. listopada kada je teroristička skupina iznenada napala izraelski teritorij i potaknula novu spiralu nasilja sa stotinama mrtvih na jednoj i drugoj strani, piše francuski list Le Figaro donoseći povijest nastanka Hamasa.

Kako je rođen Hamas?

Krajem 60-ih godina skupina koja se naknadno razvila kao Hamas bila je u Pojasu Gaze tek ogranak pokreta Muslimanske braće rođenog u Egiptu. Naziv "hamas" arapska je kratica za "Pokret islamskog otpora".

Njegovi osnivači, a među njima je šeik Ahmed Jasin - svi su se formirali u Egiptu. U Gazi su stvorili mrežu džamija, karitativnih organizacija i škola putem kojih su dva desetljeća širili politički islam.

Takvim djelovanjem konkurirali su hegemoniji nacionalista okupljenih u Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji (PLO) koja je u očima Izraela bila istinski neprijatelj protiv kojega se treba boriti pa je Tel-Aviv na preteču Hamasa gotovo blagonaklono gledao. 

"Hamas je utemeljen tek 1987. početkom prve intifade (ustanak)", objašnjava Jean-Charles Brisard, predsjednik Centra za analizu terorizma. U svojoj povelji Hamas navodi da je "Palestina zemlja islama" i zagovara uništenje Države Izrael i uspostavu Palestinske islamske države.

"Hamas ima nekoliko tisuća operativaca i desetke tisuća simpatizera u Gazi", dodaje Brisard. Iako velik dio Zapada smatra Hamas terorističkom organizacijom, neke države poput Velike Britanije, Australije ili Egipta smatraju terorističkom organizacijom samo njegovo oružano krilo.

Kina, arapske zemlje, pa čak i Norveška ne smatraju ni oružano krilo terorističkom organizacijom.

Tko su Hamasovi zapovjednici?

Hamas ima političko i vojno krilo. Vojnim krilom zapovijeda Mohamed Deif od 2002., nakon smrti svoga prethodnika Salaha Šehadeha. Rođen u Pojasu Gaze 1965. godine, Deif se pridružio organizaciji čim je osnovana 1987. On je danas prva meta Izraela.

U kolovozu 2014. na njega je izvršen napad u kojem su ubijene njegove žena i kći, ali on se izvukao iako je bio teško ranjen. Amputirane su mu obje noge i ruka, a izgubio je i funkciju jednog oka. Političkim krilom upravlja 60-godišnji Ismail Hanija. On je bio čovjek od povjerenja duhovnog vođe Hamasa, šeika Ahmeda Jasina koji je ubijen 2004. u ciljanom izraelskom napadu.

Hanija je danas politički vođa Hamasa. "Na putu smo velike pobjede", rekao je u subotu navečer u govoru za TV Al-Aksa, televizijski kanal terorističke organizacije. 

Koja je stvarna snaga oružanog krila brigada al-Kasam?

Zapovjedni lanac, oprema, brigade, bojne... ove brigade imaju sve što treba da budu manja vojska. Procjenjuje se da brigade Ezedin al-Kasam imaju 20.000 boraca, što znači šest brigada od 30 bojni. Broj tih "boraca" mogao bi se udvostručiti u slučaju mobilizacije. 

"Operacija započeta u subotu koristila se terorističkim taktikama", kaže David Rigoulet-Roze, znanstvenik s Instituta za strateške međunarodne odnose (IRIS).

"No ona ima i oblike globalne vojne operacije za koju je potrebna vrlo visoka razina pripreme: napali su s kopna, mora i zraka, a to zahtijeva veliko dugomjesečno planiranje. Nikako nije riječ o improvizaciji."

Brigade al-Kasam imaju i specijalnu postrojbu, koja se zove Nuhba i aktivno je sudjelovala u subotnjem napadu. Ti elitni borci posebno su oblikovani kako bi se ubacili na izraelski teritorij morskim ili zračnim putem, a koristili su se i prekograničnim tunelima. Uvježbavani su da bi izveli napade u cilju otmice talaca ili ubijanja ljudi. 

"Oni su vični uzimanju talaca", kaže Jean-Charles Brisard. Tog vikenda teroristička organizacija uzela je "više od 100 zarobljenika", prema podacima koje je u nedjelju obavio Tiskovni ured izraelske vlade.

"Masovni karakter otmica trebao bi omogućiti Hamasu da postigne brojna oslobođenja (palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora) ili ostvari velike financijske i političke dobiti", smatra Brisard.

Kakva je strategija Hamasa?

Ciljevi Hamasa nalik su njegovoj strukturi: ujedno su politički i teroristički. Njegovi su ciljevi vrlo jasni: tući Izrael sve do potpunog uništenja. Na političkom planu Hamas se uspio nametnuti kao dominantna politička snaga u Gazi, neprestano konkurirajući Fatahu, stranci koju je osnovao pokojni palestinski vođa Jaser Arafat, a koju optužuje za neučinkovitost i nekompetentnost.

Početkom 2000-ih godina, Hamas je iskoristio urušavanje palestinske vlasti koja je bila na meti Izraela od Druge palestinske Intifade 2000. Unatoč opetovanim likvidacijama svojih zapovjednika (izraelska ubojstva Ahmeda Jasina i Abdela Aziza al-Rantisija 2004. bila su najteži udarci), Hamas se neprestano obnavljao poput hidre. 

Organizacija je konačno pobijedila na lokalnim izborima 2004., a zatim i parlamentarnima u siječnju 2006. Tada Ismail Hanija preuzima uzde islamističke vlasti. Postupno, Fatah je gurnut u stranu. Koristeći podršku onog dijela stanovnika Gaze koji je sklon nasilju, Hamas se malo pomalo nametnuo kao jedina stvarna vlast na tom teritoriju. 

Od tada Hamas razvija svoju terorističku strategiju. Godine 2006. objavljuje završetak samoubilačkih napada i zamjenjuje ih raketiranjem Izraela iz Gaze. Slijedili su ratovi s Izraelom: 2008., 2012., 2014., 2021.

Na geostrateškom planu Hamasu je nit vodilja pokušati izolirati Izrael i pridobiti države u regiji protiv njega. Pri tome se naravno oslanja na javno mnijenje koje je često radikalnije od vlastitih vlada.

Subotnja zvjerstva imaju širi geopolitički cilj

Svrha niza samoubilačkih napada početih 1993. bila je blokirati izraelsko-palestinski mirovni proces nakon sklapanja Sporazuma iz Osla. Nakon represije koju je palestinska vlast Jasera Arafata povela protiv Hamasa, pokušaj zbližavanja je propao, a tomu je pridonijelo i širenje židovske kolonizacije na Zapadnoj obali. 

Na jednak način, zvjerstva koje je Hamas počeo u subotu imaju širi geopolitički cilj, ističe Le Figaro. Hamas se nada potkopati napore za normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije jer ta država mora poslušati i svoje javno mnijenje koje se dobrim dijelom svrstava uz Hamas. 

"U ovom slučaju ne mislim da im je to dobra računica", smatra David Rigoulet-Roze i objašnjava da su neke normalizacije već na snazi, primjerice normalizacija odnosa između Izraela i Bahreina.

"Napadi Hamasa na Izrael upućuju da je imao u tome podršku Irana, velikog protivnika Saudijske Arabije u regiji i to je razlog za zabrinutost Rijada koji bi upravo zbog toga mogao nastojati još više približiti se Tel Avivu kako bi se okoristio izraelskom vojnom silom", dodaje. 

Tko su Hamasovi saveznici?

Prije nego što je osnovan 1987., pokret Hamas uglavnom su financirale Saudijska Arabija i Sirija. Izrael se zbog toga nije mnogo brinuo jer Hamas tada nije još razvijao oružane akcije. Danas uglavnom Katar i Iran podržavaju Hamas.

Odatle i bliskost Hamasa i Hezbolaha (Božje stranke), šijitskog proiranskog pokreta iz Libanona koji je utemeljen 1982. nakon sukoba između Izraela i južnog Libanona.

Hezbolah je ujedno i stranka i paravojna islamistička libanonska organizacija koju vodi Hasan Nasralah, a za svog duhovnog oca i politički model odabrao je pokojnog iranskog vođu ajatolaha Homeinija. Kao i Hamas, i Hezbolah ima bezuvjetnu podršku Irana koji je pokrovitelj onih organizacija koje zagovaraju uništenje Izraela.

U ponedjeljak je Izrael rekao da su se i komandosi Hezbolaha ubacili na teritorij Izraela s juga Libanona. Izrael je uzvratio bombardiranjem graničnog sela i ustvrdio da je "ubio određen broj pripadnika". Hezbolah je pak otvorio vatru na izraelske položaje i to priznao, ali je zanijekao da je ubacio svoje ljude na područje Izraela.

"Hamas uglavnom prima pomoć Katara na financijskom planu te Irana na materijalnom", kaže Jean-Charles Brisard, no upozorava da on crpi novce i iz poreza na granicama i poreza na robu.