KOMPANIJA Cuspis d.o.o., poznata po sumnjama u namještanje natječaja za izradu portala Cijepise, objavila je na Facebook stranici IT Jobs Croatia da želi zaposliti dvanaest IT stručnjaka.

Tražene kvalifikacije i certifikati su jako specifični, zbog čega su neki članovi IT zajednice u Hrvatskoj javno prozvali Cuspis za namještanje natječaja u javnom zdravstvu. Iz objave je vidljivo da je kompanija detaljno upoznata sa svim komponentama te certifikatima koji će biti potrebni za razvoj novog sustava u zdravstvu.

Vjerojatno se radi o softveru koji bi trebao zamijeniti nefunkcionalni CEZIH sustav, koji u zadnje vrijeme više ne radi nego što radi. IT-jevci koji su komentirali ovaj natječaj pišu da je jasno da se radi o namještanju javnog natječaja.

Sami natječaj još nije niti objavljen, ali profili radnika, kvalifikacije i certifikati koje Cuspis javno traži preko Facebook grupe IT Jobs Croatia sugeriraju da ta kompanija zna kakvi će uvjeti biti traženi u javnom natječaju kada bude javno objavljen pa traže ljude čije bi kvalifikacije iskoristili za dobivanje natječaja.

Da se radi o unaprijed namještenom natječaju za Ministarstvo zdravstva najviše sugeriraju tražene kvalifikacije za 11. radno mjesto, naziva "Stručnjak za analizu procesa i upravljanje zahtjevima korisnika u zdravstvu". Traže se specifični certifikati; HL7 V2.7 Control Specialist, HL7 CDA Specialist (Clinical Document Architecture), HL7 FHIR (Fast Healthcare Interoperability Resource), HL7 V3 RIM Specialist, Certified Professional in Healthcare Information and Management Systems (CPHIMSSM).

HL7 je kratica za Health Level Seven International, neprofitnu organizaciju koja se bavi "pružanjem sveobuhvatnog okvira i povezanih standarda za razmjenu, integraciju, dijeljenje i pronalaženje elektroničkih zdravstvenih informacija koje podržavaju kliničku praksu i upravljanje, isporuku i procjenu zdravstvenih usluga", stoji na internetskoj stranici organizacije.

Radi se o globalnoj organizaciji koja određuje globalne standarde za transfer kliničkih i administrativnih podataka u zdravstvu. Znači namijenjena je direktno zdravstvenim sustavima, bolnicama i privatnim zdravstvenim klinikama.

Kompanija Cuspis je poznata po tome što je izradila platformu Cijepise, a u vlasništvu je Vinka Kojundžića, poznanika ministra zdravstva Vilija Beroša. Stranica Cijepise je ugašena 6. listopada ove godine.

"Na cijepljenje se možete predbilježiti izravno putem portala e-Građani ili uz pomoć Vašeg izabranog liječnika opće/obiteljske medicine. Cijepljenje možete i bez predbilježbe obaviti na cijepnim punktovima županijskih zavoda za javno zdravstvo", pisalo je u obavijesti o gašenju. Iz toga proizlazi da stranica Cijepise uopće nije bila potrebna.

Pokojni Indexov novinar Vladimir Matijanić je otkrio i da je Kojundžićev Cuspis sklapao milijunske poslove s Ministarstvom zdravstva i prije pandemije. U 2019. godini 6.367.024,09 kuna za ulaganja u računalne programe, a u 2018. godini 3.497.338,41 kunu.

Podaci o uplatama ranijih godina nisu pronađeni pa je očito Ministarstvo zdravstva prepoznalo kvalitetu usluga Kujundžićeve kompanije Cuspis prvi put u godini kada je Vili Beroš postao pomoćnik ministra.

Ministar je na upit o svom odnosu s Cuspisom i Kojundžićem odgovorio: "Tvrtka Cuspis surađuje s Ministarstvom zdravstva još iz vremena prije mog dolaska u to ministarstvo. Gospodina Kojundžića poznajem kao i sve osobe i tvrtke koje surađuju s Ministarstvom zdravstva. Tvrtka Cuspis posluje s Ministarstvom zdravstva temeljem zakonom propisanih natječaja."

"Očigledno znaju koji će biti potrebni certifikati za natječaj ili više njih"

Da se vjerojatno radi o namještanju javne nabave potvrdio nam je i Marko Rakar, poslovni savjetnik i financijski forenzičar. "Iz oglasa za poslove koje je objavio Cuspis je očigledno da već znaju koji će biti potrebni certifikati za natječaj ili više njih."

"To je vjerojatno nešto što je u pripremi ili oni znaju da će se pojaviti. Traženje vanjskih suradnika samo da bi se moglo prijavljivati na natječaje nije ilegalno, ali je nešto što može ukazivati na unaprijed namještene buduće javne natječaje", tvrdi Rakar.

Objasnio je i kako se u Hrvatskoj najčešće namještaju javni natječaji. "Dakle kroz uvjete natječaja državne ustanove i institucije toliko usko specificiraju traženi predmet nabave da bi pogodovali određenom dobavljaču.

Tu postoje razne kombinacije, primjerice često se specificiraju nepotrebni uvjeti nabave, manipulira se certifikatima stručnjaka gdje se traže certifikati koji se u pravilu ne koriste ili su irelevantni za predmet nabave, a ponekad se uvjetuje korištenje tehnologije koja je neopravdana", objašnjava.

"Po zakonu o javnoj nabavi se propisuju uvjeti koje firma mora zadovoljiti, kao što je broj uspješnih projekata u prošlosti i potrebni stručnjaci. Javna je tajna da se s traženim certifikatima i traženim stručnjacima namještaju natječaji, to je jedan od osnovnih elemenata dobre namještaljke.

Kada se pojavi nekakav natječaj, prijavitelj ne mora imati zaposlene stručnjake, nego može zaposliti i neke druge, a bitno je samo da kompanija ima njihovu potvrdu da ih se može prijaviti na natječaj kao osobu s kojom se zadovoljavaju uvjeti iz natječaja", kaže nam Rakar.

"To samo po sebi nije ilegalno, zakon to dopušta. Ali ta mogućnost se zloupotrebljava do krajnjih granica. Često se traže neki specifični certifikati, koje ima možda dvoje ljudi u državi. Hrvatska javna nabava onda ne ulazi u to je li nešto zaista potrebno.

Kod europskih natječaja, ako se dokaže da se traženjem specifičnih certifikata ograničava tržišno natjecanje, onda je to predmet za poništavanje nabavke. Netko se mora na to žaliti, ali prema našem zakonu o javnoj nabavi pravo žalbe se naplaćuje, najčešće u postotku od vrijednosti nabave. To je uvedeno jer je bilo puno situacija u kojoj su se ljudi javljali na natječaj i žalili samo da bi se odugovlačio postupak. Sada se mora platiti tisuće eura da bi se žalio i to čini postupak žalbe neefikasnim", zaključuje Rakar. 

Odgovor Cuspis d.o.o. na upit Indexa

Poslali smo upit kompaniji Cuspis d.o.o. na temu optužbi o namještanju natječaja. Odgovor objavljujemo u cijelosti, a poslao ga je direktno Vinko Kojundžić. 

"Krajem devetog mjeseca ove godine bili smo svjedoci pada sustava CEZIH na dva dana zbog migracije CEZIH-a koji provodi tvrtka Ericsson po natječaju koji je bio raspisao HZZO. Iako to nije prvi put da je CEZIH pao, jer kao što svi vidimo isti redovno pada, ovo je bio najduži pad do sad i doveo je u pitanje funkcioniranje cjelokupnog zdravstvenog sustava te pružanje zdravstvenih usluga građanima Republike Hrvatske. CEZIH je dizajniran davne 2003 godine i do danas je ostao takav kakav je bio dizajniran tada", objašnjava Kojundžić. 

"Vjerujemo da je svima jasno da je nakon 20 godina potrebno krenuti u radikalnu strukturnu modernizaciju istog. Ovi padovi samo dokazuju ispravnost naših misli. Kao najveći stručnjak za informatizaciju zdravstva u Hrvatskoj, u zadnje dvije godine sam više puta javno pozvao da se održi okrugli stol na temu informatizacije zdravstva i otvoreno progovori o monopolu na CEZIH, budućnosti CEZIH-a i kako od njegove zastarjele arhitekture napraviti novi moderan i efikasan sustav koji će pružiti građanima nove usluge i neće svako malo padati. Pozivam i Index.hr da kada već drugi neće, napravi ovaj otvoreni stol na koji ću se svakako odazvati."

"S obzirom na sve gore navedeno očekujemo da će HZZO vrlo brzo raspisati natječaj za redizajn CEZIH-a u novo moderno IT rješenje. Kako detaljno poznajem arhitekturu CEZIH-a (na kraju krajeva ime CEZIH sam ja dao), bilo je jednostavno raspisati koji profili stručnjaka su potrebni za projektni tim izgradnje novog CEZIH-a. Stoga smo transparentno objavili otvoreni poziv IT stručnjacima u Hrvatskoj da oformimo projektni tim koji može sudjelovati u svim elementima javne rasprave i procesa savjetovanja prije objave natječaja o novoj arhitekturi, te svim tehnološkim aspektima do najsitnijih detalja, te naravno onda se i javiti na natječaj i ponuditi najbolje moderno rješenje kako bi se zamijenila arhitektura stara 20 godina."

"Novi CEZIH, za razliku od ovog zastarjelog, ne smije biti monopol jedne kompanije već treba biti plod rada najboljih IT stručnjaka koje Hrvatska ima sa standardiziranom i javno objavljenom centralnom sabirnicom nad kojom onda može bilo koji tim IT stručnjaka ili bilo koja tvrtka graditi moderna decentralizirana programska rješenja u zdravstvu", zaključuje se u odgovoru Vinka Kojundžića na upit Indexa.