ZRAČNI napadi Izraela na Pojas Gaze sve su jači i već su dosad odnijeli na tisuće života, a planovi za invaziju Gaze su trenutno u pripremi.

Ciljevi: Spašavanje talaca i uništenje Hamasa

I dok je svijet u iščekivanju upada izraelske vojske u Gazu, što predviđa gradsku borbu od kuće do kuće i nosi ogromne rizike za civilno stanovništvo, pitanje je i u kojoj točki se može smatrati da je Izrael ispunio svoje ciljeve. Drugim riječima, što Izrael točno želi i što za njega predstavlja pobjedu?

Jedan od ciljeva svakako je spašavanje talaca koje je Hamas oteo iz pograničnih područja. Drugi cilj je izbrisati političko i vojno vodstvo islamističke organizacije Hamas, koja je ispalila tisuće raketa prema Izraelu dok su istodobno stotine njezinih vojnika probile granicu u iznenadnom napadu bez presedana prošlog vikenda u kojem je ubijeno više od 1300 ljudi.

>>Netanyahu: Demolirat ćemo Hamas

"Hamas je mislio da ćemo biti uništeni. Mi smo ti koji će uništiti Hamas", rekao je premijer Izraela Benjamin Netanyahu dodajući da osnivanje vlade nacionalnog jedinstva šalje jasnu poruku naciji, neprijatelju i svijetu.

Koliko je spašavanje talaca težak zadatak?

Je li moguće i jedno i drugo? Što se tiče talaca, njih je prema nekim izvještajima oko 150, dok Hamas kaže da drži između 200 i 250 ljudi.

Hamas je ranije rekao da je taoce sakrio na "sigurnim mjestima i u tunelima" u Gazi, ali i zaprijetio da će ih ubiti ako Izrael bez upozorenja bude bombardirao domove civila. Jučer se pojavila informacija da će Hamas pustiti taoce u roku od jednog sata ako Izrael prestane s bombardiranjem Gaze.

Gershon Baskin, izraelski aktivist koji je pomogao osigurati oslobađanje zarobljenog izraelskog vojnika Gilada Shalita 2011., primijetio je da je to u biti ista poruka koju je iransko ministarstvo vanjskih poslova objavilo u ponedjeljak. "Mislim da je ovo lažna poruka, psihološki rat. To ne znači ništa", rekao je Baskin za NBC News.

Velik broj talaca su Izraelci, no postoji i mnogo inozemnih državljana i onih s dvjema putovnicama, stoga nekoliko vlada, uključujući SAD, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo, ima visoke uloge u toj operaciji i sigurnom oslobađanju zatočenih.

Predsjednik Emmanuel Macron obećao je francusko-izraelskim obiteljima da će njihovi najmiliji doći kući: "Francuska neće nikada napustiti svoju djecu."

Američki stručnjak misli da je spašavanje talaca moguće

Spašavanje tolikog broja ljudi u različitim dijelovima Gaze moglo bi se pokazati preteškim zadatkom čak i za elitnu izraelsku jedinicu komandosa Sayeret Matkal.

Kako podsjeća NBC News, radi se o elitnim trupama, sličnima američkim snagama Delta Force i britanskom SAS-u, koje su stekle gotovo mitski status nakon noćnog napada na zračnu luku Entebbe u Ugandi 1976., kada su izraelski komandosi spasili više od 100 talaca iz otetog zrakoplova i pobili sve otmičare.

Umirovljeni američki general Joseph Votel za NBC je rekao da je najveći izazov znati gdje se nalaze taoci i kakvi su uvjeti pod kojima ih drže.

"Mislim da je realno da se operacije izvlačenja talaca mogu provesti. Izraelci posjeduju sposobnosti i volju koji bi, u kombinaciji s dobrim obavještajnim podacima i prihvatljivom procjenom rizika, mogli značiti uspješnu akciju", govori Votel.

Izrael je već vodio četiri rata s Hamasom i nikad ga nije uništio

A može li Izrael doista izbrisati Hamas s lica Zemlje? Izrael se 12. rujna 2005. jednostrano povukao iz Pojasa Gaze, a uskoro je na vlast došao Hamas, islamistički pokret koji Izrael i mnoge zapadne zemlje smatraju terorističkom organizacijom.

Od 2008. do 2021. godine izraelska vojska četiri je puta napadala Gazu kako bi zaustavila Hamasove napade na Izrael te je uništila infrastrukturu koja se koristila za te napade i ubila vođe Hamasa. Herzi Halevi, načelnik stožera Izraelskih obrambenih snaga, najavio je da će vojska "rastaviti" Hamas, izdvojivši kao metu njegovog političkog čelnika.

"Ne mislim da Izrael može 'rastaviti' svakog pripadnika Hamasa. Ali ga može toliko oslabiti da više nema operativne sposobnosti", rekao je vojni analitičar Amir Bar Shalom s izraelskog vojnog radija.

To se čini realnijim ciljem, piše BBC, jer je Izrael već vodio četiri rata s Hamasom, a svaki pokušaj da zaustavi rakete te militantne skupine nije uspio.

Glasnogovornik IDF-a Jonathan Conricus rekao je da do kraja rata Hamas više ne bi trebao imati vojne kapacitete za "prijetnju ili ubojstva izraelskih civila".

Ogorec za Index: Ne znam je li moguće uništiti Hamas

Kopnenu operaciju može ugroziti nekoliko faktora. Hamasovo vojno krilo, Brigade al-Kasam, pripremljeno je za izraelsku ofenzivu. Postavljeni su eksplozivi te su isplanirane zasjede. Hamas će se koristiti i svojom ogromnom mrežom podzemnih tunela.

Izraelska pješadija je 2014. doživjela velike gubitke zbog protutenkovskih mina, snajpera i zasjeda, a tijekom borbi na sjeveru Gaze tada su poginule stotine civila. To je jedan od razloga zašto je Izrael zatražio evakuaciju 1.1 milijuna Palestinaca sa sjeverne polovice Pojasa.

Vojni analitičar Marinko Ogorec govori za Index da će do uništenja Hamasa teško doći.

"Što je pobjeda za Izrael? U ovom trenutku je to teško definirati. Rekli su da žele uništiti Hamas. To je ono što bi ih zadovoljilo. Kako to ostvariti? E to je druga priča. Kako uništiti jednu takvu skupinu dispergiranu u lokalnom stanovništvu? Ne znam je li to moguće.

Ali činjenica je da bi ih zadovoljilo da oslobode sve taoce koje je Hamas oteo. Je li to dovoljno, ne znam, ali bio bi prvi pokazatelj kvalitetnog djelovanja Izraela u ovom sukobu", objasnio je Ogorec.

Kazao je da Hamas ima terorističku strukturu, zbog čega ga je teško potpuno uništiti.

"Oni počivaju na ideološkim, religijskim i političkim premisama. Ljudstvo im nije značajno koliko im je bitan potencijal u političko-religijskom smislu, što ih drži na okupu. Ako likvidirate dio ljudi, oni će to nadoknaditi novim ljudima", rekao je.

"Kopnena invazija? Nadam se da vodstvo Izraela ima zrno razuma"

Pitamo ga oko mogućnosti kopnene invazije.

"Ako bi do nje došlo, rezultirala bi strahovito velikim brojem žrtava. Bile bi iznimno visoke kolateralne žrtve. To bi moglo izazvati velike antipatije prema Izraelu, koji za sada još uvijek ima politički potencijal žrtve nakon bestijalnog upada Hamasa i neselektivnog napada na civile.

Kopnena invazija je uvijek izgledna opcija, ali čini mi se i nadam se da vodstvo Izraela, političko i vojno, ipak ima zrno razuma i da se zato ne odlučuje na kopnenu invaziju, koja bi doprinijela eskalaciju sukoba. Druga mogućnost je neka specijalna operacija, koju bi proveo Mosad ili specijalne postrojbe. To nećemo znati dok se ne dogodi.

Za sada se Hezbolah nije konkretno uključio u sukobe osim na simboličkoj razini, a ako bi se pokrenula kopnena operacija, za očekivati je i njegovo uključenje, koji je puno jači i naoružaniji od Hamasa. Tada bi situacija dodatno eskalirala, što povlači automatizmom Libanon i dio Sirije, a Izrael bi razvuklo i na sjeveru i jugu", dodao je.

Koji je strateški imperativ Izraela? "Ne ući u represiju"

Audrey Kurth Cronic, direktorica Instituta Carnegie Mellon za strategiju i tehnologiju, za Foreign Affairs je poručila kako povijest suvremenog protuterorizma sadrži jasnu lekciju.

"Država može slomiti terorističke organizacije samo strogim ciljanjem i izbjegavanjem šireg sukoba. Iz tog razloga, uz korištenje svoje tradicionalne igre zračnih napada, ciljanja vođa i raspoređivanja trupa, Izrael mora zaštititi nedužne civile, uključujući izraelske taoce.

Ovo nije samo pitanje morala i zakona; to je strateški imperativ. Ako provede ovu kampanju na način da cilja sve stanovnike Gaze, Izrael riskira katastrofalan neuspjeh", kazala je ona.

Napominje kako je represija rijetko uspješan pristup borbi protiv terorizma. Navela je primjer iz 2009. kad je vojska Šri Lanke slomila separatiste iz Oslobodilačkih tigrova Tamilskog Elama, ali u tom procesu je ubila i do 40.000 civila, prema podacima Ujedinjenih naroda.

Podsjetila je i na rusku protuterorističku strategiju iz 1999., kad je nakon niza bombaških napada u Moskvi i Volgodonsku Vladimir Putin rekao da će "baciti Čečene u zahodsku školjku".

Ubijeno je najmanje 25.000 civila , ali 2002. čečenski teroristi uzeli su 912 talaca u moskovskom kazalištu (u konačnici je umrlo 175 ljudi). Dvije godine kasnije ubili su 344 osobe, uglavnom djece, u osnovnoj školi u Sjevernoj Osetiji.

"Ako se nastavi ubijanje civila, dolazi novi ciklus nasilja"

"Kad dužnosnici izraelske vlade govore o uništenju Hamasa 'pod svaku cijenu', čovjek se pita uzimaju li u obzir ne samo određene troškove za Hamas, civile u Gazi, taoce, Palestince na Zapadnoj obali i arapske Izraelce, već i dugotrajnu regionalnu stabilnost, izraelsku demokraciju i Izraelce.

Ako još tisuće civila pogine kao rezultat izraelskog odgovora, Hamas (ili koja god skupina zauzme njegovo mjesto) iskoristit će te smrti kako bi si izgradio podršku i pokrenuo još jedan ciklus nasilja koji će okupacijske izraelske trupe teško obuzdati", riječi su Audrey Kurth Cronic.

Što ako se Hamas i uništi?

Sve i da Izrael uništi Hamas, tko bi vladao Gazom nakon ove organizacije? Dio analitičara smatra kako se Izrael nema namjeru vratiti u Pojas Gaze kao okupacijska sila. O toj je temi govorio i Biden. U intervjuu za 60 minuta CBS-a je rekao da bi bila "velika pogreška da Izrael okupira Gazu".

>>Biden prvi put upozorio Izrael

"Za ono što se dogodilo u Gazi, po mom mišljenju, kriv je Hamas, a ekstremni elementi Hamasa ne predstavljaju sav palestinski narod", rekao je Biden novinaru Scottu Pelleyju. Biden je rekao da vjeruje da Hamas treba potpuno eliminirati, "ali treba postojati palestinska uprava". "Mora postojati put do palestinske države", rekao je.

Kakva će se politika pojaviti u Gazi nakon prestanka borbi i raščišćavanja ruševina? Izraelci još uvijek ne raspravljaju previše o tim dugoročnim pitanjima.

"Čini se da Izrael nema plan ili strategiju za ono što će uslijediti nakon njegove vojne ofenzive. To je očito velik problem, kao što smo naučili u Iraku i Afganistanu", rekao je demokratski zastupnik Seth Moulton iz Massachusettsa, prenosi NBC News.

"Kad god ovo bude prošlost, potrebna nam je jasna vizija budućnosti za Palestince, koja je održiva. Jedna lekcija iz cijele ove stvari je da će to biti nužnost", rekao je Derek Chollet, savjetnik državnog tajnika.

Upitan o tome što će uslijediti u Gazi ako Hamas bude iskorijenjen, izraelski dužnosnik je rekao: "U ovom trenutku Izrael je usredotočen na uspostavu humanitarne zone za civile u Gazi i na uništavanje Hamasovih vojnih kapaciteta."

Vjerojatno bi se u priču uključio UN

Drugi izraelski dužnosnici koje je NBC News kontaktirao odbili su komentirati zapis ili nisu odgovorili.

"Elementi svakog plana za Gazu vjerojatno bi uključivali prijelazno razdoblje pod nadzorom UN-a ili međunarodne zajednice, važnu ulogu palestinskih vlasti, uklanjanje Hamasovog arsenala oružja pod nadzorom treće strane, provođenja izbora, veliko međunarodno financiranje, posebno iz Saudijske Arabije i drugih država Perzijskog zaljeva, za ponovnu izgradnju Gaze...

Potreban je i novi mirovni proces osmišljen kako bi se stvorilo rješenje s dvije države", rekao je Aaron David Miller, viši suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir i bivši visoki dužnosnik State Departmenta koji se usredotočio na politiku Bliskog istoka.