POVJESNIČAR i član Izraelske zajednice Bet Israel Ivo Goldstein za N1 je komentirao situaciju na Bliskom istoku, sukob Izraela i Hamasa, te istaknuo da se teško može vjerovati brojkama i informacijama koje objavljuje Hamas.

Prije mjesec dana Hamas je izveo brutalan napad na Izrael pri čemu je poginulo oko 1400 ljudi. Izrael je odgovorio i napadi na Pojas Gaze još uvijek traju, a humanitarna se kriza produbljuje zbog vijesti prema kojima ondje nema hrane, vode ni lijekova, žrtava je sve više, među njima mnogo djece. Na pitanje prelazi li Izrael okvire razmjerne obrane, Ivo Goldstein je rekao:

"To bi trebalo utvrditi, nisam sklon prebrzim zaključcima, pogotovo kad se daju s tri ili četiri tisuće kilometara bez uvida u detalje čitave tragedije. 

Prvo, izražavam duboku sumnju u točnost informacija žrtava Hamasa. Oni imaju propagandističku strategiju, a sad povećavaju broj žrtava. Svaki život je dragocjen, no treba znati kome uputiti prigovor, odnosno koga smatrati generalno odgovornim, a to je Hamas. Hamas je napravio genocidni masakr, predvidio ga je, imali su planove kuća i gdje su sigurne sobe, znali su da će ubijati žene i djecu. Da nije bilo policije i vojske, išli bi dalje i žrtava bi bilo puno više.

Sjetite se kako je bilo 7. listopada, tek osmi dan su došli do brojke od 1400, a još ima 300 neidentificiranih tijela, a Izrael je jako organiziran. Hamasovi izvori odmah kažu koliko je poginulih i da su djeca, to nije realno, tako se stvara atmosfera."

"Nemaju struje i vode, ali raketa imaju"

Komentirajući kritike na račun Izraela da prekomjerno granatira Gazu, dodao je: "Imamo dvije situacije – Izrael je u nekoliko navrata granatirao jug Gaze, sigurnu zonu. Izraelska vojska tvrdi da su reagirali u realnom vremenu na granatiranje nekih civilnih objekata do Tel Aviva. Nemaju struje i vode, ali raketa imaju. Znači da su se dobro pripremali. To je prijetvorno."

Ima apsolutno previše civilnih žrtava, ističe i objašnjava: "Arapski svijet 75 godina gaji mržnju prema Židovima, ne Izraelcima. Ima tri p – nema primirja, pregovora ni priznanja. Imate saudijske udžbenike u kojima u knjizi iz matematike ima zadatak: Po ulici ide pet Židova, ubijete tri, koliko ih ostaje?"

Kaže da je netom prije napada Saudijska Arabija trebala priznati Izrael. "Onda je to minirao Iran, a u nekom širom kontekstu i Rusija. Žao mi je svakog djeteta koje tamo strada, ali ne može se dogoditi da Europa i Amerika napadače ovdje zovu teroristima, a tamo borce za slobodu. To je dvostruki moral."

"Sve organizira iz daljine Iran"

Odgovarajući na paralelu s optužbama na račun hrvatske vojske da su prekomjerno granatirali Knin, Goldstein je rekao: "Kontekst je važan. Srpske civile je Beograd iskorištavao, ali ne tako brutalno da bude živi štit. Vojska se nije branila tako da je ostavila žene i djecu u Kninu, oni su išli s njima. Izrael se našao pred dilemom nakon 7. listopada."

I Goldstein smatra da Benjamin Netanyahu "ne predstavlja više političku činjenicu" te smatra da će biti novi izbori. Komentirajući međunarodne reakcije, rekao je:

"U kuvajtskim medijima je bio komentar uglednog novinara koji kaže da im je dosta Hamasa i Palestinaca, da se žele riješiti stigme da podržavaju teroriste. Arapskim zemljama je dosta Hamasa, neće se uključiti u rat, eventualno Sirija, no i oni se boje dobiti po tintari. Sve organizira iz daljine Iran, odnosno Teheran."

Na pitanje je li moguće rješenje dviju država, odgovara:

"Mislim da je, i to je bila prava opasnost i zato je sve počelo. Imamo podatke da je 2. listopada bio sastanak predstavnika iranske vojske i Hamasovih ljudi u Bejrutu gdje su oni očito dogovarali 7. listopada, gdje su htjeli napasti glazbeni festival mira. Danas postoje sile u svijetu koje se ne žele uključiti u svjetski poredak nego ga žele mijenjati. To je Iran na Bliskom istoku, tu je Rusija, pa u nekom prikrajku i Kina. Sve arapske zemlje su etnički očišćene od Židova."

Znači li to da, ako padne Izrael, past će i Europa? "Iranske rakete su imale radijus od 3500 km, to je već Milano i Berlin. Iran, Rusija, Kina ne traže ući u postojeći poredak, one ga žele mijenjati. Mi danas o svemu možemo slobodno razgovarati i ne moramo se bojati da će nam se nešto dogoditi."