GLOBALNI opskrbni lanci mogli bi se suočiti s ozbiljnim prekidima jer najveće svjetske brodarske tvrtke preusmjeravaju putovanja dalje od Crvenog mora. Naime, napadi jemenskih pobunjenika Hutija na komercijalne brodove proteklih tjedana doveli su do odluke mnogih brodarskih kompanija da izbjegavaju jedan od najprometnijih brodskih puteva na svijetu.

Hutiji su, podsjetimo, objavili svoju podršku Hamasu i rekli da su im meta brodovi koji putuju u Izrael, iako nije jasno jesu li svi brodovi koji su napadnuti u posljednjih nekoliko mjeseci, otkako traje rat Izraela i Hamasa, zapravo išli u Izrael.

Što se dogodilo?

Hutiji su znatno intenzivirali svoje napade od početka rata između Izraela i Hamasa, koji je izbio 7. listopada brutalnim upadom Hamasa iz Gaze, prilikom čega je ubijeno oko 1200 Izraelaca, mahom civila, a oko 200 ljudi je oteto.

Skupina koju podupire Iran koristi bespilotne letjelice i rakete protiv plovila u stranom vlasništvu koja prevoze robu kroz tjesnac Bab al-Mandab - kanal širok oko 32 kilometra koji dijeli Eritreju i Džibuti s afričke strane i Jemen na Arapskom poluotoku.

Brodovi obično idu ovom rutom s juga kako bi stigli do Sueskog kanala. No zbog napada i prijetnje budućim napadima nekoliko najvećih svjetskih brodarskih tvrtki, uključujući Mediterranean Shipping Company i Maersk, preusmjerilo je brodove na puno dužu rutu oko afričkog Rta dobre nade, a zatim zapadnom stranom kontinenta.

Naftni div British Petroleum (BP) također je zaustavio sve isporuke nafte kroz Crveno more, a kao razlog je naveo "pogoršanje sigurnosne situacije". Duža putovanja produljit će vrijeme isporuke za najmanje 10 dana i koštati tvrtke milijune dolara.

Zašto je taj brodski put tako važan?

Svaki brod koji prolazi kroz Sueski kanal do ili iz Indijskog oceana mora proći kroz tjesnac Bab al-Mandab i Crveno more. Sueski kanal je najbrži morski put između Azije i Europe i posebno je važan u transportu nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Prema podacima Vortexa, tvrtke za analizu isporuka tereta, samo u prvoj polovini ove godine kroz Sueski kanal isporučeno je oko devet milijuna barela nafte dnevno.

Analitičari S&P Global Market Intelligencea kažu da se 15% robe uvezene u Europu, Bliski istok i Sjevernu Afriku isporučuje iz Azije i Zaljeva morskim putem. To uključuje 21.5% rafinirane nafte i više od 13% sirove nafte.

Ali ne radi se samo o nafti. Kontejnerski brodovi prevoze sve vrste potrošačke robe koju se može vidjeti u trgovinama, uključujući televizore, odjeću, tenisice i sportsku opremu.

Kakav je utjecaj na potrošače?

Neizbježno je da će opskrbni lanci biti pogođeni zbog preusmjeravanja brodova dalje od Crvenog mora, ali prema tvrdnjama Chrisa Rogersa, voditelja istraživanja opskrbnih lanaca u S&P Global Market Intelligenceu, najveći udar osjetit će se na potrošačku robu. Ipak, dodaje da se trenutni poremećaj događa u periodu "izvan vrhunca plovidbe".

Mogu se očekivati kašnjenja s proizvodima koji stižu do trgovina, a očekuje se da će putovanja kontejnerskih brodova trajati najmanje 10 dana dulje zbog rute oko Rta dobre nade, odnosno 3500 nautičkih milja dužih putovanja.

Cijene dostave su već porasle, troškove bi mogli platiti kupci

Dodatna udaljenost također će više koštati tvrtke. Cijene dostave porasle su 4% u prošlom tjednu i te bi troškove tvrtke mogle prenijeti na kupce. Međutim, cijene dostave i dalje su puno niže nego prošle godine i daleko su ispod razina zabilježenih 2021., kad su troškovi prijevoza porasli u skladu s potražnjom nakon što su krenula ublažavanja ograničenja zbog covida.

Također se strahuje da bi poremećaj mogao povećati cijene nafte. Rast cijena nafte, ključnog sastojka u automobilskim gorivima, može dovesti do viših cijena na crpkama i potaknuti veću inflaciju, odnosno stopu poskupljenja.

Kada je riječ o prekidu isporuka LNG-a, čak i ako veleprodajne cijene energije porastu, bilo kakvo povećanje neće se prenijeti na račune najranije do travnja 2024. To je zato što je gornja granica cijene energije, koja ograničava iznos koji dobavljači mogu naplatiti, već postavljena za siječanj.

Je li prijevoz tereta morem jedina opcija? Rogers kaže da bi prijevoz robe željeznicom umjesto toga zahtijevao "prelazak Rusije", koja je pod ekonomskim sankcijama zbog invazije na Ukrajinu, dok bi "prijevoz kamionima iz Zaljeva u Izrael mogao nadoknaditi samo oko 3% isporuka".

Što svijet poduzima?

Napadi su doveli do toga da SAD pokrene međunarodnu pomorsku operaciju za zaštitu brodova na ruti Crvenog mora. Njemu se priključio niz zemalja uključujući UK, Kanadu, Francusku, Bahrein, Norvešku i Španjolsku.

Američki ministar obrane Lloyd Austin održao je prošlog tjedna online sastanak s ministrima iz više od 40 zemalja i pozvao više nacija da pridonesu naporima da se održi sigurnost pomorskog prometa u regiji.

No neke brodarske tvrtke i dalje ne žele koristiti tu rutu unatoč povećanoj razini sigurnosti.

Maersk i Hapag-Lloyd, koji imaju brodove koje su napali Hutiji, pozdravili su dodatne mjere, ali su rekli da je teško odrediti kad će ponovno koristiti rutu Crvenim morem, što znači da bi poremećaj mogao potrajati još neko vrijeme.