OČEKIVANJA u hrvatskom gospodarstvu poboljšana su i u prosincu, četvrti mjesec zaredom, odražavajući optimizam u industriji i uslužnom sektoru, pokazalo je mjesečno istraživanje Europske komisije. Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu za 1,8 bodova u odnosu na studeni, na 109,7 bodova, izvijestila je EK.

Najveći optimizam iskazali su poslovni čelnici u uslužnom sektoru, uz znatno bolju ocjenu potražnje i poslovanja u protekla tri mjeseca, Predviđaju dobru potražnju i u prvim mjesecima 2024. i povoljne prodajne cijene, što se očitovalo u rastu ukupnog indeksa sektora za 4,1 bod.

Poboljšanje vide i menadžeri u industriji, posebno u knjigama narudžbi, a očekuju i povoljne prodajne cijene. Indeks sektora porastao za 2,1 bod u odnosu na studeni. Raspoloženje u maloprodaji zadržalo se više-manje na razini prethodnog mjeseca, iskazano u rastu indeksa za 0,4 boda.

Promjena nije bilo ni među potrošačima, koji predviđaju nešto lošiju financijsku situaciju kućanstava u idućih 12 mjeseci i veće cijene.

Pesimizam u građevini

Pesimizam je u prosincu prevagnuo samo među čelnicima građevinskog sektora, što se očitovalo u padu indeksa za 0,7 bodova u odnosu na studeni.

Poslovni čelnici očekuju da će zapošljavati znatno više radnika u idućim mjesecima, prema rastu indeksa EEI za 2,9 bodova. Procjenjuju i da je neizvjesnost u poslovanju izraženija nego u studenom, što se očitovalo u rastu indeksa EUI za 1,0 bod.

Poboljšanje i u eurozoni i EU

Ekonomska klima u eurozoni i EU zamjetno se pak poboljšala u prosincu, iskazana u rastu indeksa za 2,4 odnosno za 1,8 bodova, pokazalo je istraživanje Komisije. Najveće poboljšanje zabilježeno je na kraju godine u uslužnom sektoru čiji je indeks porastao za 2,9 bodova u eurozoni i za 2,1 bod u EU.

Optimističniji su i potrošači, prema rastu indeksa za 1,9 bodova u zoni primjene zajedničke europske valute i za 1,5 bodova u EU, a prate ih i menadžeri u maloprodaji. Blago poboljšanje zabilježeno je u građevinskom sektoru, a u industriji raspoloženje se zadržalo na razini prethodnog mjeseca.

U takvim uvjetima menadžeri u eurozoni planiraju zadržati dosadašnji tempo zapošljavanja dok oni u Uniji namjeravaju zaposliti tek nešto više radnika, prema rastu indeksa EEI za 0,5 bodova. Neizvjesnost u poslovanju blago je smanjena u odnosu na studeni, procjenjuju, što se očitovalo u padu indeksa EUI za 1,0 bod u eurozoni i za 0,9 bodova u EU.

Među vodećim gospodarstvima EU-a najviše s poboljšalo raspoloženje u talijanskom gospodarstvu, prema rastu ESI-ja za 2,6 boda. Blizu su i Njemačka i Španjolska s rastom indeksa za 2,4 boda. U Francuskoj indeks je bio gotovo nepromijenjen u odnosu na studeni.