"TE VEČERI nisu istukli samo djecu. Istukli su i nas roditelje. Istukli su Vukovar." Tim su riječima Vukovarci na prosvjednom skupu opisali što se događalo na pravoslavni Badnjak, kada je skupina huligana pretukla djecu jer su ih čuli da pričaju ekavicom.

O ovoj, ali i drugim političkim temama za N1 je govorio predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.

Nasilje u Vukovaru

Je li ovo zločin iz mržnje?

Po svemu što smo dosad čuli i što se ranijih godina događalo, može se reći ili poći od pretpostavke da je riječ o zločinu iz mržnje.

Je li vas ovo iznenadilo?

Nije, nije me iznenadilo nasilje. Iznenadilo me to što su se roditelji odlučili na ovakvu akciju. Apsolutno je prelilo čašu jer Vukovar je talac, građani Vukovara su taoci određene politike s kojom su počeli obračuni navijačkih grupa u funkciji međuetničkog sukobljavanja i to je počelo s aktualnim gradonačelnikom. Bilo je spontanih sukoba, kao u nizu mjesta, ali organiziranog, politički sponzoriranog nije bilo.

Nitko ranije tome nije pridonosio, nego oni koji žive na ratnim politikama, na politici produbljivanja međuetničkih sukoba, distanci i mržnji, stalnim traženjem razloga da su Srbi višak u tom gradu, traženjem krivaca. I onda se ispostavi da zapravo ta politika pretvara grad Vukovar u grad slučaj. Od grada u kojem treba dostojanstveno obilježavati stradanje dobivamo grad koji se pretvara u ideološko nadmetanje između normalnog i ekstremističkog. Vukovar ima sve pretpostavke, mnogo više volje nego mnogi gradovi u Slavoniji da bude grad prosperiteta, ali nije. Neki jesu prosperirali, politički i drugačije, ali Vukovar nije.

Ovo je oštra kvalifikacija da su Penava i njegova politika pokrovitelji, čak i financijeri huliganstva. Na temelju čega?

Pitajte ljude koji su tamo, vaše kolege, građane Vukovara. Jasnim su porukama rekli što ne žele u gradu i koga ne žele - nasilnike, političke poruke koje potiču na nasilje. Kad imate ljude koji svaku gestu pomirenja, zajedničkog života... Ovo je prvi put da su svi građani - i zato sam ponosan na te ljude, silno sam im zahvalan - bez obzira na nacionalnost motivirani time da sačuvaju svoju djecu i mir. Zapravo su se izdigli iznad toga i pokazali kakav bi grad željeli.

Roditelji su istaknuli da se radi o huliganima koji su od prije poznati policiji, da maltretiraju već neko vrijeme po gradu. Kakva je bila reakcija policije?

Policija je između dvije vatre i nedovoljno efikasnog sudstva, različitih političkih utjecaja i pritisaka i javnog mnijenja koje politika kreira. I snalaze se što je moguće bolje. Ne smijemo policiju, koja još koliko-toliko čuva mir, označiti kao isključivog krivca. Kao što nigdje ne smijemo generalizirati, ni kod navijača to ne smijemo. Većina je posvećena navijanju za svoje klubove. Ovo su ekstremističke grupe u funkciji politike.

Razjasnite, molim vas, koja je direktna veza između Penave i ovog što se dogodilo u Vukovaru.

Postoje ekstremizacije na našoj političkoj sceni. Ako nekome prijetite da ćete ga baciti u Dunav jer dolazi položiti vijenac za sve žrtve, a vi to ne želite, dovodite ekstremiste iz braniteljske populacije koji nose ekstremističko znamenje i dovodite navijače i pripremate ih za to da izvedu takvu radnju. Oni će reći da nisu takvi, ali ako tako postupaju, što su drugo? Nije samo ekavica nego suzbijanje ekstremističkog ponašanja navijača, bez obzira kojeg kluba, to mora postati briga države. Možda napadnu nekoga tko govori dalmatinskim dijalektom.

Tome se ne posvećuje dovoljno pažnje? Zašto?

Ne. S jedne strane su huligani, a s druge naši dečki. Razlog je populizam i pokoji glas na izborima. Neki ljude nazivaju gejevima, a dali bi one stvari kad bi dobili koji glas više. Dali bi dupe da bi mogli dobiti koji glas više, a druge će optuživati za ne znam što, seksualnu sklonost. Tako to rade i u drugim okolnostima, bez osjećaja odgovornosti za javni i društveni moral.

Koalicija s HDZ-om

Plenković često govori da se protiv njega vodi kampanja jer surađuje s SDSS-om. Zamjeraju li vama birači koaliciju s HDZ-om?

Sigurno ima građana srpske nacionalnosti koji nisu zadovoljni našom koalicijom. Međutim, najveći dio naših birača razumije da naša odluka nije usmjerena da čuvamo nešto što ne valja, nego da sačuvamo društvo od gorega i da se ne uništava ono što valja.

Jeste li vi zadovoljni koalicijom s HDZ-om?

Kad nismo imali više prostora, kad ne bi bila ta vrsta omraze koja se stvorila prema toj vrsti suradnje (u saboru, pa onda u javno mnijenje), jer dobar dio stranaka na tome gradi svoj politički profil, to sigurno sužava prostor za uspješniju suradnju. Zar ne bi bilo normalno, ako razvijamo programe za boljitak srpske zajednice, da se to može normalno prezentirati kao rezultat rada koalicije, a ne da se provlači kao nešto nepoželjno? Ima slabosti u vladi.

Koja je najveća slabost Plenkovićeve vlade?

Sigurno ih ima više. Jedna od slabosti s kojima se nosimo jesu kadrovski potencijali. Nesretan i nespretan izbor ministara, članova vlade, nešto je što predstavlja slabiju stranu naše vlade. To objektivno vladu slabi.

Dio njih otišao je zbog korupcijskih skandala, brine li vas to?

Sasvim sigurno me brine i tu je neophodno napraviti i političku selekciju u postupanju više nego što je dosad napravljeno. No, treba razlučiti političku kampanju u borbi protiv vlasti od stvarnog stanja. Institucije kao što je DORH moramo dovesti u mnogo bolje stanje. Imali smo DORH koji su sufinancirale međunarodne organizacije i druge države kao da je riječ o nevladinim organizacijama. Ta vrsta zanemarivanja procesa institucionalizacije, to je sustavno zanemarivanje. Kapitalizam je predatorski tip društva u kojem je pljačkanje i oduzimanje javnog dobra opća pojava i, ako nemaš regulatorne mehanizme, gotovo je. Mi smo se kasno počeli buditi iz te priče, nismo tome posvetili adekvatnu pažnju. To je jedna od slabosti ne samo ove nego i prethodnih vlada.

Izbor glavnog državnog odvjetnika

Kome će SDSS kao dio većine dati potporu, tim više što je Anja Šimpraga u Vijeću koje odlučuje o kandidatu?

Imamo četvoricu kandidata i nijednu kandidatkinju, što je po našem mišljenju već jedna od slabosti ovog izbora. Objektivno, nemamo posebno povoljne mogućnosti izbora. Na koaliciji smo rekli da želimo o tome razgovarati i razgovarat ćemo. Bez razgovora o tome kako i koga izabrati sigurno nećemo dići ruku.

Hoćete li podržati kandidata kojeg predloži Plenković?

Ovisi tko će biti. Želimo razgovarati prije nego što dođe do prijedloga.

Je li sporno sve što se Turudiću stavlja na teret, prvenstveno odnosi koje ima s okrivljenicima, osumnjičenicima u sustavu?

To sigurno nije prednost i nije nešto što nekoga kvalificira za obavljanje javne djelatnosti. Ali to sigurno ni nije sve. Postoje i druge kvalifikacije, imamo četiri kandidata.

Čini li vam se da uvijek, kad pitamo o suradnji, vi kažete razgovarat ćemo i na kraju bude kako je Plenković htio?

Odnosi snaga nisu nebitna stvar ni u razgovorima. Nisu nevažni ni u koalicijskom djelovanju, prema tome, ponekad ti odnosi snaga imaju utjecaja na ishode naših razgovora. U ovom pitanju, koje je važno za koaliciju, vladu, djelovanje DORH-a, mislim da trebamo razgovarati neopterećeni odnosom snaga, s razmjenom argumenata i procjenom što je najbolje za DORH. Ne bih volio da ovo izgleda kao izvlačenje što ću reći ni kao objašnjenje - nije odnos snaga samo unutar vladajuće koalicije nešto što ima utjecaja na postupanje i odluke nego i odnos snaga na političkoj sceni. Biti u poziciji dežurnog krivca za stvari koje se događaju u Hrvatskoj i biti pripadnik nepopularne manjine nije ugodna stvar.

Što sve Andreju Plenkoviću može proći?

Što je to s Kaznenim zakonom sporno? Jedna je vrsta interpretacije da se mijenja jer Plenkoviću smeta što u javnost izlaze informacije koje mu štete. Nema sumnje da postoji opasnost od ugrožavanja nezavisnosti DORH-a i manipuliranja DORH-om. Dio objava koje su izašle, nema sumnje, može neopravdano uništiti nečiju, ne samo reputaciju nego nanijeti golemu štetu. Je li u općem interesu da se puštaju selektivni elementi i da se na temelju toga stvara slika? To su tanke granice.

Je li nakon izbora određena koalicija s Andrejom Plenkovićem ili su otvorene i druge opcije?

U interesu nam je na izborima dobiti najmanje tri mandata i da zadržimo birače i da imamo što je moguće snažniji legitimitet naših mandata. Nitko ne zna kako će izgledati izbori bez obzira na projekcije. Rizici postoje uvijek, pa i kod ovih. A kako će izgledati rezultati, možemo samo pretpostavljati.

Vidite li Andreja Plenkovića na funkciji u Bruxellesu, možete li zamisliti da on ode, a vi surađujete s, primjerice, Ivanom Anušićem?

Andrej Plenković je u ovom kratkom periodu našeg članstva u EU čovjek koji se najbolje snašao i najviše djelovao u interesu Hrvatske u EU i stvorio za Hrvatsku i sebe značajan položaj. Može li otići i ostaviti Hrvatsku, veliko je pitanje.

U Pressingu ste na N1 nedavno na pitanje o mogućoj koaliciji s Domovinskim pokretom rekli da je vlast čudo?

Nisam mislio na nas, nego na ljude. Naši stavovi se nisu puno mijenjali. Sigurno nećemo moliti nikoga ni surađivati s onima koji zadržavaju ekstremističke političke stavove i njima nastoje voditi vladu.