BIVŠI ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer u emisiji Otvoreno na HRT-u komentirao je da je teško dovesti u vezu postupak izručenja Perkovića i Mustača sa sadržajem ovih razgovora koji su objavljeni u javnosti.

"Ja tu ne vidim nikakvu vezu. Kakvi su odnosi između predsjednika i premijera, između predsjednika i Turudića, to je meni manje bitno. Bitno je ovo što imamo. Imamo sadržaj tih međusobno razmijenjenih poruka i ono što je u cijeloj toj priči važno, barem za mene - ovdje nije odlučan inkriminirajući sadržaj tih poruka, postoji li ili ne postoji. To je zapravo pitanje za policiju, za državno odvjetništvo, eventualno za sud. Ovdje je zapravo ključno pitanje je li sadržaj poruka takve naravi da upućuje na sigurnosnu zapreku da bi onaj tko pretendira na mjesto glavnog državnog odvjetnika mogao biti izabran", rekao je Žganjer.

Dodao je da treba razmotriti upućuje li narav ovih poruka na mogućnost i na postojanje rizika da bi osoba koja se prihvati dužnosti glavnog državnog odvjetnika mogla zloupotrijebiti ovlasti koje su joj na raspolaganju.

"To je stvar o kojoj će zapravo odlučiti zastupnici u Hrvatskom saboru. Objektivno mislim da sadržaj ovih poruka upućuje na tu zapreku. To je moje osobno mišljenje. Nemam nikakav legitimitet, imaju ga zastupnici u Hrvatskom saboru pa će zapravo onda upravo temeljem tog legitimiteta glasati za ovu ili onu odluku vezano uz izbor glavnog državnog odvjetnika. Moj legitimitet se temelji samo na nekom mom zdravom razumskom promišljanju, ako ga još uvijek ima, i na osobnoj savjesti. Ja osobno u tim porukama vidim tu sigurnosnu zapreku", istaknuo je Žganjer.

"U ovoj priči nije nužno da postoji kriminalna količina"

Žganjer je komentirao činjenicu da se nije napravilo ništa kada se Turudić kao prijatelj sastajao sa Zdravkom Mamićem 2015. te se tada zatekao u mjerama pod kojima je bio Mamić.

"Ako se ništa nije napravilo, onda to upućuje na činjenicu da jednostavno netko tko je nadležan da to provjeri, nije našao kriminalnu količinu u tim porukama. Ali ja opet ponavljam, u ovoj priči nije nužno da postoji kriminalna količina. Da je postojala, onda bi mjerodavna državna tijela reagirala. Ovdje se zapravo radi o drugoj razini analize ovakve komunikacije. Je li zapravo činjenice koje ona nudi predstavljaju neku sigurnosnu zapreku, da osoba koja pretendira biti glavni državni odvjetnik to i može biti?" istaknuo je Žganjer.