UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski danas je smijenio generala Valerija Zalužnog, vrhovnog zapovjednika vojske. Radi se o najvećem potresu u ukrajinskoj vojsci u gotovo dvije godine rata. Radi se o najznačajnijoj promjeni u ukrajinskom vojnom vodstvu od ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Ova promjena u vojnom vrhu dolazi u teškom trenutku za Ukrajinu na bojišnici jer se vojnici suočavaju s akutnom nestašicom streljiva.

>> Zelenski u važnom trenutku smijenio zapovjednika vojske. Objavio tko će ga zamijeniti

Zelenski je Zalužnog zamijenio generalom Oleksandrom Sirskim, dosadašnjim zapovjednikom kopnenih snaga ukrajinske vojske, iako se jedno vrijeme kao kandidat za nasljednika Zalužnog spominjao miljenik Zelenskog, general Kirilo Budanov, šef vojno-obavještajne službe. Realno, Zelenski nije imao veliki izbor pa imenovanje Sirskog nije veliko iznenađenje.

Tko će zamijeniti Zalužnog?

Sirski se proslavio obranom Kijeva na samom početku ruske agresije te do sada najuspješnijom operacijom ukrajinske vojske – oslobađanjem Harkivske oblasti u rujnu 2022. Međutim, sva je ta slava nestala zajedno s propašću proljetno-ljetne ofenzive. Zelenski je u planiranju, organizaciji i izvođenju ofenzive zaobišao generala Zalužnog te zapovjedništvo prepustio generalu Sirskom. Na žalost obojice, ofenziva je završila katastrofalno loše.

Kako će na smjenu Zalužnog reagirati zapadni saveznici? Službeno, svi uglas tvrde da je to unutarnje pitanje Ukrajine. Neslužbeno, smatraju da Zelenski nije u pravu. Zelenski je još ranije smijenio ministra obrane Oleksija Reznikova te ga zamijenio krimskim Tatarom Rustemom Umerovim.

Reznikov je bio omiljen za Zapadu, gdje je uspostavio prijateljske veze s mnogim kolegama, naročito onima najvažnijima. Reznikov je bio jedan od rijetkih ukrajinskih ministara koji je uspio održati dobre odnose i s njemačkim ministrom obrane Borisom Pistoriusom te, još važnije, pozitivan stav njemačke javnosti.

Zalužni ide u politiku?

Glavni razlog za smjenu Reznikova bile su koruptivne afere. Istina je da ih je bilo puno previše. No istina je da, dolaskom Umerova, korupcije i pronevjera nema ništa manje. Istovremeno, nekomunikativni Umerov nije uspio uspostaviti nikakve odnose sa zapadnim kolegama. Ni dobre ni loše.

Vrlo brzo će se vidjeti hoće li sad već bivši glavni zapovjednik ukrajinske vojske general Zalužni krenuti u političke vode. Bivši savjetnik Zelenskog Aleksej Arestovič prvo je najavljivao da će se kandidirati na predsjedničkim izborima, a potom da će formirati stranku imena ZA (Zalužni–Arestovič). Predsjednički kandidat stranke ZA trebao bi biti Zalužni. Da bi se to moglo dogoditi, upućuje i vijest da je Zelenski, kako bi ga se riješio, Zalužnom navodno ponudio mjesto veleposlanika. Zalužni je to odbio.    

Događaje u Kijevu jako su dobro iskoristili ruski i proruski mediji, koji su krenuli u medijsku ofenzivu. Tako je Asian Times 5. veljače objavio "ekskluzivu" s tvrdnjom da je general Zalužni pripremao vojni udar kako bi spriječio svoju smjenu.

Rusi iskoristili svađu Zelenskog i Zalužnog

Autor teksta tvrdi da se Zelenski odlučio na pokušaj smjene generala Zalužnog zbog navodnih tajnih pregovora ukrajinskog vojnog vođe i Zapada o okončanju sukoba s Rusijom.

Zašto bi general Zalužni želio okončanje rata? Zato što najbolje zna u kakvom su stanju ukrajinske oružane snage. I svjestan je da će to stanje biti sve gore zbog toga što će Ukrajina ovu godinu morati preživjeti isključivo s europskom pomoći. Da stvar bude još gora, početkom iduće godine u Bijelu kuću bi se mogao vratiti Donald Trump, koji najavljuje da će okončati rat u Ukrajini za 24 sata. Zna se na čiju štetu.

Avdijivka je pred padom...

U isto vrijeme, ruske snage ušle su u Avdijivku i samo je pitanje dana kad će potpuno ovladati ukrajinskim gradićem koji se uspješno branio još od rata 2014. godine. Nakon gubitka Bahmuta, to će biti još jedan težak ukrajinski poraz. Doduše, puno više politički nego vojni.

Osvajanje Avdijivke odlično će doći Putinu da potvrdi uspješnost "specijalne vojne operacije" u Ukrajini. Uz svu pomoć Zapada Ukrajini, ne samo da proljetno/ljetna ofenziva nije uspjela, već je ruska vojska potpuno preokrenula inicijativu. Ruski predsjednički izbori održat će se od 15. do 17. ožujka s već sada poznatim pobjednikom. Usprkos sigurnoj pobjedi, Putinu trebaju dobre vijesti, što osvajanje  Avdijivke zasigurno jest.

...što je na neki način dobra vijest i za ukrajinsku vojsku 

Istovremeno osvajanje Avdijivke, ma kako se to činilo nevjerojatnim, dobra je vijest i za ukrajinsku vojsku. Zašto? Zato što će bitka za mjesto koje je prije početka ruske invazije 2022. godine imalo malo više od 30 tisuća stanovnika trajati pet mjeseci (ofenziva je započela 10. listopada prošle godine).

Do sada je ruska vojska izgubila tisuće vojnika i stotine borbenih vozila, a ti će gubici samo rasti. Ako će bitka za grad veličine Vukovara trajati više od pet mjeseci, koliko bi trajala bitka za grad sa sto tisuća stanovnika?

Nakon okončanja bitke za Avdijivku ruskoj vojsci će trebati mjeseci da se oporavi. Po svemu sudeći, to će se dogoditi novom mobilizacijom, koju je Putin izbjegavao proglasiti prije predsjedničkih izbora.

Ništa od predsjedničkih izbora u Ukrajini

U međuvremenu je Zelenski 5. veljače od Vrhovne rade Ukrajine (parlamenta) zatražio da produži ratno stanje za još 90 dana. Očekivano. Iako nije baš jasno zašto parlament mora svaka tri mjeseca donositi takvu odluku. Zašto jednostavno ne proglase ratno stanje do ukidanja?

Produžetak ratnog stanja znači da neće biti ništa od predsjedničkih izbora. Zelenski je pobijedio bivšeg predsjednika Petra Porošenka u drugom krugu predsjedničkih izbora održanih 21. travnja 2019. sa 73% osvojenih glasova.

Međutim, da se predsjednički izbori održe u ožujku i travnju, Zelenski najvjerojatnije ne bi pobijedio. Izgubio bi od sada već bivšeg zapovjednika ukrajinske vojske generala Valerija Zalužnog. Stoga ne čudi da se Zelenskom ne ide na izbore.

Problem zvan Donald Trump 

Kako bi spriječili još jednu republikansku pobjedu, demokrati su u Senatu (gdje imaju tijesnu većinu) sami srušili prijedlog zakona koji je objedinjavao prijedlog mjera za sprečavanje ilegalnog useljavanja te pomoć Ukrajini, Izraelu, Tajvanu i drugim američkim saveznicima. Predsjedavajući Zastupničkog doma, republikanac Mike Johnson, danima je najavljivao da prijedlog neće proći.

A ne bi prošao jer je tako tražio Donald Trump. U svim anketama, između 35 i 40 posto Amerikanaca kaže da ih najviše brine nelegalno useljavanje. Zbog toga Trump upravo taj problem namjerava postaviti kao središnji u kampanji. Uz inflaciju i pad životnog standarda srednje (bjelačke) klase. Trump više ne poziva na Make America Great Again (MAGA), već tvrdi da je pitanje njegovog ponovnog izbora pitanje opstanka SAD-a.

Demokrati mu dosadašnjom politikom masovnog puštanja preko meksičke granice, ostarjelim Bidenom koji se sve češće gubi (počeo je odbijati TV intervjue uživo) i nametanjem woke kulture uvelike olakšavaju posao.

Trumpova republikanska suparnica izgubila od "nikoga"

Tu je i protukandidatkinja na stranačkim izborima Nikki Haley (djevojačkog imena Nimarata Randhawa), koja je 6. veljače na izborima u Nevadi uspjela izgubiti od "nikoga". Trump se odbio pojaviti na stranačkim izborima koje je organizirala demokratska vlast Nevade pa će pravi republikanski izbori biti danas (8. veljače).

Međutim, Haley je bila na listićima za glasanje. Kako registrirani republikanski glasači nisu našli Trumpa na listićima, zaokruživali su "nikoga od navedenih". Haley je dobila mizernih 30.4%, dok je "nitko" dobio čak 63.3%.

EU dala Ukrajini šansu

Iako Trump juri prema republikanskoj predsjedničkoj nominaciji, a potom možda i prema povratku u Ovalni ured, stanje za Ukrajinu još uvijek nije do kraja očajno. Jer se Europsko vijeće ipak uspjelo dogovoriti o slanju 50 milijardi eura pomoći. Tome treba pridodati i 21 milijardu eura za vojnu pomoć.

To neće nadomjestiti gubitak 60 milijardi dolara američke pomoći koja sigurno neće proći kroz Zastupnički dom Kongresa, ali će ipak omogućiti nastavak funkcioniranja države. Uostalom, milijarda eura je jako puno. Naravno, pod uvjetom da se dobar dio toga ne pronevjeri.