OPTUŽNO vijeće zagrebačkog Županijskog suda drugi put je odbilo prijedlog obrane četvorice bivših ministara i županjskog gradonačelnika Damira Juzbašića, optuženih za korupciju u aferi "po babi i po stričevima", da se iz spisa izdvoje Uskokovi dokazi koje smatraju nezakonitima.

"Vijeće je kao i prije godinu dana odbilo prijedlog obrane za izdvajanjem dokaza. Očekivano, jer se u ovih godinu dana nije ništa novo dogodilo", kazao je nakon sjednice zamjenik v. d. ravnateljice Uskoka Vedran Libl.

Višnja Drenski Lasan, braniteljica bivšeg ministra gospodarstva Darka Horvata, najavila je žalbu Visokom kaznenom sudu (VKS) na odluku optužnog vijeća Županijskog suda kojim je odbijen prijedlog o izdvajanju dokaza kao nezakonitih.

"Obrana je dopunila prijedloge s argumentima koji proistječu iz odluke Ustavnog suda koja se odnosi na sigurnosnu provjeru sudaca i argumentaciju da ni Zakon o kaznenom postupku niti konvencijsko pravo, kao i europsko pravo ne razlikuju kriterije za procesuiranje zakonitosti dokaza koji su se razlikovali u odnosnu na personalne i materijalne dokaze. To se odnosi na svjedoke i SMS poruke", rekla je.

Dodala je kako je pitanje SMS poruka nedavno problematizirano pred Europskim sudom za ljudska prava koji je donio presudu te da će obrana u žalbi pozivati na tu recentnu praksu.

VKS ukinuo prvostupanjsku odluku o zakonitosti dokaza

VKS je u prosincu prošle godine ukinuo odluku kojom je zagrebački Županijski sud zakonitima proglasio Uskokove dokaze protiv četvorice bivših ministara i gradonačelnika Županje Damira Juzbašića.

Uz Juzbašića, optužnicom koju je Uskok podigao krajem listopada 2022. obuhvaćeni su bivši HDZ-ovi ministri Darko Horvat, Tomislav Tolušić i Josip Aladrović te nekadašnji potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević iz SDSS-a.

Prizivni sud je precizirao da je rješenje zagrebačkog Županijskog suda ukinuto po službenoj dužnosti iz formalnopravnih razloga te da prvostupanjski sud nije precizirao o kojim se konkretno dokazima radi. Riječ je o ukupno 310 dokaza za koje prvostupanjski sud nije obrazložio svoje razloga za odbijanje svakog pojedinačnog dokaza, već je te dokaze grupiralo prema razlozima zbog kojih su osporavani.

O osnovanosti optužnice protiv bivših ministara i gradonačelnika Županje optužno vijeće počelo je raspravljati nakon što je postupak protiv njih razdvojen od postupka protiv ostalih okrivljenika koji su u prosincu 2022. priznali krivnju i nagodili se s tužiteljstvom.

Riječ je o Ani Mandac, nekadašnjoj Horvatovoj pomoćnici, osuđenoj na 11 mjeseci zatvora što joj je zamijenjeno radom za opće dobro, bivšoj ravnateljici uprave za potpomognuta područja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Katici Mišković, uvjetno osuđenoj na devet mjeseci zatvora uz dvogodišnji rok kušnje te bivšem državnom tajniku Velimiru Žunecu osuđenom na uvjetnih 10 mjeseci uz tri godine kušnje.

Njih troje teretilo se za sređivanje dodjele financijskih potpora tvrtkama koje za to nisu ispunjavale kriterije. 

Horvata, koji je jedini u ovom slučaju bio u istražnom zatvoru, Uskok tereti da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, zajedno s pomoćnicom Mandac, na poticanje suokrivljenika nezakonito dodijelio bespovratnih 2,6 milijuna kuna. 

Uz Horvata, Mandac, Žuneca i Mišković u tom su kraku slučaja Uskokovom optužnicom obuhvaćeni i Tolušić te Milošević, jer je dio novca dodijeljen pripadnicima srpske nacionalne manjine.

Iz Horvatovog slučaja proizašla istraga protiv Aladrovića

Iz tog je slučaja proizašla i istraga protiv bivšeg ministra rada i socijalne skrbi Aladrovića kojega Uskok tereti za pogodovanje prilikom dva zapošljavanja 2018. i 2019. dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Proširenjem istrage je uz Aladrovića bio osumnjičen i Juzbašić, gradonačelnik Županje i bivši HDZ-ovac, sada nezavisni kandidat kojeg je podržao Domovinski pokret. Juzbašića optužnica tereti da je preko Mandac tražio od Aladrovića da pogoduje pri zapošljavanju u HZMO-u, što je Aladrović i učinio dostavivši kandidatkinji zadatke koji će biti postavljeni na testiranju.

Nakon pokretanja istrage Horvat je uhićen kao prvi ministar na dužnosti. Aladrović i Milošević su neko vrijeme ostali na ministarskim funkcijama što je bio prvi slučaj da su pod istragom dvojica vladinih članova, a razriješeni su krajem travnja pretprošle godine.

Horvat je uhićen nakon što je njegova bivša pomoćnica Mandac, ranije osumnjičena u aferi Vjetroelektrane, na Uskoku posvjedočila da su se sporni poticaji dodjeljivani "po babi i stričevima".

Kazala je navodno i da su ih stručne službe upozorile da je dodjela novca mimo kriterija protivna zakonu. Horvat, međutim, tvrdi da je samo potpisivao dokumente koje mu je donosila Mandac.

Početkom listopada 2023. Mandac je u aferi Vjetroelektrane sporazumno osuđena na 10 mjeseci uvjetnog zatvora, uz rok kušnje od tri godine, nakon što je priznala krivnju za namještanje potpora prijateljima bivše državne tajnice i kninske gradonačelnice Josipe Rimac.