USTAVNI sud sutra donosi odluku o tome može li predsjednik Zoran Milanović izaći na izbore kao premijerski kandidat na izbornoj listi SDP-a.

Još jučer je šef SDP-a Peđa Grbin objavio da postoji plan B u slučaju da Ustavni sud odluči da se Milanović ne može kandidirati dok je predsjednik. U tom slučaju Milanović neće biti na listi u prvoj izbornoj jedinici. Taj plan je danas potvrdio i sam Milanović. Žestoko je napao šefa Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, nazvavši ga "pajdom i kumom pijanog Šeksa".

Tijekom današnjih obraćanja Milanović je jasno dao do znanja da će ostati kandidat za premijera bez obzira na odluku Ustavnog suda.  "Nebitno je što oni misle, nebitno je što misli Ustavni sud, pajdo i kum pijanog Šeksa. Oni mogu donijeti odluku kakvu hoće, ja ću biti u kampanji i bit ću kandidat za premijera", poručio je Milanović i upitao kako je moguće da se predsjednik može kandidirati na EU izborima, a na parlamentarnim ne može.

>> Milanović se obratio, napao šefa Ustavnog suda. "To je sve banda, nasilnici, pijanci"

Šeks prijeti

Čini se i da HDZ radi planove nakon Milanovićevih izjava. Vladimir Šeks danas je praktički najavio da bi vlada mogla zatražiti da se Milanovića proglasi nesposobnim.

>> Je li to Šeks najavio da će vlada zatražiti da se Milanovića proglasi nesposobnim?

"Duboko sam uvjeren da će Ustavni sud dati svoju ocjenu da je njegovo ponašanje protuustavno i da ne može, dok je predsjednik Republike, biti na listi jedne stranke za parlamentarne izbore. Ako to Milanović ne bude respektirao, prihvatio, vjerujem da će DIP poništiti listu u I. izbornoj jedinici i da će se time nanijeti ogromna šteta SDP-u jer će im propasti lista za prvu izbornu jedinicu. On dok je predsjednik Republike ne može biti kandidat na nikakvoj listi. Mora dati prethodno ostavku. Bez liste, s listom ili bezlično, ne može biti kandidat dok je predsjednik države", rekao je Vladimir Šeks.

Također kaže: "Postoji članak 97 Ustava, prema kojem Ustavni sud na prijedlog vlade utvrdi da je predsjednik nesposoban za obnašanje dužnosti, a Zoran Milanović je tim potezom pokazao da nije sposoban obnašati dužnost predsjednika te biti zagovaratelj stabilnosti i redovitog usklađenog djelovanja u Hrvatskoj. Umjesto toga je oporbeni lider."

Također, Šeks je rekao da to nije radio nijedan predsjednik nakon 2000. godine. "Jedino se toga nije držao Zoran Milanović, koji želi biti i premijer i predsjednik države. Ako Milanović ne bude respektirao stajalište Ustavnog suda da da ostavku i tad ide na izbore, tad će mu Ustavni sud zatvoriti ulazak na izbore. On se svrstao s one strane Ustava", zaključio je.

Index je zamolio odvjetnike i profesore ustavnog prava da objasne što možemo očekivati i može li se Milanović oglušiti na odluku suda. Iako svi kažu da je teško komentirati koji su sve mogući scenariji, odnosno o kojim će opcijama ustavni suci raspravljati i kakve sve odluke mogu donijeti, slažu se da će mu najvjerojatnije poručiti da je predsjednička funkcija nespojiva s aktivnim političkim djelovanjem.

Kakvu odluku može donijeti Ustavni sud?

"Ja očekujem da će Ustavni sud odlučiti o tome pod kojim se uvjetima Zoran Milanović može kandidirati na izborima, odnosno da će odlučivati o spojivosti uloge predsjednika Republike i uloge kandidata na parlamentarnim izborima. Koliko će Ustavni sud ići daleko i što će napisati, to ne mogu reći. Ustavni sud će vrlo vjerojatno odlučiti da se on ne smije kandidirati bez ostavke na funkciju predsjednika", kaže profesor ustavnog prava Matija Miloš.

"Svi su scenariji otvoreni. Nije nemoguće da Ustavni sud i pusti predsjednikovu kandidaturu, ali mislim da je realnije da će mu poručiti da je predsjednička funkcija nespojiva s aktivnim političkim djelovanjem.

Ako Ustavni sud slučajno zaključi da nema zapreke za predsjednikovu kandidaturu, onda bi bilo dobro da izradi detaljne upute za postupanje u različitim scenarijima koji bi se mogli u povodu toga odviti. To uključuje i ostavku i zamjenjivanje od strane predsjednika (raspuštenog) sabora i davanje mandata. Moram priznati da ne očekujem da će sutrašnja odluka Ustavnog suda biti jednoglasna", objasnio je odvjetnik Vlaho Hrdalo.

U Ustavu nigdje ne piše da se predsjednik ne smije kandidirati

S obzirom na to da u Ustavu nigdje ne piše da se predsjednik Republike ne smije kandidirati na parlamentarnim izborima, naše smo sugovornike pitali na temelju čega će ustavni suci sutra donositi svoju odluku.

"Točno, nigdje ne piše i zato će biti izazovno Ustavnom sudu objasniti zašto se jedan član izvršne vlasti (premijer) kao aktivni predsjednik vlade smije kandidirati na parlamentarnim izborima, a drugi (predsjednik Republike) ne smije.

Radi otklanjanja svih sumnji, postoji odluka Ustavnog suda kojom se izričito utvrđuje da je u Hrvatskoj Predsjednik Republike dio izvršne vlasti. Nesporno je da postoji razlika između premijera i predsjednika utoliko što se od predsjednika Republike traži da nakon izbora na tu funkciju podnese ostavku na članstvo u političkoj stranci, dok to za Premijera nije slučaj. 

Predsjedniku dodatno Ustav zabranjuje i da obavlja neku drugu javnu ili profesionalnu dužnost, ali mu ne oduzima politička prava. To je sukladno Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima koji je izradila Venecijanska komisija, a koji naš Ustavni sud redovito citira, moguće samo izričitom odlukom suda u svega dva slučaja –  mentalna nesposobnost ili kaznena osuda za teško kazneno djelo"

Iako Ustav ne sadrži pojedinu zabranu, ona zapravo postoji jer tako traži objektivni poredak vrijednosti zapisan u tom istom Ustavu. Ako je već u Ustavu zapisan objektivni poredak vrijednosti, zašto onda nije i zabrana predsjedniku da se kandidira? Vidjet ćemo hoće li Ustavni sud sutra reći da je objektivnom poretku vrijednosti zapisanom u hrvatskom Ustavu inherentno da se predsjednik Republike ne bi trebao kandidirati na parlamentarnim izborima", smatra Hrdalo.

"Predsjednik mora biti jamac stabilnosti i kontinuiteta vlasti"

"Ustavni će sud donositi odluku na temelju uloge predsjednika Republike. Mi smo 2000. godine promijenili koncepciju predsjednika Republike iz osobe koja je mogla biti aktivni član političke stranke i koja je mogla predsjedati strankom, kao što je to bio Franjo Tuđman, u osobu od koje se očekuje da se otvoreno ne svrstava uz određenu političku opciju, da ne navija za određenu političku opciju, nego da bude predstavnik Republike Hrvatske. Jamac stabilnosti i kontinuiteta vlasti usprkos smjenama političkih opcija u parlamentu.

To je njegova osnovna uloga i to sam Ustav predviđa kada kaže da predsjednik RH jamči za stabilnost vlasti. Od njega se očekuje da bude neovisni arbitar. Zato on ima ovlasti sazvati sabor na prvoj sjednici nakon izbora i podijeliti mandat za sastav vlade i po potrebi raspustiti sabor. Činjenica da nigdje ne piše da se on ne smije kandidirati na parlamentarnim izborima upravo i znači da se ne smije kandidirati jer je riječ o tijelu državne vlasti.

Ta zabrana ne treba pisati izrijekom, ona nije izrijekom predviđena zato što nitko nije pretpostavio da će se dogoditi da se predsjednik Republike kandidira na izborima i da neće htjeti podnijeti ostavku. Smatralo se da se to podrazumijeva", objašnjava Miloš.

Zašto se predsjednik može kandidirati na izborima za Europski parlament, a ne može na parlamentarnim?

Profesor dodaje da upravo u toj odrednici o predsjedniku kao jamcu stabilnosti leži razlika između parlamentarnih i europskih izbora, a ovo je na isti način rastumačila i profesorica ustavnog prava Sanja Barić.

"Nacionalni i europski izbori su drugačija priča. U okviru nacionalnih parlamentarnih izbora predsjednik ima jako važnu ulogu. On saziva novoizabrane zastupnike na prvu sjednicu konstituiranja sabora, on određuje mandatara, mandataru produžuje mandat ako treba, eventualno, ako se ne mogu dogovoriti, raspušta sabor i imenuje privremenu nestranačku vladu. Zamislite da nitko nema 76 niti se ne mogu dogovoriti oko toga. Predsjednik je tu jedini jamac stabilnosti i to piše u Ustavu.

Mi u nacionalnim izborima više nemamo sabor, nemamo vladu, oni su u tehničkom mandatu i imaju ograničene ovlasti. Jedini faktor stabilnosti je predsjednik koji ima izborni legitimitet i on tu ima silne ovlasti. Kada su u pitanju europski izbori, nema pitanja stabilnosti hrvatske vlasti. Oni ni na koji način ne utječu na stabilnost", rekla je.

"Zakon o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske je izrijekom odredio da se predsjednik Republike može kandidirati, ali mu s početkom mandata ta funkcija prestaje. U Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ne nalazimo takve odredbe. Taj dio Ustavni sud ne mora nužno adresirati, ali je ovo dobra prilika da se pojasni zašto ista logika ne vrijedi i na izborima za sabor. Mislim da ne postoji nitko tko smatra da predsjednik Republike treba sam sebi kao eventualnom mandataru nove vlade dodijeljivati mandat, ali treba dobro obrazložiti zašto se ne bi smio niti natjecati za hrvatski parlament ako već može za Europski", objašnjava Hrdalo.

Može li se Milanović oglušiti na odluku suda?

Na pitanje može li se Milanović oglušiti na odluku Ustavnog suda, profesorica ustavnog prava Sanja Barić kaže da je odluka koju donese Ustavni sud obvezujuća za sve i nitko se na nju ne može oglušiti.

"Što god Ustavni sud kaže, obvezuje sve nas, predsjednika, premijera, saborske zastupnike. Sve što je rečeno obvezujuće je za bilo koga, kraj priče. Oglušiti se na takvu odluku je protuustavno. Kršenje izrjeke ustavnog suda je kršenje Ustava, tko je tako daleko spreman ići? Grbin je rekao da su oni stranka koja poštuje Ustav. Nećemo ići valjda tako daleko da zvuči kao da pričamo o Trumpu? Želimo vjerovati da ipak postoji nekakav glas razuma", rekla je.

Miloš upozorava da se nalazimo u jako delikatnoj situaciji i da treba apelirati na razum svih uključenih. "Predsjednik Republike se mora pridržavati Ustava jer priseže na Ustav kada priseže na dužnost. Ako on prekrši Ustav, glavni postupak je postupak razrješenja predsjednika Republike.

To se sada ne može dogoditi jer sabora nema. Sabor taj postupak treba pokrenuti dvotrećinskom većinom i onda Ustavni sud odlučuje o odgovornosti predsjednika za povredu Ustava. I kad se utvrdi da je povrijedio Ustav, onda mu automatski prestaje mandat. Taj se postupak nikad nije pokretao, a sada se ne može pokrenuti jer je sabor raspušten. Tako da, u vrlo smo osjetljivoj situaciji i treba apelirati na razum svih uključenih da se stvari do kraja odigraju koliko toliko uredno", poručuje Miloš.

"To bi bilo jako nezgodno. Opet prvo treba vidjeti u kojem obliku će Ustavni sud donijeti svoju sutrašnju odluku i na koji način bi onda predsjednik istoj prkosio. Svakako bi bilo dobro da on i svi ostali pročitaju ovu odluku Ustavnog suda iz 2011. u kojoj se objašnjava zašto su izbori najvažniji test privrženosti istinskoj političkoj demokraciji i čine dio sustava za zaštitu ljudskog dostojanstva", zaključuje Hrdalo.