U BOSNI i Hercegovini stupile su na snagu sve izmjene izbornog zakona te države što ih je potkraj ožujka nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt dok se očekuje da Središnje izborno povjerenstvo (SIP) narednog tjedna raspiše lokalne izbore koji bi se trebali održati u listopadu, podsjećaju u petak lokalni mediji.

Schmidt je svojom odlukom o nametanju izmjena izbornog zakona donesenom 26. ožujka istodobno ostavio mogućnost političarima u BiH da sami dogovore izmjene izbornih pravila i osiguraju njihovo usvajanje u državnom parlamentu do 19. travnja a ne bude li to slučaj izmjene koje je on donio automatski stupaju na snagu i primjenjivat će se u cijelosti.

Iz SIP-a su najavili kako će na sjednici tog tijela narednog tjedna donijeti odluku o raspisivanju lokalnih izbora koji bi trebali biti održani 6. listopada. Tada će se birati novi gradonačelnici i načelnici općina te općinska i gradska vijeća.

Ovogodišnji lokalni izbori po Schmidtovim pravilima

Ovogodišnji lokalni izbori trebali bi biti održani po novim pravilima koje je nametnuo Schmidt no time su nezadovoljni u Republici Srpskoj pa je parlament tog entiteta donio posebni izborni zakon koji još nije stupio na snagu jer je u tijeku postupak preispitivanja njegove zakonitosti odnosno ustavnosti.

Schmidtovom odlukom, uz ostalo, uvedene su odredbe kojima se uvodi elektronski nadzor na biračkim mjestima no zbog kratkih rokova nove će tehnologije u listopadu biti u uporabi tek na ograničenom broju lokacija na kojima će se glasati. 

Lokalni birački odbori bit će depolitizirani jer će njihove predsjednike imenovati SIP, osobe osuđene za ratne zločine više se neće moći kandidirati.

Ključno pitanje u izbornom sustavu BiH koje se odnosi na način biranja članova Predsjedništva BiH još nije riješeno unatoč inzistiranju HDZ BiH.

"Bošnjački ministri neće poduprijeti mišljenje Ministarstva pravde"

Vijeće ministara BiH narednog bi tjedna ponovo trebalo razmatrati prijedlog izbornog zakona o kojemu su ranije raspravljali čelnici stranaka vladajuće koalicije i u kojemu je sadržan i zahtjev da se osigura novi način biranja hrvatskog člana Predsjedništva BiH i onemogući majorizacija Hrvata no nema izgleda da o tome u ovom trenutku bude postignut konačni dogovor.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je početkom ovog tjedna kako bošnjački ministri neće poduprijeti pozitivno mišljenje Ministarstva pravde o novom izbornom zakonu ukoliko se on svede samo na izmjene načina biranja člana državnog vrha iz reda Hrvata.

“Ako u tom tekstu ima bilo što što se tiče 'slučaja Komšić' naravno da nećemo glasati, neka nam ne donose i ne šalju takav zakon", izjavio je Konaković čija je teza kako je za promjene zakona i donošenja rješenja po kojima bi se na novi način proveli opći izbori 2026. godine nužna promjena ustava za što sada nema potrebne većine u parlamentu.

Bošnjački dužnosnici i dalje traže da to bude dio cjelovitog rješenje kojim će se osigurati provedba svih presuda Europskog suda za ljudska prava i kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu na temelju njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.