HDZ I DP su se dogovorili oko podjele ministarstava i državnih kompanija, pa se očekuje skoro prikupljanje potpisa za sastavljanje buduće vlade. Ne zna se koji će biti prvi potezi nove vlade, može se samo nagađati na temelju izbornih programa.

Ali navodni stvarni šef DP-a Mario Radić najavio je jednu od prvih politika nove vladajuće većine. Izjavio je da je spreman ući u vladu i raditi bez plaće jer mu novac ne treba, ali za sve ostale traži znatno povećanje plaća.

"Neka me strijeljaju i napadaju, ali provest ćemo odmah taj nepopularni potez kojeg se svi boje. Jednostavno za ove plaće se ne mogu dobiti kvalitetni ljudi koji bi se ozbiljno prihvatili posla u ministarstvima", rekao je Radić. Time je potvrdio informaciju da se u pregovorima s HDZ-om Domovinski pokret zalaže za veće plaće dužnosnika, i to ne samo ministara nego i premijera i državnih tajnika. 

Premijer Andrej Plenković u svom je obraćanju potvrdio da će ministrima biti povećane plaće.

Plaće premijera i ministara u drugim državama

Provjerili smo kolike su plaće premijera i ministara u susjednim državama i u nekoliko država slične razvijenosti u Europi, s ciljem utvrđivanja jesu li zaista hrvatski premijer i ministri potplaćeni. Kako bi se plaće stavile u kontekst svake države posebno, izračunat je omjer plaće ministara s prosječnom plaćom u državi, tj. ekvivalent koliko prosječnih plaća zarađuju ministri. 

Plaća premijera Andreja Plenkovića je 4646 EUR bruto mjesečno. To je veća plaća nego premijera Srbije, Crne Gore, BIH, Slovenije, Albanije i Slovačke. Slična je kao plaća premijera Poljske te puno manja nego premijera Mađarske, Češke i Estonije. 

S prosječnom plaćom između 3500 i 4000 EUR bruto ministri u Hrvatskoj imaju oko 2.2 puta veću plaću od prosječne državne plaće. Plaća im je veća nego kolegama u Sloveniji u apsolutnom iznosu i relativno je veća u odnosu na prosječnu plaću u državi, 2.2 puta u odnosu na Slovenskih 1.6 puta. 

Ministri u Poljskoj imaju nešto veće plaće od ministara u Hrvatskoj, kao i premijer, 2.3 puta veće od prosječne neto plaće. Apsolutni rekorder je Mađarska, u kojoj ministri imaju 6.5 puta veću plaću od prosječne državne plaće, a premijer još više. U Češkoj, Albaniji i Estoniji su plaće ministara u odnosu na prosječnu državnu plaću također daleko veće nego u Hrvatskoj. 

Interesantan je primjer Srbije, u kojoj je bruto plaća ministara otprilike ista kao prosječna plaća u državi. To je jako neobično, posebno zbog toga što prema Bazi imovine političara KRIK, koju vode novinari iz Srbije, ministri u toj državi imaju imovinu zavidne vrijednosti. 

Visoke plaće smanjuju korupciju?

Argument za visoke plaće premijera, ministara, državnih tajnika i drugih dužnosnika je da će tako manje biti skloni korupciji. Ali to je pojednostavljeno gledište, što se vidi iz navedenih podataka. Mađarska ima najveću razliku između plaća ministara i prosječne plaće u državi pa nije međunarodno poznata kao država poštenih i nekorumpiranih političara, još manje je takvom smatraju sami građani Mađarske. 

I Albanija daje razmjerno visoke plaće svojim ministrima, pa se radi o jednoj od najkorumpiranijih država u Europi. Krajem 2023. je jedan od bivših premijera, Sali Berisha, uhićen i odveden u pritvor zbog optužbi za korupciju. 

Ali isto tako Češka i Estonija bolje plaćaju svoje ministre i ostale državne dužnosnike od Hrvatske pa imaju daleko manji problem s korupcijom. Slovenija je susjedna država i puno bogatija, a relativno manje plaćaju ministre i dužnosnike. 

Srbija je ekstrem u kojoj su korupcija, nepotizam i političko pogodovanje velik problem, a plaće premijera i ministara su jako niske, u razini prosječne plaće. Zapravo većina radnika u Hrvatskoj zarađuje više od ministara u Srbiji. A istodobno su ti ljudi jako bogati i imaju veliku imovinu. 

Očito ne postoji pravilo po pitanju visine plaća premijera, ministara i drugih državnih dužnosnika, ali argument da visoke plaće služe da im se smanji motivacija za koruptivnim radnjama ne drži vodu. Jednostavno je previše primjera korumpiranih država s relativno visokim plaćama ministara.