KANDIDAT stranke Možemo na izborima za Europski parlament Nebojša Zelić izdvojio je danas u Rijeci nedostatak priuštivog stanovanja kao jedan od ključnih problema s kojima se ova stranka namjerava baviti ako bude dio tog tijela.

Možemo će zahtijevati da se tom problemu priđe s europske razine, i to planski, kako bi se povećala javna ulaganja s ciljem osiguranja prostora za priuštivo stanovanje, rekao je Zelić na konferenciji za novinstvo. S druge strane, treba osigurati mehanizme da se ograniči cijena najma stanova, dodao je.

Drugo pitanje s kojim se Možemo namjerava baviti unutar europskih institucija je kvalitetno povezivanje željeznicom Hrvatske s ostatkom Europe. To se u prvom redu odnosi na izgradnju suvremene željezničke infrastrukture na koridorima od Rijeke, preko Zagreba, prema Mađarskoj te od Rijeke, preko Divače u Sloveniji do Italije. Svakako je potrebno veće ulaganje u željeznicu, istaknuo je Zelić. 

"Postojeći europski zeleni socijalni plan je nedovoljno socijalan i demokratičan"

Nadalje, nastavio je, potrebno je osigurati velik novčani iznos za urbanističke i druge infrastrukturne zahvate kako bi se prilagodilo klimatskim promjenama. Kandidat Možemo na listi za Europarlament Vedran Horvat rekao je kako je postojeći europski zeleni socijalni plan nedovoljno socijalan i demokratičan te da nije dovršen. 

Možemo namjerava zajedno s ostalim zelenim i sličnim strankama intenzivirati dovršetak ovog plana kako bi on bio koristan građanima EU, dodao je. Kandidat Borna Lozo je iznio problematiku mladih s kojom se ova stranka namjerava baviti. 

To su zahtjevi da se pripravništva i prakse učenika i studenta ubuduće plaćaju, da se olakša mladima zapošljavanje ukidanjem prekarnih oblika rada, poput ugovora za rad na određeno vrijeme. Možemo se zalaže i za aktivno i pasivno glasačko pravo osobama starijim od 16 godina, odnosno za spuštanje dobne granice za dvije godine. 

Vijećnica Možemo u Županijskoj skupštini PGŽ Morena Lekan navela je kako će se boriti protiv ugrožavanja ljudskih prava i urušavanja demokratskog sustava. U Europi i Hrvatskoj jača desnica, a tome se treba oduprijeti. Vidimo da se i u Hrvatskoj najavljuju brojne zabrane, cenzura, revizije školskih kurikuluma, lektire te reduciranje ljudskih, odnosno ženskih prava, ustvrdila je.