KINESKI predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin danas su osudili ono što su nazvali sve agresivnijim ponašanjem SAD-a te su najavili produbljivanje već bliskih obrambenih i vojnih odnosa.

U jasnoj poruci Washingtonu, čiji je šef diplomacije prošli mjesec boravio u Kini kako bi uvjerio Peking da ograniči odnose s Moskvom, Xi je dao do znanja da su Rusija i Kina skladne po nizu važnih pitanja, uključujući rat u Ukrajini, te da će se oduprijeti pokušajima Zapada da ugrozi njihov odnos. 

I dok je u Pekingu pažljivo koreografirano pokazivanje snage, pritom misleći na nasmijane i vesele Xija i Putina, atmosfera u Europi nije mogla biti manje vesela, piše CNN u svojoj analizi. 

Slovački premijer Robert Fico jučer je pogođen s više hitaca i teško ranjen u pokušaju atentata.

Iako je prošao višesatnu operaciju i stanje mu je bilo kritično, sada je navodno izvan životne opasnosti. Mnogi detalji o atentatu još uvijek nisu jasni. Dramatični događaj naglasio je predosjećaj krize u regiji, osjećaj da se, koliko god situacija bila napeta, hitno treba pripremiti jer bi mogla postati mnogo gora.

Taktički i politički moment iznenadnog ruskog napada

U deset dana otkako je Putin položio zakletvu za još jedan mandat, svoj peti kao predsjednika Rusije, njegove snage su pokrenule iznenadni napad na sjeveroistočnu Ukrajinu, približavajući se drugom najvećem gradu u zemlji, Harkivu, i zauzimajući nekoliko ukrajinskih sela.

Prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, koji je otkazao sva svoja inozemna putovanja, ruski napad ima za cilj prisiliti Ukrajinu da rastegne svoje obrambene linije.

Taktički, moskovski napad ojačao je pozicije na terenu uoči dolaska obećanog američkog oružja u Ukrajinu. Politički, dolazi nekoliko mjeseci prije mogućeg povratka bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je nagovijestio da neće nastaviti pružati podršku Kijevu kao predsjednik Joe Biden.

"Rusija je praktički ponovno izvršila invaziju"

Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron nazvao je to "iznimno opasnim trenutkom". Rusija je, rekao je, praktički "ponovno izvršila invaziju."

Kao dodatak već sumornoj atmosferi, Europljani su gledali kako Putinovi saveznici u Gruziji, bivšoj sovjetskoj republici, ignoriraju masovne prosvjede na ulicama i odobravaju takozvani zakon o "stranim agentima", koji je gotovo kopija onoga koji koristi Kremlj za gušenje prodemokratske opozicije. To je bila pobjeda za Moskvu i poraz za veliku većinu Gruzijaca koji žele da njihova zemlja uđe u demokratsku Europsku uniju.

Postizanje pobjeda bez rata je jeftinije. Zato se Moskva miješa i u Moldaviju, još jednu bivšu sovjetsku republiku koja se nada priključiti Europskoj uniji, i zato postoje sve jači dokazi o stalnim ruskim kampanjama za uplitanje u mnoge izbore diljem Europe i drugdje širenjem dezinformacija i poticanjem političkih napetosti.

Slovački ministar unutarnjih poslova: Stojimo na rubu građanskog rata

Zanimljivo je da je slovačko ministarstvo vanjskih poslova optužilo Rusiju za miješanje u slovačke izbore koji su doveli Fica, Putinova obožavatelja, na vlast. Moskva je te optužbe, naravno, negirala.

Govoreći medijima ispred bolnice u kojoj se liječi Fico, ministar unutarnjih poslova upozorio je da Slovačka stoji "na rubu građanskog rata" zbog političkih napetosti. Ministar je također opisao napad kao politički motiviran, rekavši da je osumnjičenik rekao policiji da se ne slaže s Ficovom politikom.

Ono što je počelo kao ruska invazija na Ukrajinu prije više od dvije godine pretvorilo se u epohalni izazov za Europu.

S ruskim napredovanjem u Ukrajini, cijela regija shvaća da se ovaj sukob ne tiče samo opstanka bivše sovjetske republike. Svakim danom postaje sve jasnije da će ono što je počelo u Ukrajini promijeniti Europu u godinama koje dolaze.

Putin transformira Rusiju u punopravnu ratnu ekonomiju

Ranije ovog tjedna u Moskvi Putin je napravio još jedan iznenadni potez, smijenivši dugogodišnjeg ministra obrane Sergeja Šojgua. Zamijenio ga je Andrej Belousov, bivši državni dužnosnik koji je ekonomist i dobro upućen u "pitanja vojno-industrijskog kompleksa", prema stručnjacima, sugerirajući da je plan sada transformirati Rusiju u punopravnu ratnu ekonomiju.

Sada i Europa ubrzava svoje pripreme, ne samo za podršku Ukrajini već i za svoju obranu.

Nije prošlo dugo otkako je Ukrajina izgledala kao da ima prednost, tjerajući Rusiju s teritorija koje je okupirala. Sada se sve to promijenilo. Kada su krajnje desničarski republikanci u Zastupničkom domu SAD-a zaustavili paket vojne pomoći na dugih šest mjeseci, Rusija je preokrenula tijek događaja.

Europa je pokrenula velike pripreme za najgore

Pomoć je odobrena prošlog mjeseca, ali prekasno. Trebat će neko vrijeme da pomoć stigne, a čak i tada neravnoteža u vojnim zalihama će se nastaviti.

Ruska militarizirana ekonomija, pod sustavom koji ne trpi pritužbe i koji kontrolira Putin, ne prima samo oružje iz Irana i Sjeverne Koreje i, prema SAD-u, ključnu pomoć iz Kine, koju Kina smiješno negira, tvrdeći da je neutralna. Rusija također proizvodi tri puta više artiljerijskih granata od ukrajinskih pristaša.

S napredovanjem ruskih snaga i s Putinom koji govori o sukobu protiv Zapada, Europa je pokrenula velike pripreme za najgore, piše CNN.

Kada se povjesničari budu vraćali na ovaj trenutak, neće moći reći da je Europa ignorirala prijetnju, čak i ako su duge mirne dekade, kako sada znamo, bile obilježene pretjeranim optimizmom o trajnoj moći mira i demokracije.

Macron najavio možda i najdramatičniji potez

Norveška, koja dijeli ključnu granicu s Rusijom u Arktiku, članica je NATO-a, ali ne i EU. Upravo je najavila veliki plan vojnog širenja u trajanju od 12 godina. Do 2036. godine njen obrambeni proračun će se udvostručiti, a vojska će imati tri puta više brigada.

U Londonu je britanski premijer Rishi Sunak nedavno najavio veliko povećanje obrambenih troškova kako bi zemlju stavio u "ratni način rada".

U Nizozemskoj, gdje je odlazeći premijer Mark Rutte favorit za novog šefa NATO-a, obrambeni proračun će se udvostručiti, s 15.6 milijardi dolara u 2022., kada je Rusija pokrenula rat, na 31.2 milijarde dolara do 2029.

Možda najdramatičnije, francuski predsjednik Emmanuel Macron nije isključio mogućnost slanja zapadnih vojnika u Ukrajinu. Ranije ovog mjeseca rekao je da će se to pitanje legitimno postaviti ako Rusija probije crtu bojišnice i Zelenski zatraži pojačanja.

Macronove komentare odbacili su europski saveznici koji se i dalje boje izazvati Putina na izravan sukob.

Zapravo, taj strah je postao glavna prepreka za ukrajinske vojnike na terenu: Bijela kuća zabranjuje Ukrajini da gađa ciljeve unutar Rusije oružjem koje im pruža. Prema Institutu za proučavanje rata, ta politika "ozbiljno ugrožava sposobnost Ukrajine da se brani od ruskih ofenzivnih operacija" u regiji Harkiva, stvarajući "utočište" za Rusiju za napadanje Ukrajine iz pograničnih područja.

Vrijeme je da se te restrikcije ublaže, ističe CNN. Ukrajina bi trebala imati pravo na obranu, čak i ako to znači napade unutar ruskih granica. Cijena dopuštanja Putinu da podjarmi Ukrajinu, kako postaje sve jasnije, prevelika je.

Procurio dokument, Njemačka planira uvesti obavezni vojni rok

Iako odbacuje mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu, Njemačka se očito priprema ponovno uvesti obvezni vojni rok.

Procurio je dokument koji otkriva da Berlin razmatra uvođenje obveznog služenja vojnog roka za 18-godišnje muškarce i žene, što je znak da je trenutna kriza postala prekretnica u stavovima o nacionalnoj i regionalnoj sigurnosti, s posljedicama koje će trajati godinama, bez obzira na to kako i kada ovaj rat završi.

Pripreme za mogući rat najviše su zapanjujuće u Finskoj, koja dijeli najdužu granicu s Rusijom u Europi, a koja je već izgubila teritorij zbog invazije Kremlja. Finska je izgradila ne samo skloništa za civile i zalihe oružja, streljiva i goriva već i zalihe žitarica za prehranu stanovništva.

"Rusija poštuje snagu", rekao je finski general-pukovnik Mikko Heiskanen, opisujući višegodišnji plan za pripremu obrane zemlje.

Možda Putin i Xi trenutno imaju više razloga za smijeh, ali Europljani čine sve da to bude samo privremeno.