I DALJE traje toplinski val. Posebno vruće očekuje se danas, temperature će se penjati i do 40 stupnjeva.

Pretežno sunčano i vruće, ponegdje i vrlo vruće, a poslijepodne su u unutrašnjosti mogući pljuskovi s grmljavinom, lokalno i izraženiji, osobito na istoku, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za danas.

Vjetar većinom slab, na Jadranu od sredine dana umjeren sjeverozapadni i jugozapadni. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 Celzijevih stupnjeva, u gorskim krajevima malo niža.

DHMZ je za danas velik broj gradova stavio u crveno. "Vrlo velika opasnost", kako glasi klasifikacija koju koristi DHMZ, bit će u Osijeku, Zagrebu, Karlovcu, Kninu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku, praktički cijeloj Hrvatskoj. Samo malo manje vruće bit će u Lici, odnosno Gospiću. 

Detaljna prognoza za danas po regijama

Istočna Hrvatska: Pretežno sunčano, vruće i vrlo vruće. Poslijepodne uz jači razvoj oblaka može biti mjestimičnih pljuskova s grmljavinom, lokalno izraženijih. Vjetar većinom slab. Najviša dnevna temperatura od 34 do 38°C.

Središnja Hrvatska: Pretežno sunčano, vruće i vrlo vruće. Mala je vjerojatnost popodne za lokalno jači razvoj oblaka i pljusak s grmljavinom koji može biti izraženiji. Vjetar većinom slab. Najviša dnevna temperatura između 34 i 37°C.

Gorski kotar i Lika: Pretežno sunčano i vruće. Vjetar većinom slab. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 30 i 35°C.

Istra: Sunčano, poslijepodne ponegdje mala ili umjerena naoblaka. Ujutro i navečer puhat će slab sjeverni vjetar, a tijekom dana zapadni i jugozapadni vjetar. More će biti malo valovito. Najniža jutarnja temperatura zraka bit će uglavnom od 20 do 23°C, u unutrašnjosti Istre od 17 do 19°C, a najviša dnevna od 33 do 35°C.

Sjeverni Jadran: Sunčano, vruće i vrlo vruće. Vjetar većinom slab, od sredine dana ponegdje umjeren jugozapadni. Najviša dnevna temperatura od 33 do 37°C.

Dalmacija: Sunčano i vrlo vruće. Vjetar od sredine dana slab i umjeren sjeverozapadni i jugozapadni. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 35 i 40°C.

I u nastavku tjedna bit će sunčano, vruće i vrlo vruće. U unutrašnjosti povremeno umjerena naoblaka i nestabilno, lokalno uz pljuskove s grmljavinom, mjestimice izraženije. Vjetar slab, ponegdje do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu će puhati umjeren sjeverozapadnjak i jugozapadnjak, u srijedu i četvrtak osobito na sjevernom dijelu i bura, lokalno i jaka. Noći će biti tople, uz obalu i vrlo tople.

Srušen temperaturni rekord mora

Sve je teže naći osvježenje čak i u moru. Izmjerena je najviša temperatura u Hrvatskoj otkad postoje mjerenja DHMZ-a. U Dubrovniku je jučer temperatura mora u 17 sati iznosila 29.7 Celzijevih stupnjeva. Tako je srušen rekord koji je držao Rab, gdje je 2015. izmjereno 29.5 Celzijevih stupnjeva.

Jučer se temperature mora prema DHMZ-u nisu spuštale ispod 26°C, a iznad 29°C išle su i na Mljetu te u Malinskoj i Crikvenici.

Dosad je rekord temperature mora u Hrvatskoj držao Rab, a primjetno je da je većina najviših temperatura mora zabilježena u posljednjih 15-ak godina, što znanstvenici pripisuju negativnom utjecaju klimatskih promjena.

Najvažniji savjeti za vrućine

Valja izbjegavati boravak na suncu od 10 do 17 sati, naročito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te oboljeli od šećerne bolesti. U slučaju vrtoglavice, slabosti, izrazite žeđi ili glavobolje potrebno je potražiti pomoć, neke su od preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Treba piti dovoljno tekućine i izbjegavati velike fizičke napore na vrućini.

Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, za starije od 60 godina i kronične bolesnike.

Naročitu brigu valja posvetiti djeci - dojenčad do dobi od 6 mjeseci uopće ne izlagati suncu dok se djeca do kraja prve godine života ne smiju izlagati izravnom suncu te valja primjenjivati zaštitne kreme zbog indirektnog zračenja, hipoalergene bez kemijskih filtera.

Rashladite svoj dom:

• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
• Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning), zatvorite vrata i prozore kako ne biste trošili više energije nego što je potrebno.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35°C, neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

Klonite se vrućine:

• Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
• Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:

• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti.
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge itd.
• Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako biste izbjegli akumulaciju topline.
• Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo.
• Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima:

• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
• Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako biste naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.