Mediji upozoravaju na stvaranje kulta ličnosti Pape
NEKOLIKO dana nakon smrti Pape Ivana Pavla II., počeli su se pojavljivati prvi medijski napisi u kojima se kritizira njegovo djelovanje na čelu Katoličke crkve, te upozorenja da bi daljnji nastavak nekritičkog i čak patetičnog izvještavanja o Papinom životu mogao pridonijeti stvaranju kulta ličnosti pokojnog pontifa.
Prve kritički intonirane tekstove o Papi objavili su ugledni britanski neovisni listovi Independent i Guardian, te nekolicina njemačkih listova poput Sueddeutsche Zeitunga, Die Tageszeitunga i Bilda.
Bild tako piše kako je smrću Pape svijet ostao bez posljednjeg živućeg apsolutističkog monarha.
Independent upozorava na činjenicu da dio katolika pokojnog Papu samo nekoliko dana nakon njegove smrti već doživljava kao sveca, a svoju tvrdnju potkrepljuje jednom od bezbrojnih poruka koje su vjernici ostavili na improviziranom oltaru na Trgu Sv. Petra u Vatikanu.
"Sv. Ivane Pavle II., molimo te za zdravlje našeg sina." – stoji u poruci koju je na Trgu Sv. Petra ostavio par vjernika iz Španjolske.
Duljina pontifikata Ivana Pavla II., te njegovo dugotrajno umiranje u uskršnje vrijeme mnoge je vjernike podsjetilo na Isusove muke, pa je u njihovim umovima došlo do svojevrsne superpozicije likova Ivana Pavla II. i samog Isusa Krista, piše Independent.
Iako ga je malen broj ljudi znao osobno, velika većina katolika, zahvaljujući ogromnoj Papinoj karizmi, imala je osjećaj da ga dobro pozna, piše Independent.
Sueddeutsche Zeitung posebnu je pažnju posvetio dugogodišnjem sukobu Pape Ivana Pavla II. i njemačke katoličke crkve, koji je izbio nakon što je Papa ekskomunicirao liberalnog teologa Hansa Kunga, te u njemačku crkvu postavio niz koznervativnih kardinala.
Kad je debata između službenog Vatikana i njemačke katoličke crkve o pravu na abortus dostigla svoj vrhunac, većina se njemačkih biskupa i katolika nije slagala sa Papinim stavovima, piše SZ, a isti list donosi i komentar ekskomuniciranog teologa Hansa Kunga.
On piše kako je Papina uloga u rušenju komunizma znatno preuveličana, pa tvrdi kako su puno veću ulogu u raspadu SSSR-a odigrali komunizmu urođene ekonomsko-društvene kontradikcije.
Papa nije bio konzistentan u izražavanju svojih političkih stavova, smatra Kung, argumentirajući to tvrdnjom da je Papa pozivao na dijalog i komunikaciju između zavađenih strana širom svijeta, dok je u isto vrijeme u "svom dvorištu" vladao vrlo autoritarno i nedemokratski. Ivan Pavao II. bio je protiv bilo kakve reforme Katoličke crkve, protiv dijaloga unutar same crkve, te je zagovarao apsolutnu vlast Vatikana u svim crkvenim pitanjima.
Kung napominje kako je Vatikan jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije potpisala Deklaraciju Vijeća Europe o ljudskim pravima, iako nerijetko dijeli savjete europskim zemljama kako postupati u određenim slučajevima kršenja ljudskih prava.
Ugledni britanski list Guardian piše kako će liberalni zapad pamtiti Papu kao konzrevativnog poljskog svećenika koji nikad u životu nije živio u demokraciji, što se itekako dalo primjetiti u njegovom radu. Ivan Pavao II. ostati će upamćen kao čovjek zaslužan za činjenicu da su se Katolička crkva i moderni svijet definitivno razišli po pitanjima seksualne moralnosti, piše Guardian, pa dodaje kako je unatoč tomu njegova glasna potpora miru i suprotstavljanje globalizmu bio značajan argument za antiglobalistički i antiratni pokret.
Guardian napominje kako se Papa borio za pad komunizma, prvenstveno u njegovoj Poljskoj, ali je nebrojeno puta naglasio da sloboda koju su Poljaci ostvarili nije isto što i sloboda koja dozvoljava legalizaciju abortusa.
Britanski list piše kako je u Africi Ivan Pavao II. bio smatran velikim vođom tamošnjih katolika, te mu zamjera zašto nije iskoristio svoj neupitni autoritet kako bi spriječio epidemiju AIDS-a u Africi, gdje zanemarivo malen dio stanovništva koristi kondome, djelomično i zbog konzervativnog stava Vatikana o tom pitanju.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati