NIJE nikakva tajna da je u Srbiji puno lakše ulagati u sport nego u Hrvatskoj zbog zakona koji sponzorima omogućuje velike porezne olakšice, ali pomalo je šokantna razlika u novčanim nagradama za same sportaše koji osvoje olimpijsku medalju. Dok će svaki Srbin koji osvoji zlato u Parizu od države dobiti 200.000 eura, Hrvatska će svoje olimpijske prvake honorirati jedva petinom tog iznosa, 41.000 eura. I Slovenija za zlato daje više nego Hrvatska, 70.000 eura.

Hrvatski osvajači srebrnih medalja dobit će 26.000 eura, a Miran Maričić je prvi koji je za broncu zaslužio 18.500 eura. Srbija za srebro isplaćuje 100.000, a za broncu 60.000 eura. Slovensko srebro vrijedi 58.125, a bronca 49.250 eura. Više nego hrvatsko zlato.

Pedeset posto više nego u Tokiju

U odnosu na Igre u Tokiju prije tri godine, Hrvatska je povećala svoj nagradni fond za otprilike 50 posto. Tada je za zlato izdvajala 37.650 eura, za srebro 17.300, a za broncu 12.250 eura.

Ipak, u svjetskim razmjerima, to ne znači da zlatni Hrvati dobivaju sitniš, nego je Srbija jedna od najrastrošnijih zemalja svijeta u nagrađivanju svojih sportaša. Prema Forbesovom istraživanju uoči ovogodišnjih Igara, samo dvije zemlje za zlato izdvajaju više nego Srbija - Izrael je drugi s 253.000 eura, a uvjerljivo prvi je Hong Kong, koji za zlato plaća 707.000 eura, a za srebro 350.000, više nego bilo koja druga zemlja za najsjajnije odličje.

Forbes je na svoj popis stavio 33 zemlje, od kojih 13 za zlato izdvaja barem 100.000 eura. Na njemu su još Malezija, Italija, Litva, Moldavija, Latvija, Mađarska, Bugarska, Ukrajina, Kosovo i Estonija. Kosovo je, dakle, također puno izdašnije od Hrvatske te za zlato daje 110.000, a eventualni svjetski rekord honorira s čak 200.000 eura.

Rekorder je saudijski karatist

Među zemljama do čijih podataka Forbes nije došao je Saudijska Arabija, koja je 2021. Tarega Hamedija za zlato u karateu nagradila s pet milijuna rijala, odnosno oko 1.22 milijuna eura, što je rekordna isplata za olimpijsku medalju u povijesti. Singapur je navodno u rangu Hong Konga, sa 683.000 eura za zlato.

SAD plaća manje nego Hrvatska

Hrvatske svote u usporedbi s ovima izgledaju smiješno, ali treba napomenuti da Amerikanci svojim medaljašima plaćaju još manje - 34.500 eura za zlato, 20.750 za srebro, a 13.850 za broncu (ugrubo preračunato iz dolara), ali s obzirom na to da njihovi sportaši redovito poberu troznamenkast broj medalja, njihov je ukupni trošak puno veći.

Sportska mirovina

No, jednokratna novčana nagrada nije jedina pogodnost koju vrhunski sportaši dobivaju za svoje medalje. U Hrvatskoj svaki sportaš koji osvoji odličje na Olimpijskim, Paraolimpijskim i Olimpijskim igrama gluhih, kao i osvajač medalje na Svjetskom prvenstvu u nekom olimpijskom sportu ili disciplini, stječe pravo na sportsku mirovinu. 

Sportašima ona kreće od 45., a trenerima od 55. godine života, a iznosi između 40 i 100 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj, ovisno o osvojenoj medalji i natjecanju, a o trošku Ministarstva turizma i sporta. Slične sportske mirovine daje i Srbija, ali već od 40. godine. 

Atletičari i boksači dobivaju premije i od saveza

Neki će sportaši dodatne nagrade dobiti i od međunarodnih saveza svojih sportova. Tako je World Athletics, vodeće atletsko tijelo, prvi put u povijesti odredilo nagradu od 46.000 eura za svakog osvajača zlata u Parizu, kako bi najboljim olimpijcima dalo dodatni novčani poticaj.

Ta je odluka naišla na velike kritike zbog "umanjivanja vrijednosti olimpizma", čak je i MOO istaknuo da bi se savezi trebali fokusirati na smanjivanje nejednakosti među sportašima umjesto dodatnog promoviranja najboljih. Kritike su dolazile i iz manjih saveza, koji ne mogu ili ne žele tako trošiti novac, ali Međunarodni boksački savez je ne samo ispratio nego i udvostručio nagrade World Athleticsa i odredio 92.000 eura (100.000 dolara) za boksačke prvake iz Pariza.