ŠKOLJKARI iz Malostonskog zaljeva bilježe ovih dana nezapamćen pomor mušula, javlja HRT i dodaje da je kod nekih mortalitet i 90 posto. Uzrok je pomora, pretpostavlja se - visoka temperatura mora. Prije dva tjedna u dubrovačkom akvatoriju zabilježeno je 29.7 Celzijevih stupnjeva, najviše otkad se mjeri temperaturu Jadrana. Srećom, kamenice tu temperaturu još uvijek izdržavaju.

Brijesta je najbliže mjesto Pelješkom mostu s poluotočne strane i već godinama je poznata po školjkarstvu. Školjkari Zdravko i Vicko Lazić zabrinuti kreću u obilazak svojih pergulara s dagnjama. Naime, posljednjih dana pronalaze sve više mrtvih dagnji ili mušula. 

"Doslovce nezapamćeni pomor. U 25 godina nisam čuo za ovakvo nešto"

"Doslovce pomor koji je nezapamćen. Mi imamo 25 godina obrta i cijeli život se bavimo ovim, i generacije prije nas, nikad nisam ni čuo za ovakvo nešto. To je baš, usudio bih se reći, možda 90%, ali će sigurno kroz sljedećih par dana, s obzirom na to da nema promjene vremena, bojim se da će to biti strašno", priča Zdravko.

Lazići su trenutačno jedni od najvećih školjkara ne samo u Brijesti nego u cijelom Malostonskom zaljevu. U njihovim uzgajalištima podjednako je dagnji i kamenica.

"Imamo nekih devet hektara na moru po koncesijama. Čak smo ove godine, u 6. mjesecu bio je jedan natječaj i još smo zatražili tri nove koncesije, koje ćemo potpisivati u 9. mjesecu. Sad nakon ovoga šokiran si i onda prvo što pomisliš je 'što to meni treba'", dodaje Vicko.

Pomorom dagnji šokirani su i ostali školjkari iz Brijeste. "Vidite ovaj pergular ovdje, ovo pri vrhu, to je skroz, ovo je 100% mortalitet, sigurno jedan metar od vrha. A ovo dolje je malo bolje, ali ništa posebno. Kao što vidite, i one su u procesu umiranja, same se otvaraju i meso ispada iz njih", pokazuje Ivica Baćina.

Toplo more ubija školjke i njihovu hranu

Pretpostavlja se da je uzrok uginuća dagnji visoka temperatura mora, od koje ugibaju one ili pak njihova hrana, a to su najsitnija bića koja žive u moru. O svemu će se više znati kad se uzorci mora i uginulih dagnji analiziraju u laboratorijima.

"Ono što je poznato prema starijim i prema najnovijim istraživanjima je da ova vrsta dagnje nakon određenih razina temperature povećava stopu smrtnosti, odnosno ugiba. Tako da temperatura od 30 stupnjeva, koliko je zabilježena u površinskom sloju tog područja, kobno djeluje. Sve ovisi i o nekim drugim ekološkim čimbenicima - od hrane do dostupnosti kisika. Temperatura može biti kobna nakon 72 sata, a nekad dagnje mogu preživjeti i do dvadesetak dana", objašnjava prof. Ana Bratoš Cetinić s odjela za ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku.

U uvalama Bistrina i Kuta, koje su pokraj Malog Stona, školjkari se također žale na pomor dagnji, ali stanje je bolje nego u Brijesti.

"Nitko ne zna što će biti za sedam dana"

"Ovisno o poljima, jedno 30% -40% je krepalo, uginulo, a što će biti za sedam dana, nitko ne zna. Strada prvo stara školjka, velika školjka - a ako se neko zlo mora dogoditi što se tiče ovoga uginuća, neka to bude stara školjka. Ako nam ugine srednja i sjeme koje će biti dogodine i iduće godine - onda ne znam", govori Nikša Matković, školjkar iz Bistrine.

Vjerojatno je pomor manji zbog mnogobrojnih vrulja na morskom dnu iz kojih izvire hladna voda, smatra prof. Ana Bratoš Cetinić. Kamenice se u malostonskom zaljevu proizvode još od vremena Dubrovačke Republike, dok je proizvodnja dagnji intenzivirana početkom prošlog stoljeća.

Milijunska šteta s elementima prirodne nepogode

"Moj djed je tu postavio parkove 1927. i u razgovoru s ocem nikad se dosad nisu bilježile ovakve ekstremne situacije. Uvijek ima, naravno, mortaliteta ljeti. To je neminovno zbog toga što dolazi do porasta temperature mora, nema oborina. Međutim, ova godina, ovo sad što se događa - ovo je stvarno nezapamćeno", upozorava predsjednica udruge Stonski školjkari Marija Radić.

Šteta na uzgajalištima dagnji procijenit će se kad uginuće prestane, ali prema prvim procjenama ona je milijunska s elementima prirodne nepogode. Sreća je u nesreći što nema uginuća kamenica.

Nadaju se promjeni vremena kao nikad dosad

"Kamenice se drže poprilično dobro. Mi svake godine imamo neka uginuća na kamenicama tijekom rasta jer ona ipak raste tri godine. Kroz te tri godine ona prolazi kroz neke procese, ali što se tiče ove situacije, kamenica je odlična", kaže Nikša Matković, školjkar iz Bistrine.

Turistička sezona u punom je jeku pa se kamenice izvrsno prodaju, kao i dagnje koje nisu otpale s pergulara. Školjkari kažu da bi jugo izmiješalo more i tako mu snizilo temperaturu. Zato se nadaju promjeni vremena, i to kao nikad dosad.