NAKON stravične nesreće na Viru u kojoj je pijani vozač usmrtio mladu majku te ozlijedio njezinog supruga i troje djece, otvoreno je pitanje prometne infrastrukture na tom otoku. Naime, nesreća se dogodila na dijelu ceste na kojem nema ni nogostupa ni javne rasvjete, a obitelj je ipak morala proći tim putem.

Koliko loša infrastruktura utječe na tragedije, objasnio je Marko Ševrović, profesor sa Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

"Loša infrastruktura je generalni problem svugdje gdje imamo divlju gradnju. Tamo gdje se planski gradilo toga nema", smatra profesor Ševrović, prema čijim riječima je Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih građevina napravio katastrofu. "Sami sebi smo zabili nož u leđa jer smo legalizirali nešto što se nije smjelo legalizirati. Zbog toga nema mogućnosti širenja u prostoru", upozorava u razgovoru za N1.

Profesor objašnjava kako je privatno vlasništvo nepovredivo, a pod tim se u ovom slučaju smatraju sve nelegalno izgrađene kuće koje su naknadno legalizirane. Zbog toga se, ukazuje, gradnja koja je u javnom interesu - poput nogostupa u ovom slučaju - ne može realizirati.

"To je loše jer jedno temeljno ljudsko pravo, kao pravo vlasništva, ugrožava drugo, najvažnije ljudsko pravo, pravo na život. Ljudi, djeca ginu zbog nerazumijevanja na zakonodavnoj razini. To se mora riješiti", naglašava profesor.

Izvlaštenje za nogostupe

Prema njegovim riječima, ne bi smjelo biti sporno da lokalna samouprava provede izvlaštenje dijela privatnog vlasništva koji je potreban za izgradnju nogostupa.

"Ne mogu vlasnici cijenama uvjetovati to izvlaštenje, već bi se moralo omogućiti gradovima i općinama da za primjerenu naknadu uzmu tih metar i pol, koliko je potrebno za nogostup. I upraviteljima županijskih cesta u ovom slučaju ruke su vezane. Naime, samo u slučaju državnog interesa za neku cestu može se provesti izvlaštenje", pojašnjava profesor Ševrović, koji smatra da je to i glavni problem što se tiče cesta.

Tragedije zbog loših cesta

Podsjeća i na slučaj pogibije djevojčice u Dugom Selu, gdje je također razlog bila loša infrastruktura, kao i u lanjskom slučaju u Novom Zagrebu, gdje je učenica stradala nakon što je izašla iz autobusa.

Zbog problematične infrastrukture ljudi nerijetko prosvjeduju - bilo je tako i u Dugom Selu nakon tragične nesreće, ali i u Tugarama kod Omiša, gdje su mještani zabrinuti za sigurnost svoje djece jer do škole i vrtića moraju prometnicom koja nema nogostup.

"Da, ljudi prosvjeduju, ali se istovremeno ne žele odreći ni metra zemlje, koliko je potrebno za nogostupe. Bili smo na prosvjedima i u Tugarama i u Novom Zagrebu ali čim se zatraži dio njihovog vlasništva, ljudi se povuku. Gledajte što se događa u Dalmaciji. Zidovi se dižu na milimetar, bez obzira na to što će to možda nekome ugroziti život", opisuje profesor.

Profesor ima i prijedlog

Na kraju ističe: "Javni interes bi trebao biti iznad svega. Pravo na život bi trebalo biti važnije od prava vlasništva, a ne da ljudi ucjenjuju cijenama zemljišta koje je potrebno za gradnju nogostupa."

Ševrović tvrdi da bi odgovore trebalo dati Ministarstvo graditeljstva. "Trebaju reći što su poduzeli da se riješi infrastruktura na mjestima gdje je legalizacija bespravne gradnje dovela do ovako opasnih situacija", kaže i na kraju daje sasvim konkretan prijedlog.

"Kada je već provedena takva legalizacija, trebalo bi ljudima koji imaju građevine na koridoru ceste naplaćivati višestruko veći komunalni doprinos pa da razmisle isplati li im se onemogućavati razvoj infrastrukture", zaključuje profesor Marko Ševrović.