JEDAN od najvažnijih hrvatskih filmskih redatelja, dokumentarist i filmski kritičar Petar Krelja umro je nakon duge i teške bolesti u 85. godini, doznaje se danas iz kruga obitelji.

Petar Krelja rođen je 24. lipnja 1940. godine u Štipu u Makedoniji. Diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a filmom se počeo baviti krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća. 

Režirao je blizu 300 filmova i televizijskih emisija prema vlastitim scenarijima, uređivao radijske emisije, pisao kritičke tekstove i eseje, uređivao knjige te dugi niz godina radio kao filmski urednik na Prvom programu Hrvatskog radija.

Pripadnik kritičarskoga i redateljskoga naraštaja tzv. hičkokovaca od 1960. objavljivao je filmske kritike i eseje, a od 1964. do umirovljenja 2005. na Radio Zagrebu, odnosno Hrvatskom radiju bio je urednik filmskih emisija (Filmski mozaik, U prvom planu film, Licem u lice, Govorimo o filmu).

Tijekom svoje bogate filmske karijere osvojio je više od 35 nagrada i pamti se kao autor jednog od najkonzistentnijih redateljskih filmografija u hrvatskoj kinematografiji.

Antologijski dokumentarci

Kreljin igrani i dokumentarni opus mnogi su nazivali posebnim, izvanrednim i jedinstvenim. Njegovi danas već antologijski dokumentarci imaju temeljno uporište u promatranju stvarnosti, drame svakodnevice i interakcije s ljudima u bliskom susjedstvu.

Krelja se u svome filmskom radu bavio temama djece i mladih, društveno-psihološkim fenomenima te društveno-kritičkim pitanjima, dok se tijekom Domovinskog rata fokusirao na teme ratnih prognanika i stradalnika. 

Neki od filmova koji su ostavili najveći trag u povijesti domaće filmske umjetnosti i utjecali na generacije mladih dokumentarista su Coprnice (1971.), Povratak (1975.), Prihvatna stanica (1977.), Recital (1972.), Splendid Isolation (1973.), Mariška band (1986.) i Na sporednom kolosijeku (1992.).

Posebno zainteresiran za umjetnost, režirao je i niz dokumentarnih filmova o glazbeno nadarenoj djeci (Viktorov let, 1989. o gitaristu Viktoru Vidoviću; Ana i njezina braća, 1992., i Anina američka adresa, 2005., o Ani Vidović; Evina klasa, 1995.). 

Iako je primarno radio dokumentarne filmove, snimio je i nekoliko igranih, od kojih se  izdvajaju Godišnja doba (1979.), Vlakom prema jugu (1981.), Stela (1990.) i Ispod crte (2003.).

Petar Krelja dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo Ministarstva kulture i medija za područje filmske umjetnosti, kao i Nagrade za životno djelo Zlatni Oktavijan, koja mu je dodijeljena 2018. godine na 27. Danima hrvatskog filma (DHF). 

Datum njegov posljednjeg ispraćaja objavit će se naknadno.