IZMJENE Zakona o strancima koje je vlada uputila u sabor donose niz novosti kojima se nastoji urediti tržite rada, pri čemu je najviše primjedbi u javnoj raspravi bilo na uvođenje zadužnica - novčanog jamstva koje će poslodavci morati dati državi za strane radnike iz viznih zemalja.

S obzirom na to da podaci ukazuju na stalno povećanje broja izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj te da su u ovom trenutku, naveo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljena 132.164 radnika iz trećih zemalja te gotovo 11.000 iz država članica EU, uvodi se fleksibilniji model zapošljavanja stranaca koji može brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada. 

Zakonom o strancima obuhvaćene su sve osobe koje nisu državljani EU, Lihtenštajna, Norveške, Islanda i Švicarske, a imaju državljanstvo treće zemlje ili su osobe bez državljanstva, dok je usklađivanjem s Direktivom o plavoj karti EU cilj privući visokokvalificiranu radnu snagu.

Tako se produžuje važenje plave karte EU s dvije na četiri godine, koja je istodobno i odobrenje za privremeni boravak i rad na području RH.

Propisuje se da ju mogu dobiti i osobe koje nemaju obrazovne kvalifikacije, no imaju stručne vještine, i to isključivo u IT sektoru, s radnim iskustvom od najmanje tri godine. Zadržava se uvjet da nositelj plave karte mora imati mjesečno jednu i pol prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.

Novosti za radnike iz trećih zemalja

Zapošljavanje stranih radnika moguće je pod uvjetom da je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca.

Novosti su da će se dozvole za boravak i rad izdavati do tri godine, za sezonski rad do devet mjeseci, a izdavat će se kao biometrijska isprava. 

Ono najvažnije je da će strani radnici morati dokazati kompetencije i za deficitarna zanimanja, što dosad nije bila obveza, a to će morati učiniti odgovarajućim radnim iskustvom ili dokazom o završenom obrazovanju.

To su kritizirali iz Hrvatske udruge turizma. 

"Prilaganje dokaza o radnom iskustvu, odnosno o završenom obrazovanju, mehanizam je provjere za deficitarna zanimanja koji prije svega ide u korist poslodavcima. Praksa je pokazala da strani radnici u deficitarnim zanimanjima ne raspolažu odgovarajućim znanjima i vještinama, što je dovodilo do otkazivanja radnog odnosa, a poslodavac je ostao bez potrebne radne snage", odgovor je MUP-a.

Baš kao što to mogu Hrvati, od sada će i strani radnici moći dodatno raditi za drugog poslodavca, a nakon godine rada u RH moći će i promijeniti poslodavca za rad na istom poslu za koji su dobili dozvolu, bez ishođenja nove.

Nakon isteka ugovora o radu po novome će imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana. Mogu se prijaviti na burzu rada i primati novčanu naknadu za nezaposlene. Ako u roku od dva mjeseca ne nađu novi posao, gube dozvolu.

Bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada moći će raditi osobe koje imaju privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili strani radnici koji dolaze iz druge članice EGP-a ili Švicarske na razdoblje do 90 dana. 

Obveze poslodavaca

Poslodavci koji žele zaposliti stranog radnika morat će se voditi omjerom broja zaposlenih domaćih naspram stranih i za deficitarna zanimanja. Kod nedeficitarnih zanimanja taj omjer je 16, a kod deficitarnih osam posto. 

"Mnogi poslodavci ove uvjete ne mogu ispuniti zbog gorućeg problema nedostatka radne snage, pa dolaze u poziciju da se posao ne može obaviti, a poslovanje poslodavca dovodi se u rizik, što u konačnici šteti gospodarstvu u cjelini", upozorili su iz Hrvatske gospodarske komore.

Umjesto dosadašnjeg uvjeta od šest mjeseci, sada im se uvodi pravilo kontinuiranog zaposlenja najmanje jednog radnika Hrvata ili državljanina države EGP-a ili Švicarske na neodređeno i puno radno vrijeme zadnjih godinu dana. 

Strane državljane neće moći zaposliti poslodavac koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja te područja opće sigurnosti ili ima dugovanja prema državi.

Novi uvjet je i da poslodavac zadnjih šest mjeseci mora ostvarivati određeni promet - za pravnu osobu to je 10.000 eura mjesečno, a za fizičku 15.000, što se u javnom savjetovanju isticalo kao previsok iznos u prekratkom periodu.

Zadužnice

Najvažnija su novost zadužnice - poslodavci će morati dati novčano jamstvo državi za svakog radnika državljanina trećih zemalja koji dolaze iz migracijski visoko rizičnih zemalja (viznih zemalja) za slučaj da od njega ipak odustanu, i to u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće za svakog od njih. 

Taj će iznos u državni proračun morati uplatiti u roku od osam dana ako strani radnik ne počne s radom u roku prema ugovoru ili ako mu je otkazao ugovor bez njegove krivice prije isteka tri mjeseca rada u RH. 

Ta će se sredstva koristiti za troškove njihova povratka u matičnu zemlju, što je do sada išlo na trošak države. 

"To će utjecati na poslodavce da vrše temeljite selekcijske postupka za radnike koji su im stvarno potrebni", smatraju u MUP-u.  

Upravo je to u javnom savjetovanju izazvalo ponajviše primjedbi.

Protivljenje zadužnicama iskazale su i Hrvatska gospodarska i obrtnička komora, Hrvatska udruga turizma te pojedini poslodavci, ističući kako se time dodatno financijski opterećuju poslodavci, "i to u situacijama na koje uglavnom nemaju utjecaja".

HGK je predlagala da se naplata provodi izravno od stranog državljana u ambasadi u trenutku kada predaje putovnicu i zahtjev za vizu a da mu se polog vraća ako započne s radom na očekivani datum.

"Vrlo često se upravo poslodavac zatekne u neizvjesnim situacijama kada državljanin treće zemlje odustane od zapošljavanja ili samovoljno napusti radni odnos ne poštujući proceduru otkaza i bez ikakvog obrazloženja ili obavijesti se više ne pojavi na poslu. Od poslodavca bi se troškovi povratka državljana trećih zemalja mogli tražiti samo ako bi pravomoćno bilo utvrđeno da je odluka o otkazu bila nezakonita", naglasili su iz HOK-a.

Uvođenjem zadužnice želi se spriječiti nelojalna konkurencija te osigurati da se državljani trećih zemalja ne zateknu u neizvjesnim situacijama ili nezakonitom boravku, odgovor je resornog Ministarstva.

"Budući da se zadužnica aktivira u zakonom propisanim slučajevima, a ne tijekom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, nije opravdana primjedba o financijskom opterećenju poslodavaca", istaknuli su.

Plaća ne smije biti manja od prosječne

Zakonom se propisuje i da strani radnik ne smije imati manju plaću od one koju primaju zaposleni u RH na usporedivim radnim mjestima, a uređuje se i područje njihova smještaja, i to ne samo za sezonske radnike. 

Ako poslodavac osigurava smještaj, morat će dati dokaz o primjerenom smještaju, koji prilaže uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad. 

Od državljanina treće zemlje može se zahtijevati plaćanje najamnine čiji iznos nije previsok u usporedbi s njegovim neto primicima od rada i u usporedbi s kvalitetom smještaja, a takva se najamnina ne smije automatski odbijati od plaće.

Ministar rada Marin Piletić otkrio je da je prosječna plaća stranih radnika u sektoru ugostiteljstva, kojih ima više od 9000, prema podacima za srpanj i lipanj iznosila 1130 eura. On je potvrdio da država plaća dio mirovinskog doprinosa radnicima kojima je bruto plaća manja od 1300 eura.

Država će osigurati stranim zaposlenicima učenje hrvatskog jezika. Već je i izdala vaučere za tu svrhu.

Za odobrenje dugotrajnog boravišta državljaninu treće zemlje koji u RH boravi neprekidno pet godina propisan je i integracijski uvjet poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma.

Status stalnog boravka mogu ostvariti članovi obitelji hrvatskih državljana nakon 4 godine boravka u Hrvatskoj, a hrvatski iseljenici nakon 3 godine.

Kazne 

Kazne za poslodavce-pravne osobe kod kojih rade državljani trećih zemalja koji su nezakonito u RH, nemaju dozvolu za boravak i rad, rade na poslovima koji nisu navedeni u potvrdi, ako ne pruži sve podatke ili ne omogući pristup u poslovne prostore, kreću se od 5000 do 20.000, a za poslodavce-fizičke osobe od 2000 do 6000 eura. 

Uvodi se i obveza prijevoznicima koji su državljanina treće zemlje dovezli u RH iz druge države članice EGP-a, za kojeg se utvrdi da ne ispunjava uvjete za boravak, da ga bez odgađanja i o svom trošku odvezu iz RH.

Ako to ne učine, prijeti im kazna od 3000 do 4500 eura, a prevezu li državljanina trećih zemalja bez putnih i drugih isprava, od 5100 do 3000 eura. 

Kazne od 1000 do 2000 eura propisuju se i za državljane trećih zemalja koji rade bez dozvole boravka i pozitivnog mišljenja HZZ-a, potvrde o radu, za rad kod poslodavca koji nije naveden u potvrdi, a od 700 do 1700 za nositelje EU plave karte za kršenje odredbi ovog Zakona.