POSLJEDNJIH DANA svjedočimo povijesnoj sezoni ciklona s tri istovremena uragana na Atlantskom oceanu - Miltonom, Kirkom i Lesliejema.

>> Razvoj događaja pratite uživo na Indexu

Prema meteorološkim stručnjacima, to je prvi put otkad postoji detaljna meteorološka evidencija da su u listopadu čak tri uragana aktivna u Atlantskom bazenu u isto vrijeme od kojih će jedan, Kirk, udariti u Europu. Među njima, Milton se s najvišom kategorijom 5 i brzinama vjetra do 282 km/h ističe kao jedan od najsnažnijih uragana u posljednjih nekoliko desetljeća.

Panika na Floridi

Florida, posebno područje Tampa Baya, nije vidjela uragan kategorije 5 više od jednog stoljeća, a sada se suočava s potencijalno najrazornijom olujom u svojoj povijesti. Lokalni mediji izvještavaju o masovnim evakuacijama, a stanovnici bježe iz ugroženih područja.

Stanovništvo se suočava s ozbiljnim problemima zbog nedostatka osnovnih resursa - posebno benzina, koji je gotovo potpuno nestao na brojnim benzinskim crpkama u regiji. Dugi redovi vozila čekaju ispred malobrojnih stanica koje još imaju zalihe. U nekim slučajevima, vlasti su morale organizirati dodatne isporuke goriva kako bi evakuacije mogle teći nesmetano.

Evakuacijski centri diljem Floride brzo su popunjeni, a lokalne vlasti pripremaju hitne planove za slučaj razornog udara. Evakuacije su obavezne u područjima niske nadmorske visine, gdje je rizik od poplava najviši. Stručnjaci iz Nacionalnog centra za uragane (NHC) upozoravaju na snažan udar valova koji bi mogao uzrokovati velike poplave i značajna oštećenja obalnih infrastruktura.

Mehanizam nastanka uragana

Brojne studije pokazuju da bi s klimatskim promjenama uragani mogli postati učestaliji te posebno razorniji.

Uragani se formiraju nad toplim oceanima, kada se temperatura površinske vode penje iznad 26.5°C. Tople vode isparavaju, stvarajući vlažan zrak koji se podiže i kondenzira, oslobađajući energiju u obliku topline. Ova toplina uzrokuje daljnje podizanje zračnih masa, što stvara intenzivno nizak tlak na površini oceana. Kako se sustav nastavlja razvijati, počinje kružiti zbog Zemljine rotacije, što dovodi do stvaranja spiralne oluje s karakterističnim relativno toplim "okom", bez značajne naoblake u središtu.

Kako klimatske promjene pospješuju nastanak uragana?

Klimatske promjene izravno utječu na ove procese.

Atmosferski fizičar Branko Grosogono s PMF-a u Zagrebu kaže da globalno zagrijavanje povećava prosječne temperature mora, što znači da će više područja oceana dostići ili premašiti kritičnu temperaturu potrebnu za formiranje uragana.

"Važnu ulogu tu igraju i tzv. morski ili oceanski toplinski 'valovi', tj. zone s još toplijim morem, kvalitativno slični toplinskim valovima u atmosferi", dodaje Grisogono.

Studije već pokazuju da se uragani zbog toga intenziviraju brže nego ikada prije te da postaju učestaliji. U slučaju Miltona, bilježi se naglo jačanje oluje iz kategorije 1 u kategoriju 5 u manje od 24 sata. Ovaj eksplozivan rast snage oluje povezuje se s ekstremno toplim oceanskim vodama i slabim smicanjem vjetra u atmosferi, što omogućava da uragan zadrži svoju strukturu i maksimalno iskoristi energiju iz oceana.

Zatopljenje povećava razornost uragana

Klimatske promjene također povećavaju vjerojatnost da će oluje uzrokovati razornije posljedice.

Naime, porast razine mora zbog otapanja vječnog leda podrazumijeva da će obalne regije biti podložnije poplavama uzrokovanim jakim olujnim valovima i niskim tlakom koji ih dodatno podiže.

Osim toga, viša koncentracija vodene pare u toplijoj atmosferi uzrokovana globalnim zagrijavanjem rezultira intenzivnijim kišama i jačim oslobađanjem latentne topline, što dodatno povećava rizik od poplava.

Rekordni uvjeti ove sezone

Ova sezona uragana već je postala legendarna po nepredvidljivosti i razornosti. Iako je započela mirno, krajem ljeta i početkom jeseni zabilježen je dramatičan porast aktivnosti. Grisogono kaže da je jedan od ključnih faktora koji je pridonio tome iznimno visoka temperatura površine Atlantika, koja je potaknula formiranje uragana.

"Temperatura oceana ove je godine u Atlantiku bilježila povijesne maksimume koji su dosezali 30℃, što je direktno povezano s globalnim zagrijavanjem", ističe naš atmosferski fizičar. Uz to, u tropskom Atlantiku i Karipskom moru došlo je do smanjenja vertikalnog smicanja vjetra, što je jedan od faktora koji olakšava formiranje i intenziviranje oluja.

Grisogono kaže da smicanje vjetra obično destabilizira uragane.

"No, kada je ono slabo, oluja ima puno veće šanse za jačanje. To se posebno vidi u slučaju Miltona, koji je u iznimno kratkom vremenu od relativno slabe oluje postao jedan od najjačih uragana u povijesti", pojasnio je naš sugovornik.

Češći uragani u Europi

Uragan Kirk, iako nije tako snažan kao Milton, donosi novo poglavlje u povijesti atlantskih oluja jer se očekuje da će pogoditi Europu, što je relativno rijetka pojava. Tropske oluje rijetko dosegnu Europu, no zagrijavanje mora i promjene u atmosferskim uzorcima mogli bi učiniti da one postanu učestalije.

Studije sugeriraju da promjene u atmosferskim uzorcima povećavaju mogućnost da se snažne oluje premjeste dublje u europski kontinent.

Ugroza klimatskih promjena je sadašnjost, a ne budućnost

Prema predviđanjima klimatskih znanstvenika, ovakvi događaji mogli bi postajati sve učestaliji i razorniji, s naglim jačanjem i većom količinom oborina. To predstavlja ozbiljnu prijetnju za obalna područja diljem svijeta, ali i za regije koje su do sada rijetko bile na udaru tropskih oluja, poput Europe.

Uragan Milton postao je simbol sve nepredvidivijih vremenskih obrazaca uzrokovanih globalnim zagrijavanjem. Njegova brza eskalacija i razorna snaga upozorenje su na buduće izazove s kojima će se suočiti obalne zajednice, posebno na Floridi, koja je već sada na prvoj liniji obrane od ovakvih ekstremnih vremenskih uvjeta.

Ova povijesna sezona uragana podsjetnik je na važnost i hitnost borbe protiv klimatskih promjena. Veći intenzitet i učestalost uragana imaju razorne posljedice po infrastrukturu, ljudske živote i gospodarstvo. Dok se svijet suočava s ovim sve češćim ekstremnim vremenskim događajima, postaje jasno da klimatske promjene nisu stvar daleke budućnosti, već su stvarnost koja oblikuje našu sadašnjost.