HRVATSKA granična policija spaljuje odjeću, mobitele i putovnice migranata koji pokušavaju ući u Europsku uniju, nakon čega ih nasilno vraća u Bosnu i Hercegovinu, stoji u izvješću koje je objavila humanitarna organizacija No Name Kitchen (NNK).

U izvješću su priložene fotografije spaljenih stvari i svjedočanstva o seksualnom nasilju i premlaćivanju. Svaki dan tisuće ljudi iz Južne Azije, Bliskog istoka, sjeverne Afrike, a sve češće i iz Kine pokušavaju prijeći preko Balkana u Europsku uniju. 

Migranti često borave u improviziranim kampovima ili na željezničkim postajama. Guardian piše da hrvatska granična policija mnoge od njih zaustavlja, pretražuje, pljačka i nasilno vraća u BiH, gdje tisuće tražitelja azila ostaju zarobljene u neljudskim uvjetima, često izložene hladnoći.

Orghanizacija osnovana u Beogradu

Tvrde da ovakva praksa, poznata kao pushback, očito krši međunarodno pravo koje nalaže da tražitelji azila imaju pravo podnijeti zahtjev za azil čim prijeđu granicu neke zemlje. Humanitarna organizacija NNK dokumentirala je osam lokacija na kojima je, prema njihovim tvrdnjama, hrvatska policija spalila osobne stvari i dokumente migranata potrebne za podnošenje zahtjeva za azil. 

Spaljeni pametni mobiteli mogli su sadržavati dokaze o nasilju hrvatske policije u obliku videozapisa i fotografija koje su zabilježili migranti, naglašava organizacija. Krajem 2023. i početkom 2024. godine članovi organizacije posjetili su granicu između BiH i Hrvatske kako bi pronašla dokaze o spaljivanju predmeta, što su svjedoci već ranije prijavili. 

Organizacija navodi da je pronašla sporne lokacije te dokumentirala spaljene osobne iskaznice, spaljene torbe, stotine mobitela, cipele, naočale, službene vladine dokumente, novčanike i druge predmete koji potvrđuju svjedočanstva migranata.

NNK sebe opisuje kao neovisni pokret koji radi na balkanskoj i mediteranskoj ruti na pružanju humanitarne pomoći i političkom djelovanju za one koji trpe poteškoće ekstremnih putovanja i nasilnih pushbackova. Organizacija je osnovana u Beogradu 2017. 

Trudna Marokanka rekla da su joj policajci prijetili silovanjem

U prosincu prošle godine 23-godišnja trudna Marokanka izjavila je da su je hrvatski policajci napali prije nego što su spalili njezine stvari i stvari njezinih suputnika. Ona je putovala sa svojim suprugom, drugom ženom i troje maloljetnika. 

Prema njezinim tvrdnjama, policija ju je prisilila na ponižavajući pretres, uključujući pretragu genitalija, te joj prijetila silovanjem. "Radije bih da me prebio nego da me pretraži na taj način", izjavila je žena. Kazala je da su policajci spalili zaplijenjene stvari prije nego što su ih pustili da se vrate u BiH. 

U drugom svjedočanstvu iz studenog prošle godine grupa od četvorice Marokanaca tvrdi da ih je policija pretukla i spalila njihove stvari. Policajci su navodno prisilili muškarce da bosi hodaju po vrućem pepelu prijeteći im palicama. Jedan od muškaraca zadobio je opekline na tabanima, prema izvještaju NNK-a.

Kolinda još 2019. negirala da su pushbackovi bili nezakoniti

Hrvatska je dosad negirala optužbe o pushbackovima i nasilju prema migrantima. NNK je priopćila da je nedavno dostavila dokaze specijalnom izvjestitelju UN-a za mučenja.

Glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske izjavio je da policija ima politiku nulte tolerancije prema svim potencijalno nezakonitim aktivnostima svojih službenika i da postoji neovisni mehanizam za nadzor rada policije. 

U vezi sa svjedočanstvima trudne žene i grupe Marokanaca, glasnogovornik je poručio: "Potpuno je nezamislivo da bi se takav incident mogao dogoditi a da odmah nije prijavljen policiji." Također je istaknuo kako su često krijumčari ljudi odgovorni za nasilje i krađe na granici te da policija ima dokumentirane brojne slučajeve izmišljenih tvrdnji.

Guardian podsjeća da je 2019. tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu za švicarsku televiziju priznala da policija koristi silu, ali je negirala da su pushbackovi bili nezakoniti. 

Iste godine Europski sud za ljudska prava presudio je da je hrvatska policija odgovorna za smrt šestogodišnje djevojčice iz Afganistana, koja je s obitelji bila prisiljena vratiti se u Srbiju prelazeći preko željezničkih tračnica, gdje ju je usmrtio vlak.