IAKO više od 240 milijuna Amerikanaca ima pravo glasa na predsjedničkim izborima, zapravo će ih relativno malen broj odlučiti pobjednika. Birači u samo sedam saveznih država vjerojatno će imati zadnju riječ o tome hoće li u Bijelu kuću Kamala Harris ili Donald Trump.

Izborni kolegij

To je tako jer se američki predsjednik bira neizravno, preko izbornog kolegija. Svaka savezna država zasebno glasa za svoje predstavnike u tom tijelu, koje potom formalno izabire predsjednika.  

Izborni kolegij ima 538 članova. Savezne su države u izbornom kolegiju zastupljene razmjerno broju stanovnika. Kalifornija kao najmnogoljudnija američka država ima najviše izbornika ili elektora (55), a slijede Teksas (38) te New York i Florida (po 29).

Na drugom kraju spektra, slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora. Predsjednik postaje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, apsolutnu većinu od 538.

Uz dvije iznimke, u saveznim državama vlada načelo "pobjednik uzima sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, neovisno kojom razlikom, osvaja sve njezine elektore. Iznimke su Nebraska i Maine, koji elektore dijele razmjerno broju osvojenih glasova.

U velikoj većini saveznih država jedna je stranka, bilo Republikanska ili Demokratska, tradicionalno dominantna, pa se pobjednik zna unaprijed, tako da se kandidati zapravo za glasove bore samo u onim državama koje od izbora do izbora mijenjaju svoje preferencije (tzv. swing states). 

Arizona

Arizona je prije četiri godine glasala za Bidena s malom razlikom od 0.3 postotna boda, što je bilo prvi put od 1996. da je svojih 11 izbornika dala demokratskom kandidatu. 

Na ovim je izborima važno pitanje prava na pobačaj, nakon što je najviši sud Arizone u travnju podržao zakon iz 1864. koji zabranjuje sve pobačaje "osim onih koji su nužni za spašavanje života žene". Zakon star 160 godina potom je ukinuo arizonski parlament, a u izradi je novi. 

Imigracija je također ključno pitanje za državu, koja dijeli 600 kilometara granice s Meksikom. 

Otprilike četvrtina glasača u državi su Latinoamerikanci, demografska skupina koja je na prošlim predsjedničkim izborima uvjerljivo bila za Bidena. No nedavne ankete pokazuju da je latinoamerička potpora Harris niža od razine koju je uživao Biden. 

Georgia

Kad je Biden 2020. godine tijesno pobijedio u Georgiji, bio je prvi demokratski predsjednički kandidat koji je to uspio od bivšeg predsjednika Billa Clintona 1992. godine. Biden je pobijedio s 0.2 posto razlike, što je bila najmanja razlika u bilo kojoj državi.

Trump je teško podnio gubitak, a Georgia je ubrzo postala žarište njegovih pokušaja da poništi rezultate glasanja. Državni tajnik Georgije Brad Raffensperger primio je tada zloglasni Trumpov poziv u kojem ga je tražio da "pronađe 11.780 glasova" i inzistirao da je pobijedio u državi.

Trump tijesno vodi u Georgiji, ali Harris uživa veliku podršku afroameričkih birača, skupine koja je bila ključna za Bidenovu pobjedu u državi. Trumpu zadnjih par mjeseci ipak ponešto raste podrška među crnim glasačima, ali se demokrati nadaju da će okrenuti trend.

Michigan

Nekoć jedna od država iz "plavog zida" na koje su se demokrati mogli osloniti, Michigan je na dvama posljednjim izborima mijenjao mišljenje, izabravši Trumpa 2016. i Bidena 2020.

Glasači iz radničke klase ključna su skupina u državi poznatoj po svojoj automobilskoj industriji, s tim da ih je gotovo 13 posto u sindikatu, što je za tri postotna boda više od nacionalnog prosjeka. 

Michigan je američka država s najvećim postotkom stanovnika arapskog podrijetla, koji sada čine većinu u gradu Dearbornu pokraj Detroita. Neupitna demokratska podrška Izraelu ondje bi mogla biti problem. 

I republikanski i demokratski kandidati ove su godine više puta posjećivali državu, naglašavajući da Michigan vide kao ključ pobjede.

Nevada

Na posljednjih pet predsjedničkih izbora Nevada se osvajala s vrlo malim razlikama. Iako je demokratski kandidat pobijedio u posljednje dvije predsjedničke utrke, Trump je značajno vodio pred Bidenom u anketama, ali je Harris okrenula taj trend i sad je u maloj prednosti. 

Kao i diljem Sjedinjenih Država, gospodarstvo je na prvom mjestu za mnoge birače u Nevadi, gdje je nezaposlenost najveća u zemlji s 5.4 posto. U Las Vegasu je još i veća, 6.7 posto. 

Iako republikanski kandidati često postižu bolje rezultate među biračima kad je o gospodarstvu riječ, neke ankete pokazuju da glasači više vjeruju Harris čak i u tom segmentu. 

Nevada je demografski među najraznolikijim državama SAD-a, što bi također moglo koristiti demokratima. Nekih 40 posto biračkog tijela su Latinoamerikanci, crnci ili Amerikanci azijskog podrijetla, sve skupine koje podržavaju Harris u većem postotku nego Trumpa.

Sjeverna Karolina

Sjeverna Karolina je išla u korist republikanskog kandidata na svim predsjedničkim izborima od 1976. osim na jednom - kad je Barack Obama osvojio državu 2008. s manje od 1 postotnog boda razlike. 

No, iako je Trump osvojio državu 2020., to je učinio sa samo 1.3 postotna boda. A nedavna anketa pokazala je da je natjecanje 2024. statistički izjednačeno.

Predviđanja komplicira činjenica da Sjeverna Karolina ima najviše neopredijeljenih birača, 36 posto. 

Iako naginje Trumpu, demokrati sigurno neće Sjevernu Karolinu predati bez borbe. Kamala Harris ju je ove godine posjetila najmanje deset puta. 

Pennsylvania

Sa svojih 19 izbornika Pennsylvania je najveća nagrada među neizvjesnim državama, a sve do 2016. uredno je glasala za demokrate, ali ju je tada osvojio Trump. 

Biden ju je četiri godine poslije vratio među "plave države", ali s minimalnom razlikom, iako je imao prednost "domaćeg terena" jer je odrastao u Scrantonu, a i supruga mu je iz Pennsylvanije. 

Obje strane Pennsylvaniju smatraju ključnom za pobjedu. Harris bi moglo koristiti to što ondje ima veliku popularnost među ženama, a i pravo na pobačaj, pitanje koje obično ide u korist demokratima, vrlo je bitno biračima u Pennsylvaniji, koji ga svrstavaju na treće mjesto po važnosti iza gospodarstva i imigracije.

Wisconsin

Nekoć jedna od pouzdanih država "plavog zida", Wisconsin je glasao za demokrate na svim izborima od 1988. osim 2016., kada se država okrenula Trumpu. Zanimljivo je da tada nijedna anketa nije predviđala Trumpovu pobjedu ondje.

Biden je vratio Wisconsin demokratima 2020., ali je utrka bila vrlo tijesna. Republikanci su sada državu odredili prioritetom svoje kampanje. Republikanska nacionalna konvencija održana je u Milwaukeeju, a Trump je poručio: "Ako osvojimo Wisconsin, osvojit ćemo cijelu stvar."

Čini se da se Harris u tome slaže s bivšim predsjednikom. "Put do Bijele kuće vodi kroz Wisconsin", rekla je na ranijem skupu.