U HRVATSKOJ je trenutno najviše radnih dozvola izdano radnicima iz BiH, slijede imigranti iz Nepala koji su pretekli radnike iz Srbije, a najviše žalbi pučkoj pravobraniteljici odnosilo se na neisplatu ili isplatu umanjenih plaća, istaknuto je na Hrvatskim danima sigurnosti u Opatiji.

Strani radnici najviše se žale pučkoj pravobraniteljici jer nisu dobili plaću ili im je isplaćeno manje od dogovorenog, jer im je dio plaće isplaćen na ruke ili su bili prisiljeni na prekovremeni rad bez prava na dnevni i tjedni odmor, navela je zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja na Forumu o urbanoj sigurnosti koji je okupio brojne stručnjake.

Žale se na prijetnje poslodavaca, neki rade bez dana odmora

Strani radnici se žale da im nije pružena pomoć nakon ozljede na radu, moraju obavljati poslove koji nisu u ugovoru o radu, a uz sve to poslodavci im zaprijete da će dobiti otkaz i da će im oduzeti putovnicu budu li inzistirali na svojim pravima, kazala je Kresonja.

Navela je i konkretne primjere, pa je tako jedan poslodavac od konobarice nakon sezone tražio da mu čisti kuću i čuva djecu. Jedan radnik se u ime svojih desetak kolega požalio na loš smještaj, a inspektorat je u kontroli otkrio da su neki radili za tri poslodavca. 

Indijcu je poslodavac rekao da mu mora predati putovnicu želi li dobiti plaću. Uzbekistanac se nekoliko puta ozlijedio na radnom mjestu, no ni jednom nije dobio pomoć, a slučaj nije prijavio policiji jer se bojao posljedica. 

"Društvo treba pripremiti za strane radnike jer su drugačiji, što dovodi do verbalnih i fizičkih napada na njih", upozorila je Kesonja.

Istraživanje: Hrvatska privlačna jer je u EU

Strane radnike u Hrvatsku privlače sunce i nogomet, a najviše činjenica da smo u EU, rekla je sociologinja Marica Marinović Golubić s Fakulteta hrvatskih studija predstavljajući istraživanje u kojemu je bilo uključeno trideset stranih radnika iz Nepala, Indije, Pakistana i Filipina.

To istraživanje, obavljeno u sklopu projekta Suvremene radne migracije - novi stanovnici grada Zagreba, pokazalo je da s Filipina stižu podjednako i muškarci i žene od kojih su mnoge udane i imaju djecu, s kojima komuniciraju preko mobitela i šalju novac za školovanje.

Iz Nepala stiže više muškaraca nego žena. Nepalke su mlade i neudane, a muškarci su uglavnom oženjeni. Iz Pakistana, Bangladeša i Indije stižu isključivo muškarci. Zajedničko im je da svi oni strepe hoće li im se obnoviti radna dozvola, rekla je Marinović Golubić.

Zadužuju se po godišnjoj kamati od 36 posto

Pojasnila je da doseljenike Hrvatska najviše privlači jer je članica EU i jer im Europa znači bolji i bogatiji život, a državljanstvo neke od zemalja EU je najpoželjnije državljanstvo svijeta, poželjnije čak od državljanstva SAD-a.

"Cijela obitelj se udružuje da ih pošalje u EU, a taj pothvat košta šest do sedam tisuća eura. Zadužuju se po godišnjoj kamati od čak 36 posto pa zato većinu plaće šalju obitelji koja onda vraća taj dug", kazala je sociologinja.

Zaključak istraživanja je, naglasila je, da naše društvo postaje multietničko i imigracijsko jer smo za imigrante bogati zapad, no problem je što regrutiranje i dovođenje stranih radnika prepušteno isključivo privatnicima i posrednicima.

Agencije im obećavaju ogromne plaće

Strani radnici dolaze preko agencija koje izazivaju probleme jer im obećaju ogromne plaće, a kad dođu ne znaju što će raditi, upozorio je Goran Burišić iz zagrebačke tvrtke koja zapošljava oko 120 stranih radnika koji rade za Wolt kao dostavljači.

U Indiji, primjerice, ne mogu u našem veleposlanstvu tražiti vizu već moraju imati agenta koji od njih uzima novac i aplicira za vizu. Neki radnici dolaze u Hrvatsku s planom bijega dalje u zapadne zemlje na što ih često potiču upravo njihovi agenti koji su ih i doveli u Hrvatsku.

Burišić, koji je po struci kriminolog, upozorio je i da su njihovi dostavljači lani i ove godine bili jako izloženi napadima.

"Dočekaju ih i pokupe im narudžbu, a u Novom Zagrebu su djeca od 14 do 16 godina dostavljače gađala voćem, kamenjem i drugim predmetima te ih rušili sa skutera", rekao je.

Hrvoje Butković s Instituta za razvoj i međunarodne odnose osvrnuo se i na učenje hrvatskog jezika s čim jako kasnimo, a broj predviđenih sati nije adekvatan.

Sektori s najviše radnih dozvola su graditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo. No, cilj je potaknuti dolazak visoko kvalificirane radne snage jer je hrvatska visoko kvalificirana radna snaga emigrirala, a umjesto nje dolaze nam niskokvalificirani radnici, dodao je Butković.