ZA MANJE od dva tjedna Amerika bira predsjednika. O izboru između demokratske kandidatkinje i aktualne potpredsjednice Kamale Harris te bivšeg predsjednika Donalda Trumpa iz Republikanske stranke ovisi budućnost svijeta.

Ovi izbori su posebno bitni

Svaki američki izbori su bitni jer SAD igra ključnu ulogu u globalnoj sigurnosti. Odluke o vojnim intervencijama ili povlačenju iz sukoba imaju globalne implikacije, dok američka trgovinska politika izravno utječe na svjetsku ekonomiju.

Na izborima koji će se održati 5. studenog sve to vrijedi znatno više s obzirom na kandidate, konkretno Trumpov odnos prema iznimno osjetljivoj poziciji u kojoj se svijet nalazi. 

Trumpa bivši šef njegova ureda naziva fašistom

Kamala Harris nije idealna kandidatkinja, zamjera joj se nesnalaženje u vanjskoj politici i neautentičan nastup. No radi se o kandidatkinji koja ostavlja dojam političarke koja poštuje elementarne demokratske procedure.

Izbor Trumpa, za kojeg su bivši šef njegovog stožera John Kelly i umirovljeni general Mark Milley rekli da misle da je fašist (Kelly govori da se Trump opetovano žalio da američki vojni čelnici nisu tako lojalni kao nacistički generali koji su služili Adolfu Hitleru), promijenio bi svijet. 

Trump ne priznaje najosnovniji princip demokracije

>> Zašto bi drugi Trumpov mandat bio još gori od prvog

Izborom Trumpa stradala bi američka demokracija. Trump je, naime, već pokušao poništiti rezultat slobodnih i poštenih izbora koje je izgubio. Netko tko ne priznaje rezultate izbora naprosto ne priznaje najosnovniji princip demokracije - mirnu primopredaju vlasti.

Nedavno je kazao kako će osloboditi ljude koji su zatvoreni zbog sudjelovanja u napadu na američki Kapitol 2021., kao jedan od prvih poteza ako bude ponovno izabran, nazivajući ih "taocima".

Analitičari smatraju da američke institucije nisu dizajnirane da se nose s autokratskim populistom koji u sklopu kampanje izmišlja da imigranti u Ohiju jedu pse i mačke i koji je spreman prekršiti norme, pa čak i zakone. Smatra se kako bi danas mogao biti još dosljedniji u ostvarivanju svojih osobnih interesa, pri čemu bi se destabilizirao politički sustav.

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević nam govori kako se slaže s tvrdnjom da je Trumpov izbor udar na demokraciju.

"On je već jednom pokušao spriječiti miran prijenos vlasti na osnovi rezultata izbora. Poticao je lažne vijesti o ukradenim izborima, širio je teorije zavjere. Općenito, on je osoba koja ne poštuje institucije u SAD-u", govori Kovačević za Indx.

Trump bi mogao otvoriti vrata ruskoj pobjedi

Trumpov dolazak na vlast bio bi ključan za svjetsku politiku, prije svega za rat u Ukrajini. Trump je nedavno okrivio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je pomogao započeti rat s Rusijom i time dao naslutiti radikalan zaokret prema Ukrajini.

Svijet strahuje da bi Trump mogao odustati od potpore Kijevu, što otvara vrata ruskoj pobjedi u tom ratu. Trump je ne jednom tvrdio i kako može riješiti ukrajinsku krizu u roku od 24 sata ako bude izabran. 

Problem je što bi Trumpovo "okončanje rata" zapravio značio poraz Ukrajine. JD Vance, Trumpov potpredsjednički kandidat, iznio je scenarij koji uključuje uspostavu "demilitarizirane zone" na ukrajinskom teritoriju i uskraćivanje članstva Ukrajini u NATO-u. To je dramatična promjena politike Joea Bidena, koja je usmjerena na pružanje vojne i druge pomoći Ukrajini.

To bi bio i poraz Europe

Jasno je kako bi poraz Ukrajine bio i poraz Europe. "Ako Rusija pobijedi u Ukrajini, sama Europa suočit će se s kolapsom", rekao je američki ministar obrane Lloyd Austin u nedavnom govoru u Kijevu.

Ivo Daalder, bivši američki veleposlanik pri NATO-u, za Politico piše kako postoji široko rasprostranjeno shvaćanje da bi Trump krenuo u kampanju ekonomskog nacionalizma temeljenu na carinama, protekcionizmu i isključivanju tržišta, što bi bez sumnje naštetilo gospodarstvima EU.

Smatra i kako bi druga Trumpova pobjeda imala dubok utjecaj na politiku u Europi, vjerojatno jačajući krajnje desne populističke stranke i pokrete.

Već je kritizirao tajvanska izdvajanja za obranu

Treba istaknuti i aspekt Bliskog istoka te Kine i Tajvana. I dok se Trump hvali da bi bio "proizraelski predsjednik", što ujedno povećava i strah od mogućeg sukoba s Iranom. No čini se da je osjetljivije složeno geopolitičko pitanje Tajvana, strateškog partnera SAD-a.

Kina je nedavno najavila kako neće obećati da će odustati od uporabe sile spram Tajvana. Poznato je i kako je kineska vojska nedavno vježbala blokadu Tajvana.

U prvom mandatu Trumpova je administracija povećala potporu Tajvanu, ali analitičari sada strahuju od zaokreta politike budući da je Trump izjavio kako bi Tajvan trebao trošiti 10 posto BDP-a na obranu, a ne sadašnjih 2.5 posto. Ako bi došlo do zahladnjenja odnosa između Amerike i Tajvana,  to bi imalo značajne reperkusije na kinesko svojatanje ovog otoka.

"Bio bi spremniji od Bidena pokrenuti rat protiv Irana"

Kovačević govori da postoje potezi Trumpa koji bi značajno utjecali na svijet.

"Temeljem onog što znamo iz prvog mandata i onoga što je Trump govorio u kampanji, možemo pretpostaviti da bi napravio pritisak na Ukrajinu na ustupke Rusiji, kao i da bi podržao Izrael u namjeri da zadrži okupaciju na Zapadnoj obali.

Vjerojatno bi bio spremniji od Bidenove administracije pokrenuti rat protiv Irana. Razvidno je da bi se u NATO savezu ponašao kao gazda koji ne sluša saveznike, nego im dijeli naredbe i da bi provodio izolacionističku ekonomsku politiku, poput sankcija protiv ekonomskih konkurenata kao što je Kina", rekao je.

"Podrška Trumpu je kriza povjerenja u institucije"

Na nacionalnoj razini Harris uživa malu prednost od 48.7 posto prema Trumpovih 47.1 uz 4.5 posto neodlučnih. Poznato je da u američkom izbornom sustavu odlučuju savezne države pojedinačno, a sva pažnja prebacuje se na tzv. swing države, one u kojima se ne može sa sigurnošću reći tko će pobijediti.

U sedam tih država razlike su nevjerojatno malene. Mogu li zaista Amerikanci dati podršku Trumpu na ovim izborima? 

"To je kriza povjerenja u institucije, što je izazvano načinom na koji je država riješila financijsku krizu 2008. godine. Država je isplatila stotine milijardi dolara bankama i drugim financijskim institucijama koje su pohlepom izazvale krizu. Odlučili su se za to, a ne za isplatu kreditnim dužnicima.

Osim toga, široko rasprostranjene rasističke predrasude su se razjarile pod pokretom QAnon. I sam Trump je osporavao pravo crnačkog predsjednika Baracka Obame da bude predsjednik. Imamo i intenzivno širenje teorija zavjere koje potiče baš on. Mislim da su svi ti razlozi doprinijeli da razočarani građani, skloni iracionalnom ponašanju, podržavaju Trumpa", zaključuje Kovačević.