KAMALA Harris mogla bi postati prva žena izabrana za predsjednicu u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Ovo je njezina priča.

Kamala Harris rođena je 20. listopada 1964. u Oaklandu u saveznoj državi Kaliforniji. Njezina majka, Shyamala Gopalan, bila je znanstvenica iz Indije, a otac Donald Harris je ekonomist s Jamajke. Harris je diplomirala političke znanosti i ekonomiju na sveučilištu Howard te pravo na Sveučilištu Kalifornija.

Harris je udana za odvjetnika Douga Emhoffa s kojim odgaja dvoje djece, Colea i Ellu iz njegovog prvog braka.

Kao tužiteljica radila na reformi pravosuđa

Pravnu karijeru započela je kao zamjenica okružnog tužitelja u okrugu Alameda, a istaknula se kao glavna tužiteljica San Francisca od 2004. do 2011., kada je izabrana za glavnu tužiteljica Kalifornije čiju funkciju je vršila do 2017.

Na toj poziciji bila je poznata po naporima u zaštiti prava potrošača, reformi kaznenog sustava i borbi protiv prijevara u bankarstvu. Kao glavna tužiteljica, fokusirala se na zaštitu prava manjina, zaštitu prava LGBTQ+ zajednice te rješavanje problema kao što su zlostavljanje u zatvorima i trgovačke prijevare.

Harris se istaknula u reformi pravosuđa Kalifornije. Pokrenula je odjel za smanjenje recidivizma i reintegraciju u društvo te je provela program Back on Track LA, koji je nenasilnim prijestupnicima pružao mogućnosti obrazovanja i obuke za posao. Harris se suočila s kritikama zbog nekih postupaka koje je provodila kao tužiteljica, među kojima se ističu prolongiranje boravka u zatvoru osuđenicima koji su nepravedno osuđeni, promicanje zatvorskog rada i zagovaranje smrtne kazne. Ona takve optužbe odbacuje, iako neke od njih nije opovrgnula.

Uvjerljivom pobjedom postala senatorica

Harris se kao članica Demokratske stranke kandidirala za senatoricu Kalifornije u američkom Kongresu 2015. Harris se kandidirala kao umjerena kandidatkinja uz blagu naklonjenost progresivnim idejama. Uvjerljivo je pobijedila na predizborima, kao i u glavnoj utrci iduće godine protiv stranačke kolegice Lorette Sanchez. Harris je uživala podršku tada aktualnog predsjednika Baracka Obame i potpredsjednika Joea Bidena.

Kao senatorica, Kamala Harris aktivno je zagovarala niz zakona i inicijativa. Njezini napori uključivali su strože zakone o kontroli oružja te zaštite prava žena na pobačaj. Također je podržavala DREAM Act, zakon koji bi trebao omogućiti mladim imigrantima, koji su kao djeca došli u Sjedinjene Države, da steknu legalni status. Naglašavala je važnost inkluzivnosti i pravde u imigracijskom sustavu.

Ispitivala Trumpove suradnike

Harris je zagovarala federalnu legalizaciju kanabisa, ističući potrebu za reformom kaznenog pravosuđa i smanjenjem prekršajnih kazni koje su nesrazmjerno pogađale manjinske zajednice. U području zdravstva, zalagala se za reforme koje bi povećale pristup zdravstvenoj skrbi za sve Amerikance, dok je u poreznim pitanjima promovirala mjere usmjerene na smanjenje financijskog opterećenja za srednju klasu.

Njezina prepoznatljivost na nacionalnoj razini dodatno je rasla nakon što je ispitivala ključne članove Trumpove administracije. Među njima su se istaknula ispitivanja bivšeg glavnog odvjetnika Jeffa Sessionsa, bivšeg državnog odvjetnika u istrazi zbog veza s ruskim miješanjem u američke izbore 2016.

Na njenoj meti bio je i Brett Kavanaugh, danas sudac Vrhovnog suda kojeg je imenovao Trump. Kavanaugh je bio optužen za seksualno zlostavljanje te je Harris isticala to pitanje kao zapreku za njegov izbor. Ipak, zahvaljujući tankoj republikanskoj većini u Senatu, Kavanaugh je potvrđen za suca Vrhovnog suda. 

Propao pokušaj izbora za predsjednicu 2020. i potpredsjednička kandidatura

Harris se 2019. kandidirala za predsjedničku kandidatkinju na demokratskim predizborima uz još 11 kandidata. Iako je na početku prikupila najviši broj donacija i potpore na stranačkim skupovima, a njezina kandidatura smatrana jednom od favorita za izbor, Harris je ubrzo strmoglavo pala u podršci birača. Na predizbornim debatama sukobila se s Bidenom po pitanju rasizma, a kandidati s progresivne strane spočitavali su joj propuste za vrijeme mandata tužiteljice.

Harris se u debatama pokazala kao loša retoričarka uz često nejasno artikulirane političke stavove, što je pridonijelo padu njezine popularnosti te je Harris i prije samog početka predizbora odustala od utrke. Kao i velika većina ostalih vodećih demokrata, podržala je kandidaturu Joea Bidena koji je zatim pobijedio progresivca Bernieja Sandersa i postao predsjednički kandidat. 

Pod utjecajem establišmenta Demokratske stranke, ali i rasnih nemira u to vrijeme u Americi, da se za potpredsjedničku kandidatkinju izabere tamnoputa žena, Biden je odabrao Kamalu Harris, iako je vodeća kandidatkinja za to mjesto do tada bila progresivka Elizabeth Warren.

Mandat potpredsjednice

Biden je na izborima 3. studenog 2020. pobijedio dotadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa te je zajedno s Kamalom Harris u siječnju 2021. preuzeo predsjedničku administraciju, a Harris je postala prva žena na mjestu američke potpredsjednice u povijesti, kao i prva Afroamerikanka i Južnoazijska Amerikanka na toj poziciji.

Nova administracija suočila se s krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa, a gotovo cijeli mandat pratio je problem rastuće inflacije koja je tek ove godine stavljena pod kontrolu. Situaciju oko inflacije dodatno je pogoršao i rat u Ukrajini.

Posljednje četiri godine u Americi je obilježilo i pitanje imigracije. Iako su demokrati djelomično nastavili s Trumpovim restriktivnim politikama na granici, problem nisu uspjeli riješiti. Harris je za neuspjeh okrivila republikance u Kongresu koji pod Trumpovim utjecajem nisu pristajali na prijedloge demokrata.

Harris snažno zagovara zaštitu ženskih prava te je nakon odluke Vrhovnog suda o ukidanju federalnog prava na pobačaj naglašavala važnost prava žena na izbor i podržavala udruge koje se za to bore.

Nizak rejting

Harris je podržala pomicanje demokrata ulijevo pod utjecajem progresivaca te je s Bidenom predlagala politike zaštite radnika, podizanje stope poreza za najbogatije, ograničenja cijena lijekova, poboljšanja u medicinskoj skrbi, podizanje minimalne plaće, otpisivanje dijela studentskih dugova, izbornu reformu, regulaciju nošenja oružja, zaštitu prava žena te jačanje borbe protiv klimatskih promjena.

Neki od tih prijedloga su doneseni kao izvršne uredbe, dok dio njih nije prošao u Kongresu, iako su demokrati od 2020. do 2022. imali većinu u oba doma. Ipak, nešto revidiraniji i manje ambiciozni zakoni o smanjenju inflacije, proširenju socijalnih usluga i ulaganjima u infrastrukturu uspjeli su dobiti podršku Kongresa.

U vanjskoj politici, mandat Bidena i Harris obilježili su ratovi u Ukrajini i Gazi te katastrofalno povlačenje iz Afganistana 2021. koje je stropoštalo podršku birača i pojačalo negativnost prema Bidenovoj administraciji od koje se Biden do danas nije uspio oporaviti. 

Harris je kao i Biden za vrijeme mandata imala iznimno loš rejting za svoj rad, samo 34 posto, a kritike su išle u smjeru neefektivnosti administracije, velikog broja smjena u kadrovima i slabe vidljivosti u javnosti gdje nije uspjela izaći iz Bidenove smjene.

Odmak od Bidena

Biden je u lipnju ove godine pod pritiskom demokratskog vodstva i zabrinutosti za njegovo mentalno zdravlje odustao od predsjedničke utrke, a demokrati su stali iza Kamale Harris, vodeći se računicom kako u slučaju odstupanja predsjednika s dužnosti, njegovu funkciju preuzima potpredsjednica. Biden će ipak ostati predsjednik do kraja mandata, a Harris će protiv Trumpa u utorak, 5. studenog tražiti izbor za predsjednicu SAD-a.

Harris je najavila nastavak Bidenovih politika, ali i određeni odmak u domaćoj politici gdje obećava odlučnije zagovaranje progresivnih mjera, jačanje srednje klase, ograničavanje neopravdanog rasta cijena, podizanje minimalne plaće, sufinanciranje kupnje nekretnina, reformu Vrhovnog suda i slično.

Ipak, odustala je od nekih ranijih stavova poput univerzalno dostupnog zdravstva, već se zalaže za jačanje postojeće zdravstvene zaštite. Također, predlaže manji korporativni porez od Bidenovog prijedloga (28 posto u odnosu na Bidenovih 40), što je i dalje značajno više od trenutnih 8 posto.

Harris je najavila nastavak potpore Ukrajini i predanost euroatlantskom savezništvu, iako se nagađa kako će se podrška Kijevu možda i smanjivati. U izraelsko-palestinskom sukobu Harris je glasnija od Bidena u kritici Izraela, traži prekid vatre u Gazi i dvodržavno rješenje, iako ne namjerava prestati opskrbljivati Izrael američkim oružjem. 

Podrška poznatih i popularni potpredsjednički kandidat

Harris ističe prava žena i obranu demokracije kao ključne teme svoje kampanje, optužujući Trumpa da želi Ameriku pretvoriti u autokraciju. Nedavno je Trumpa nazvala i fašistom, a ovogodišnje izbore ocijenila je najvažnijima u američkoj povijesti.

Kamala Harris uživa gotovo unisonu podršku Demokratske stranke i svih frakcija, a čak su i neki republikanci stali na njezinu stranu navodeći razočaranost politikama Donalda Trumpa. Podržali su je i brojni poznati i slavni Amerikanci, poput Taylor Swift, Beyonce, Brucea Springsteena, Eminema i drugih.

Harris je za svog potpredsjedničkog kandidata izabrala guvernera Minnesote, progresivca Tima Walza, iznimno popularnog političara. Preostaje vidjeti hoće li joj sve navedeno biti dovoljno u tijesnoj utrci s Trumpom da postane 47. predsjednica SAD-a