DOK GRAĐANI najveće svjetske ekonomije i najjače vojne sile odlučuju tko će im biti budući predsjednik, svaka zemlja svijeta promatrat će ishod izbora.

Sjedinjene Države igraju ključnu ulogu kada se radi o Ukrajini, Bliskom istoku, Kini, Tajvanu, NATO-u i transatlantskom savezništvu.

Među ostalim, Washington sa svojim vojnim proračunom od 916 milijardi dolara za 2023.  daleko nadmašuje i svoje prijatelje i neprijatelje.

Kakav će dakle biti vjerojatni učinak na svijet ako u Bijelu kuću uđe republikanac Donald Trump, a kakav doseli li se ondje demokratkinja Kamala Harris?

Ukrajina - dva vrlo različita pogleda

Neke od najoštrijih razlika između aktualne potpredsjednice i demokratske kandidatkinje Harris i Trumpa, bivšeg republikanskog predsjednika, njihove su politike prema Ukrajini.

Stavovi Kamale Harris o Ukrajini općenito su u skladu s onima predsjednika na odlasku Joea Bidena. Obvezala se na kontinuiranu potporu, mnogo se puta sastala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i optužila Rusiju za "zločine protiv čovječnosti".

Obraćajući se Trumpu u svojoj jedinoj debati s njim, rekla je da bi "Putin sada sjedio u Kijevu" da je on predsjednik.

Trump, kao dugogodišnji kritičar američkih izdvajanja za Ukrajinu, možda bi raskinuo s potporom toj zemlji.

Na predizbornom skupu u rujnu nazvao je Zelenskija "najvećim trgovcem na svijetu", rekavši da svaki put kada razgovara s Bidenom, ukrajinski čelnik odlazi s milijardama vojne pomoći.

Trump bez dokaza tvrdi da ne bi bilo rata da je on predsjednik te kaže da bi ga mogao završiti "u jednom danu" bude li ponovno izabran. Za sukob je dijelom okrivio Ukrajinu.

Trumpov kandidat za potpredsjednika JD Vance još je oštriji prema Kijevu. Njegov plan za okončanje rata uključuje da Rusija zadrži ukrajinski teritorij koji je osvojila i da se spriječi Ukrajinu da se pridruži NATO-u - što nije drugačije od onoga što zahtijeva ruski predsjednik Vladimir Putin.

Oboje podupiru Izrael, ali što s Palestincima?

Često se čini da Harris i Trump pokušavaju nadmašiti jedno drugog izjavama o podršci Izraelu.

Harris, koju je Trump pokušao ocrniti tvrdnjama da ona "mrzi Izrael", očitovala se kao snažna pobornica te zemlje.

Upozorila je Iran, nakon nedavne odmazde Izraela protiv svog najvećeg neprijatelja zbog iranskog napada na Izrael 1. listopada, da ne eskalira sukob.

Njezin suprug je Židov i ona je upoznata sa židovskim običajima i kulturom.

U izjavi nakon što je Izrael ubio vođu palestinskog islamističkog pokreta Hamasa Jehju Sinvara, Harris je rekla da je "pravda zadovoljena", ali je nastavila pozivati ​​na prekid rata, oslobađanje talaca i da palestinski narod "ostvari svoje pravo na dostojanstvo, sigurnost, slobodu i samoodređenje."

Harris se morala boriti sa sve glasnijim lijevim krilom svoje stranke koje je tražilo da SAD prekine vojnu pomoć Izraelu i prekine rat.

Na Trumpa se općenito gleda kao na snažnog zagovornika židovske države. Tijekom prethodnog mandata preselio je američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem, na bijes mnogih Palestinaca. No, otvoreno je kritizirao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i rekao da Izrael mora brzo "završiti posao" rata.

Uz sve Trumpove izjave o tome koliko voli Izrael, on je također dao izjave kritične prema Židovima koje su neki označili antisemitskim.

Što s Kinom?

Kada je u pitanju Kina, oboje kandidata su se fokusirala na ekonomiju i trgovinu. Trump je izašao s kontroverznim prijedlogom da se uvedu carine ne samo za Kinu nego i za druge gospodarske partnere, rekavši da će nametnuti carine od 10 do 20 posto na sav uvoz i oko 60 posto na kinesku robu.

Kritičari iz think tanka za nacionalnu sigurnost, Centra za strateške i međunarodne studije, pitaju se ima li predsjednik ovlasti nametnuti takve carine, ali vjeruju da postoje neke "praktične ili pravne prepreke" Trumpu da ih progura.

Harris je osudila plan, rekavši da bi on doveo do porasta cijena i koštao stanovnike SAD-a do 3900 dolara godišnje.

Bivša senatorica iz visokotehnološki razvijene Kalifornije optužuje pak Kinu za krađu intelektualnog vlasništva.

Međunarodne institucije: NATO, EU, UN

Može se očekivati da Bijela kuća u koju bi ušla Harris nastavi s politikom koju promovira Biden, uz jake veze s europskim saveznicima i NATO-om.

Trump bi, s druge strane, mogao preokrenuti mnoge od tih politika. Dugo je bio kritičar NATO-a, tvrdeći da mnoge europske članice ne plaćaju svoje troškove, već se umjesto toga oslanjaju na američke porezne obveznike.

Na predizbornom skupu u veljači rekao je da će "ohrabriti" Rusiju "da čini što god želi" zemljama NATO-a koje ne troše dovoljno na obranu.

Koketirao je s izlaskom SAD-a iz obrambenog saveza, iako publikacija o nacionalnoj sigurnosti Lawfare piše da su "formalni izlasci iz saveza zaključani" pravnim sredstvima.

Ipak, kaže se da je moguć "tihi prekid" ako bi se SAD htio povući.

Iznad svega Trump je poznat po svojoj politici "Amerika na prvom mjestu".

Tijekom svoje administracije povukao je zemlju iz UNESCO-a, UNHCR-a i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Njegov nasljednik Biden vratio je članstvo u tim organizacijama i ugovorima.