Brutalni udari na Odesu i Sumi. Moskva o Bidenovoj odluci: "Radikalna promjena"
AMERIČKI predsjednik na odlasku Joe Biden dozvolio je Ukrajincima ono što su mjesecima očajnički tražili - udare dalekometnim zapadnim projektilima na mete duboko u Rusiji. Ukrajina planira izvesti svoje prve dalekometne napade u nadolazećim danima, rekli su izvori. Očekuje se da će prvi udari biti izvedeni u ruskoj regiji Kursk, gdje Rusi i Sjevernokorejci napadaju ukrajinske elitne brigade.
Kremlj: Ako američke rakete budu ispaljene u Rusiju, to ćemo smatrati američkim napadom
Kremlj je izjavio da bi odluka SAD-a kojom bi se Ukrajini dopustilo korištenje američkog oružja za napade duboko u Rusiji dovela do porasta napetosti i dubljeg uključivanja SAD-a u sukob.
"Ako projektili koje su isporučile Sjedinjene Države budu ispaljeni duboko u Rusiju, Moskva će taj napad smatrati ne ukrajinskim, već američkim", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da se radi o "radikalnoj promjeni same biti i prirode sukoba".
Europski lideri su podržali Bidenovu odluku, s izuzetkom mađarskog premijera Viktora Orbana i slovačkog premijera Roberta Fica, koji učestalo zauzimaju proruske stavove. Reagirao je i sjevernokorejski diktator Kim Jong-un, koji je optužio Ameriku da koristi Ukrajince za rat protiv Rusije.
Napadi na Odesu i Sumi, puno mrtvih i ranjenih
Rusija je danas izvela raketni napad na Odesu. Prema prvim podacima ubijeno je 10 ljudi, a ranjeno ih je 47. Ruske snage su jutros raketirale i pograničnu regiju Sumi. U raketnom udaru na rezidencijalnu četvrt ubijeno je 11 ljudi, a 63 ih je ranjeno.
U istom danu oštećena dva važna kabela u Baltiku
Nakon izvješća finskih medija da je neobjašnjivi kvar na podmorskom telekomunikacijskom kabelu poremetio komunikacijske usluge između Finske i Njemačke, glavni tehnološki direktor firme Telia, Andrius Šemeškevičius kaže da je komunikacijski kabel između Litve i Švedske također oštećen i to - presijecanjem.
Finska i Njemačka su u zajedničkom priopćenju objavile da se radi o "hibridnom ratu".
Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell je danas izrazio zabrinutost zbog izvješća da Kina, Iran i Sjeverna Koreja pomažu Rusiji u njezinu ratu protiv Ukrajine.
“Rusija ne bi mogla podržavati svoje vojne napore bez pomoći Irana, Kine i Sjeverne Koreje”, rekao je Borrell.
Zeleno svjetlo američkog predsjednika Joea Bidena za ukrajinske napade dalekometnim projektilima američke proizvodnje na mete unutar Rusije izazvalo je zaprepaštenje među nekim saveznicima Donalda Trumpa.
>> Opširnije
Nakon izvješća finskih medija da je neobjašnjiv kvar na podmorskom telekomunikacijskom kabelu poremetio komunikacijske usluge između Finske i Njemačke, glavni tehnološki direktor firme Telia, Andrius Šemeškevičius, kaže da je komunikacijski kabel između Litve i Švedske također oštećen.
>> Opširnije
Njemački kancelar Olaf Scholz branio je svoju odluku da u petak nazove ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekavši novinarima da je to bila i još uvijek jest ispravna odluka. Obraćajući se novinarima na summitu G20 u Brazilu, Scholz je rekao da je nazvao Putina jer mu mora jasno dati do znanja da je on odgovoran i da mora okončati rat.
Da bi se to dogodilo, moraju se održati rasprave na razini vodstva država, dodaje.
Također kaže da je pokušao objasniti zašto smatra da ima pravo ne slati dalekometne projektile Taurus Ukrajini, dodajući da se projektili mogu koristiti samo ako se podijeli "odgovornost za ciljanje", a kako je rekao, "to nije nešto za što ja mogu preuzeti odgovornost".
"Imamo jasno razumijevanje da se snažno oružje koje smo do sada isporučili, dalekometno topništvo, raketni bacači, ne može koristiti za prodor duboko u ruski teritorij", rekao je Scholz.
Vladimir Škljarov, svjetski poznata ruska baletna zvijezda, preminuo je u subotu nakon pada s petog kata zgrade. Njegovu smrt potvrdio je Marijinski teatar iz Sankt-Peterburga, gdje je nastupao.
>> Opširnije
Moskva je upozorila na "prikladan odgovor" ako Ukrajina ispali zapadne dalekometne rakete na ruski teritorij.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova danas je objavilo priopćenje u kojem navodi da bi ukrajinsko korištenje dalekometnih raketa na njihovom teritoriju predstavljalo "izravnu upletenost Sjedinjenih Država i njihovih satelita u neprijateljstva protiv Rusije, kao i radikalnu promjenu u biti i prirodi sukoba".
"Odgovor Rusije u takvom slučaju bit će primjeren i opipljiv", stoji u reakciji Moskve.
U Washingtonu odluku opravdavaju prisutnošću sjevernokorejskih snaga koje se bore uz ruske vojnike protiv Ukrajine. Na brifinzima za američke medije rečeno je da će dopuštenje za korištenje raketa biti ograničeno na regiju Kursk, gdje su ukrajinske brigade u kolovozu pokrenule upad u Rusiju.
SAD dopušta Ukrajini da koristi američko oružje većeg dometa za izvođenje napada unutar ruskog teritorija, što je Kijev već dugo tražio.
Donosimo veliku analizu AP-a.
>> Opširnije
Poljski predsjednik Andrzej Duda rekao je da bi odluka američkog predsjednika Joea Bidena da Ukrajini dozvoli korištenje američkih dalekometnih projektila za napade na vojne mete duboko u Rusiji mogla biti "odlučujuća".
“Odluka predsjednika Bidena bila je prijeko potrebna i dobro je da je donesena… To je vrlo važan, možda čak i odlučujući trenutak u ovom ratu”, rekao je Duda.
"Zapravo se radi o isključivo obrambenom potezu. To omogućava Ukrajini da se učinkovitije brani od ruske agresije", dodao je.
Duda je, baš kao i poljski premijer Donald Tusk, kritizirao njemačkog kancelara Olafa Scholza zbog telefonskog poziva Vladimiru Putinu. Dodao je da su njemački mediji nagađali da Berlin možda traži načine za ponovno uspostavljanje ugovora s Moskvom o opskrbi energijom.
Europska komisija objavila je da je produžila sankcije protiv teheranske administracije i zabranila izvoz komponenti koje se koriste u proizvodnji projektila i dronova iz Europske unije u Iran.
>> Opširnije
Razgovor njemačkog kancelara Olafa Scholza s Vladimirom Putinom bio je "strateška pogreška" koja je oslabila europsko jedinstvo, rekao je Reutersu estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna na marginama sastanka ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu.
Podsjetimo, Scholz je nazvao ruskog predsjednika te ga pozvao da povuče snage iz Ukrajine i pregovara s Kijevom o postizanju pravednog i trajnog mira. Bio je to prvi razgovor Scholza i Putina od prosinca 2022.
Tsahkna je rekao da je poziv naštetio naporima Zapada da izolira Putina. "Bila je to strateška pogreška", rekao je Reutersu pa dodao: "Imali smo dogovoreno načelo da Putina držimo u izolaciji."
U današnjem ruskom silovitom raketnom udaru na Odesu ubijeno je desetero civila, a 47 ih je ranjeno. Među ranjenima je i jedno dijete. Dio snimki nećemo objaviti jer su krajnje uznemirujuće i prikazuju tijela civila na ulici.
Sjevernokorejski diktator Kim Jong-un reagirao je na odluku Joea Bidena kojom je dozvolio Ukrajini korištenje američkog oružja za dalekometne napade na Rusiju.
Kim, blizak saveznik Vladimira Putina, rekao je da Washington i njegovi zapadni saveznici koriste Ukrajinu kao svoje "udarne snage" za vođenje rata protiv Moskve i širenje opsega američkog vojnog utjecaja, prenosi službena sjevernokorejska novinska agencija.
Kim je posljednjih mjeseci značajno ojačao veze zemlje s Rusijom, prihvaćajući ideju "novog hladnog rata" i šaljući sjevernokorejske vojnike da se bore uz ruske snage na prvim crtama u ruskoj regiji Kursk.
Broj ranjenih u brutalnom ruskom raketnom udaru na ukrajinsku luku Odesu popeo se na 47. Objavio je to na Telegramu regionalni čelnik Oleh Kiper. U bolnicama se nastavlja borba za živote ostalih žrtava, dodao je. Za sutra je proglašen dan žalosti zbog desetero ubijenih u tom napadu, objavio je Kiper.
Reuters javlja da se slovački premijer Robert Fico oštro usprotivio odluci Joea Bidena da se Ukrajini dopusti korištenje dalekometnog oružja na ciljevima unutar Rusije. Opisao je to kao "eskalaciju napetosti bez presedana" i rekao da je jasan cilj poteza administracije Joea Bidena osujetiti ili odgoditi mirovne pregovore. Rekao je da se izrazito ne slaže s tim.
Misteriozni kvar na podmorskom telekomunikacijskom kabelu koji povezuje Finsku i Njemačku poremetio je komunikacijske usluge, objavila je danas tvrtka koja upravlja vezom.
>> Opširnije
Iako je odluka Joea Bidena da Ukrajini dopusti upotrebu američkih dalekometnih raketa tipa ATACMS za napade na ciljeve unutar Rusije izazvala brojna upozorenja i prijetnje iz Moskve, gotovo je sigurno da to neće izazvati veliku eskalaciju sukoba.
>> Opširnije
U jesenske dane prije deset godina, 2014., u ukrajinskom gradu Mariupolju gledali smo snimke obrane Vukovara. Nešto prije ukrajinske snage odbile su velik napad na grad, no ruska vojska bila je samo 25 kilometara od prvih kuća Mariupolja, s velikom nadmoći u broju tenkova, dok mi nismo imali veliko iskustvo uličnih borbi. Tada, 2014. godine, malo smo znali o herojskoj obrani Vukovara, a još manje o Domovinskom ratu u Hrvatskoj.
U nastavku pročitajte komentar ukrajinskog novinara i branitelja Eugenea Stepanenka.
>> Opširnije
Još u rujnu je ruski predsjednik Putin povukao tzv. "crvenu liniju", upozorivši da bi dopuštanje Ukrajini da koristi dalekometne zapadne projektile u Rusiji predstavljalo "izravno sudjelovanje" zemalja NATO-a u ratu u Ukrajini.
To nije jedino upozorenje koje je Rusija izdala tijekom rata niti je to jedino upozorenje kojega se Zapad nije pridržavao. Još u veljači 2022., kada je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, Putin je upozorio one koji bi mogli biti u iskušenju da se umiješaju izvana da će se suočiti s posljedicama kakve nisu vidjeli u cijeloj svojoj povijesti.
Od tada su zapadne zemlje poduprle Ukrajinu s pomoću tenkova i borbenih zrakoplova F-16. Tijekom posljednje dvije godine Rusija je opetovano optuživala Zapad za "borbu protiv Rusije" ili pokretanje "rata" protiv Rusije.
Parlamentarna zastupnica Putinove stranke Jedinstvene Rusije Maria Butina kaže za BBC da SAD koristi Ukrajinu i pritom dodatno produbljuje sukob s Rusijom.
"Svijetu nije potrebna još jedna eskalacija, još jedan korak do, potencijalno, trećeg svjetskog rata", rekla je pa dodala: "Dok Sjedinjene Države igraju svoje male političke igrice, one zapravo guraju svijet preko vrlo opasne crvene linije."
Dodaje da je to pokušaj eskalacije što je više moguće kako Trump ne bi mogao održati obećanje o zaustavljanju rata.
Vjačeslav Volodin, predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta Dume, rekao je da američko dopuštenje Ukrajini za korištenje dalekometnih raketa u Rusiji neće promijeniti situaciju na bojnom polju, ali će konačno uništiti rusko-američke odnose, javlja ruska državna agencija TASS.
Trenutno je na snazi uzbuna zbog mogućeg udara balističkim projektilima u ukrajinskoj regiji Sumi na sjeveroistoku zemlje.
Grad Sumi pogođen je tijekom noći u napadu u kojem je ubijeno najmanje jedanaestero ljudi. Jedna od žrtava tog napada je 9-godišnji Ilja Dorošenko.
Donald Trump još nije reagirao na zaokret Joea Bidena. Ključno je pitanje, naravno, hoće li novoizabrani predsjednik poništiti odluku nakon što stupi na dužnost 20. siječnja.
Trump se dosad divio Vladimiru Putinu i bio je glasan kritičar razine američke pomoći Kijevu. Također je tvrdio da bi okončao rat za jedan dan a da nije objasnio kako. Ali njegove primjedbe - s ostalima u njegovom timu - potaknule su nagađanja da bi njegov plan mogao dovesti do toga da Kijev bude prisiljen ustupiti Rusiji teritorij koji su okupirale ruske trupe.
Trumpov budući potpredsjednik J.D. Vance rekao je za podcast u rujnu da bi dogovor o okončanju sukoba vjerojatno izgledao kao sadašnja linija razgraničenja koja bi postala demilitarizirana zona.
Jon Finer, zamjenik američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost, reagirao je na komentar Kremlja, koji je ranije danas optužio SAD za dolijevanje ulja na vatru sukoba odlukom da se Ukrajini dozvole dalekometni udari zapadnim raketama na vojne ciljeve duboko u Rusiji.
Kaže da je SAD vidio rusku eskalaciju u raspoređivanju sjevernokorejskih snaga na bojno polje i dodaje da je Amerika Rusima jasno dala do znanja da će na to odgovoriti.
Kaže da je vatru zapalila ruska invazija na Ukrajinu, a eskaliraju je njezin nastavak, prisutnost sjevernokorejskih snaga i jačanje zračnih napada na infrastrukturu diljem zemlje.
"Dakle, uzvratio bih pitanjem Rusiji tko ovdje zapravo dolijeva ulje na vatru. Ne mislim da su to Ukrajinci", rekao je.
Mađarska je izrazila protivljenje širokoj europskoj podršci američkoj odluci da dopusti Ukrajini korištenje oružja velikog dometa za napade unutar Rusije. Ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto opisao je kao "zapanjujuće opasno" dopustiti da se oružje koje je dostavio NATO koristi za udare duboko u Rusiji, izvještava Reuters.
Ranije ove godine mađarski premijer Viktor Orban izazvao je kritike saveznika iz EU i NATO-a, nakon što je u srpnju otputovao u Moskvu kako bi se osobno sastao s Vladimirom Putinom. Europski parlament opisao je posjet kao "očito kršenje ugovora i zajedničke vanjske politike EU".
Bivši britanski veleposlanik u Rusiji Sir Toby Brenton govorio je za Sky News o najnovijim događajima u ratu, uključujući odluku Bidenove administracije da dopusti Ukrajini korištenje američkih raketa za napade unutar Rusije. "Nitko zapravo ne očekuje da će ovo biti ključna prekretnica", rekao je.
"Očekuje se da će otežati situaciju Rusima, usporiti njihov napredak, ali trenutni trend rata je da Rusi napreduju. Taj trend će se, čini se, nastaviti, između ostalog i zato što, prema svim pričama koje čujem, zapravo nema mnogo takvih raketa na raspolaganju za uporabu. Tako da neće moći napraviti veliku razliku", rekao je.
Broj poginulih u navodnom ruskom napadu na Odesu danas porastao je na 10, prema riječima lokalnog guvernera. Oleg Kiper izjavio je da je u jutrošnjem napadu na južni lučki grad poginulo sedam policajaca, jedan medicinar i dva lokalna stanovnika. Ranije je Kiper rekao da je ozlijeđeno još 39 ljudi, uključujući četvero djece u dobi od sedam do jedanaest godina.
"Izražavam iskrenu sućut obiteljima žrtava", rekao je guverner.
Recep Tayyip Erdogan planira predstaviti mirovni plan za Ukrajinu na summitu G20, prema izvještajima Bloomberga.
Prema izvješćima, plan turskog predsjednika uključuje:
- zamrzavanje bojišnice u trenutnom stanju
- obećanje Ukrajine da se neće pridružiti NATO-u najmanje deset godina
- opskrbu Ukrajine oružjem kako bi se omogućila njezina obrana
- postavljanje međunarodnih mirovnih snaga u demilitariziranu tampon-zonu u Donbasu.
Ranije je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio izvješća da Erdogan predlaže zamrzavanje trenutne taktičke situacije kao uvjet, što bi, kako je naveo, bilo "neprihvatljivo" za Rusku Federaciju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je posjetio istočni grad na prvoj liniji bojišta - Pokrovsk.
Video koji je objavio Zelenski prikazuje ga kako posjećuje vojnike koji brane grad od ruskih snaga, koje se nalaze oko 8 km dalje. U poruci koja prati video Zelenski je opisao bojište na tom području kao "intenzivno" dodajući: "Samo zahvaljujući snazi vojnika, istok nije potpuno okupiran. Neprijatelj svakodnevno prima odgovor. Hvala vojnicima na njihovoj hrabrosti."
Sada donosimo više informacija o ranijem ruskom napadu na civilnu infrastrukturu u Odesi. Oleh Kiper, čelnik regije Odesa, izjavio je da je osmero ljudi, uključujući pripadnike hitnih službi i civile, poginulo. Dodao je da je ukupno 39 osoba ozlijeđeno u napadu, među kojima četvero djece. Trideset odraslih osoba primljeno je u bolnicu zbog ozljeda, a troje ih je u "iznimno teškom stanju", kazao je Kiper.
Njemački tabloid Bild izvještava o "strogo povjerljivoj" isporuci 4000 borbenih dronova Ukrajini, koje je razvila njemačka tvrtka za umjetnu inteligenciju Helsing. Navodno je ugovor s ukrajinskim ministarstvom obrane potpisan u rujnu, a narudžba je financirana iz fonda njemačke vlade.
Ministar obrane Boris Pistorius potvrdio je isporuke, izrazivši zadovoljstvo što se odvijaju upravo sada, kada su, kako je rekao, najpotrebniji. Dronovi, nazvani "mini Taurusi" po dalekometnim raketama koje Njemačka još uvijek odbija isporučiti zbog straha od eskalacije, kontroliraju se umjetnom inteligencijom i, prema izvještajima, mogu zaobići ruske GPS sustave ometanja.
Njihova preciznost navodno je veća od ručno upravljanih borbenih dronova, a domet im je četiri puta veći od konvencionalnih kamikaza dronova koje koristi ukrajinska vojska.
Napad u Odesi pokazuje da Rusiju zanima samo rat te da bi nacije članice G20 - koje se trenutačno sastaju na summitu u Riju - i šire trebale to uzeti u obzir, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Raketni napad oštetio je više zgrada u stambenom dijelu jugozapadnog grada, usmrtivši najmanje osam ljudi i ozlijedivši najmanje 18 drugih, kazao je Zelenski.
Reagirajući na Telegramu, izrazio je sućut pogođenima, a zatim poručio: "Ovo nisu nasumični udarci - ovo su ciljani udarci. Rusija pokazuje što je njezin pravi interes: samo rat. I ovaj signal treba čuti u svim dijelovima svijeta, od dvorana u kojima se sastaju članice grupe dvadesetorice do svih svjetskih prijestolnica."
Njemačka ostaje pri svojoj odluci da ne isporučuje dalekometne projektile Ukrajini, izvijestila je agencija Reuters, citirajući izjavu glasnogovornika njemačke vlade.
Ukrajinske vlasti uhitile su i optužile četiri osobe iz regije Harkiv pod sumnjom da su radile za rusku vojnu obavještajnu službu (GRU).
Tužiteljstvo regije Harkiv navodi da su inženjer softvera, veteran i dvojica nezaposlenih muškaraca optuženi za prikupljanje informacija o lokacijama ukrajinske vojske u tom području i prosljeđivanje označenih karata ruskim kontaktima.
Također se tvrdi da su osumnjičeni digli u zrak automobil ukrajinskog vojnika, nanijevši mu teške ozljede, planirali izbaciti iz tračnica vlak s vojnim opremom koji je išao na bojište te da je jedan od optuženih izrađivao improvizirane eksplozivne naprave.
Odluka američkog predsjednika Joea Bidena da Ukrajini dopusti napade unutar Rusije američkim raketama izazvala je žestoke reakcije u Moskvi.
>> Opširnije
Rusija je izvela raketni napad na Odesu, na jugozapadu zemlje, prema riječima čelnika regije u Ukrajini. Oleh Kiper izjavio je da "ima žrtava i ozlijeđenih", ne navodeći točan broj osoba. Dodao je da je u napadu oštećena civilna infrastruktura, uključujući stambene zgrade.
Prema prvim podacima, ubijeno je osmero ljudi, a ranjeno je još 18.
Odluka američkog predsjednika Joea Bidena da dopusti Ukrajini korištenje američkih raketa dugog dometa protiv Rusije slijedi poznati obrazac.
>> Opširnije
Ruske snage preuzele su kontrolu nad selom Novooleksijivka u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck, izvještava Reuters, pozivajući se na ruske medije.
Četiri osobe su poginule, a deset ih je ozlijeđeno u regiji Herson u Ukrajini kao rezultat ruskih napada, izvijestila je ukrajinska policija.
Prema policijskim podacima, okruzi Herson i Berislavski bili su jučer podvrgnuti artiljerijskom granatiranju, raketnim napadima, minobacačkim udarima i napadima bespilotnih letjelica (UAV). U napadima su oštećena dva stambena nebodera, 12 kuća, dva automobila, pošta i garaža.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je izrazila odobravanje izvješća o tome da američki predsjednik Joe Biden dopušta Ukrajini korištenje američkih dalekometnih projektila protiv određenih ciljeva u Rusiji, piše njemačka agencija dpa.
>> Opširnije
Projektili i dronovi narušili su moldavski zračni prostor tijekom jučerašnjeg ruskog masovnog napada na ukrajinsku energetsku mrežu, izjavio je zamjenik premijera.
Mihai Popșoi oštro je osudio navodno kršenje rekavši: "Eksplozije blizu naše granice i primijećeni niskoleteći dronovi iznad sela naglašavaju rizike za naše ljude zbog brutalnog rata Rusije."
Lokalni mediji izvještavaju da su se u Odesi čule eksplozije. Oko deset minuta prije izvještaja oglašeno je upozorenje o raketnoj vatri s Krima, koji je Rusija okupirala 2014. godine.
Ukrajinci u lučkom gradu Odesi na Crnom moru u ponedjeljak ujutro bili su bez struje 24 sata, a planirana su daljnja isključenja u cijeloj zemlji nakon što je u velikom ruskom raketnom napadu tijekom vikenda oštećena energetska infrastruktura. Rusija je u nedjelju pokrenula svoj najveći raketni napad na Ukrajinu u gotovo tri mjeseca, ubivši sedam ljudi i dodatno narušivši već oštećeni energetski sustav.
"Situacija je najteža u Odesi i okolnoj regiji. Nažalost, još nije tehnički moguće opskrbiti električnom energijom ključnu infrastrukturu u gradskim okruzima Kijevskom i Primorskom", napisao je distributer električne energije DTEK u aplikaciji za poruke Telegramu.
Rusija je mjesecima napadala regiju Odesu, pogađajući luke i energetsku infrastrukturu.
Napadi u jesen 2022. ostavili su regiju bez struje nekoliko dana, a zbog njih je i ograničena potrošnja energije u zimu 2023.
U nedjelju su u cijeloj zemlji najavljena privremena isključenja struje od 6 do 22 sata nacionalnog mrežnog operatera Ukrenergo koji je rekao da radnici popravljaju štetu što je brže moguće.
Vlasti su priopćile da će se većina regija suočiti s nestankom struje u ponedjeljak do osam sati, uključujući glavni grad Kijev.
Očekuju se šestosatni prekidi u opskrbi strujom u središnjoj ukrajinskoj regiji Čerkasi i četiri do šest sati u Sumiju, na sjeveru Ukrajine.
U pet zapadnih regija nisu planirana ograničenja.
Kremlj je izjavio da bi odluka SAD-a kojom bi se Ukrajini dopustilo korištenje američkog oružja za napade duboko u Rusiji dovela do porasta napetosti i dubljeg uključivanja SAD-a u sukob.
Na redovnom dnevnom brifingu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da nije došlo do promjene stava u odnosu na ono što je Vladimir Putin izjavio u rujnu. Ruski predsjednik tada je rekao da bi napade američkim oružjem na ruskom tlu smatrao izravnim sudjelovanjem NATO-a u sukobu.
Odgovarajući na pitanje agencije Tass, Peskov je naveo da je Rusija svjesna navodne odluke administracije Joea Bidena samo na temelju izvještavanja zapadnih medija.
"Ako projektili koje su isporučile Sjedinjene Države budu ispaljeni duboko u Rusiju, Moskva će taj napad smatrati ne ukrajinskim, već američkim", rekao je.
"Očito je kako odlazeća Bidenova administracija namjerava poduzeti korake kako bi dolila ulje na vatru i dodatno izazvala eskalaciju napetosti u ovom sukobu", zaključio je Peskov.
Glavni diplomat EU Josep Borrell izrazio je nadu da će europske zemlje omogućiti Ukrajini korištenje dalekometnog oružja za napade na Rusiju nakon što je SAD odlučio ublažiti ograničenja za američke rakete.
Borrell, koji idući mjesec napušta dužnost visokog predstavnika EU za vanjsku politiku, rekao je da već dugo vjeruje kako bi Ukrajina trebala moći koristiti zapadno oružje za gađanje vojnih ciljeva unutar Rusije, kazavši novinarima:
"Više puta sam govorio da bi Ukrajina trebala moći koristiti oružje koje im je osigurano ne samo da zaustavi strijelu već i da može pogoditi strijelce."
Rekao je da se nada kako će se države članice složiti oko toga, sugerirajući da, ako ne bude zajedničke odluke, "svaka država može postupiti onako kako smatra potrebnim za podršku Ukrajini".
Francuska, koja je već isporučila dalekometne rakete Ukrajini, u ponedjeljak je nagovijestila da bi dopuštanje Kijevu da gađa vojne ciljeve unutar Rusije i dalje moglo biti opcija.
"Otvoreno smo rekli da je to opcija koju bismo razmotrili ako bi omogućila gađanje cilja s kojeg Rusija trenutno napada ukrajinski teritorij. Dakle, ništa novo s druge strane", izjavio je Jean-Noël Barrot novinarima prije sastanka ministara EU u Bruxellesu, prenosi Reuters.
Nizozemski ministar vanjskih poslova Caspar Veldkamp opisao je odluku administracije Joea Bidena da oružje koje je SAD isporučio Ukrajini može biti korišteno za napade unutar Rusije kao "primjeren odgovor" na raspoređivanje sjevernokorejskih trupa na strani Rusije.
SAD je Ukrajini prvi put isporučio ATACMS rakete prije više od godinu dana - ali uz uvjet da se koriste isključivo na ukrajinskom teritoriju. Ukrajina je koristila američke dalekometne rakete, s dometom do 300 km, u Berdjansku i Luhansku na istoku zemlje, kao i na Krimu.
Moskva je ilegalno anektirala Krim 2014. godine, a tek nekolicina zemalja priznaje taj poluotok kao ruski teritorij. Stoga Krim nije potpadao pod američki zahtjev da Ukrajina ne koristi oružje isporučeno iz Washingtona za napade na ruski teritorij.
Francuska i Velika Britanija također su donirale rakete, poznate kao Storm Shadows, uz iste uvjete, da se koriste samo unutar ukrajinskog teritorija. Očekuje se da će to ograničenje sada biti ukinuto.
Norveška, Švedska i Finska žele pripremiti stanovnike na rat.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin još nije reagirao na američku dozvolu za korištenje dalekometnih zapadnih projektila duboko u Rusiji, ali ranije je govorio o tome.
>> Opširnije
Bivši zapovjednik američkih snaga u Europi izjavio je za BBC kako osjeća olakšanje zbog promjene politike predsjednika Bidena - ali da je odluka stigla prekasno. "Rat je mogao završiti prošle godine da smo ozbiljno pomagali Ukrajini u pobjedi", rekao je umirovljeni američki general-pukovnik Ben Hodges u programu Newshour na BBC World Serviceu.
Ali, dodao je, "nikad nije kasno za ispravljanje politike. Ovako se poražava ruska prednost u masovnosti, uništavanjem njihove artiljerijske zapovjedne strukture i logistike." Na kraju je rekao da je ova odluka "dar" za novoizabranog predsjednika Trumpa. "To je poluga koju je Bidenova administracija postavila za njega. Iskreno se nadam da će je zadržati i omogućiti Ukrajini da nastavi gađati ruske ciljeve."
Ruski političari burno su reagirali na izvještaje da je predsjednik Biden dopustio Ukrajini korištenje američkih dalekometnih projektila za napade unutar Rusije. Ruski zastupnik Leonid Slucki, predsjednik prokremaljske Liberalno-demokratske stranke, predvidio je da će to "neizbježno dovesti do ozbiljne eskalacije, prijeteći teškim posljedicama". Visoki ruski senator Vladimir Džabarov nazvao je to "nezabilježenim korakom prema trećem svjetskom ratu".
Ali u Rusiji Vladimira Putina ono što zaista vrijedi jest ono što kaže Vladimir Putin. A zasad nije rekao ništa.
Međutim, ranije je rekao mnogo toga. Posljednjih mjeseci Kremlj je Zapadu jasno poslao poruku: nemojte to raditi, nemojte ukinuti ograničenja na korištenje svojih dalekometnih projektila, nemojte dopuštati Kijevu da napada duboko unutar ruskog teritorija tim raketama. U rujnu je predsjednik Putin upozorio da će, ako se to dopusti, Moskva to smatrati "izravnim sudjelovanjem" zemalja NATO-a u ratu u Ukrajini.
Marija Jonova, članica ukrajinskog parlamenta, izjavila je u intervjuu za program Today BBC Radija 4 da odobrenje Ukrajini za izvođenje napada unutar Rusije američkim oružjem "neće donijeti pobjedu" zemlji. Jonova, koja je ujedno i članica parlamentarnog odbora za vanjske poslove, rekla je da je, iako cijeni odluku SAD-a, potrebno staviti veći naglasak na strategiju.
"Projektili nisu čarobno rješenje protiv naših zajedničkih neprijatelja i zato tražimo od naših prijatelja da promijenimo strategiju", izjavila je. Dodala je kako je potrebno više obuke, zapadnih vojnih instruktora u Ukrajini i dodatne sankcije. "Naši prijatelji, lideri, trebaju biti kreativniji i hrabriji", zaključila je.
Nakon što je američki New York Times objavio informacije o tome kako je predsjednik SAD-a Joe Biden odobrio Ukrajincima korištenje ATACMS-a za duboke udare unutar ruskog teritorija, nižu se reakcije.
>> Opširnije
Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova nije danas željela komentirati medijske napise. Predsjednik Vladimir Putin već je sve rekao o tome, rekla je Zaharova.
>> Opširnije
Ruska protuzračna obrana presrela je više dronova na periferiji Moskve, izjavio je gradonačelnik grada Sergej Sobjanin. Prema Sobjaninovim tvrdnjama, najmanje jedan dron oboren je iznad Rameňskog okruga, dok je drugi srušen iznad Pavlovskog Posada oko 4:30 po lokalnom vremenu.
Neovisni medij Kyiv Independent nije mogao provjeriti Sobjaninove tvrdnje, a ukrajinska vojska još se nije oglasila o napadu. Navodni napad na rusku prijestolnicu događa se samo dan nakon što je Rusija pokrenula veliki raketni i dronski napad na različite gradove diljem Ukrajine, usmrtivši sedam civila i ozlijedivši najmanje 19 osoba.
Analitičari su na X-u prije par mjeseci objavili snimke koje prikazuju kako izgledaju napadi ATACMS-ima.
>> Opširnije
Deset ljudi, uključujući dvoje djece, ubijeno je, a 52 su ozlijeđene jučer navečer kada je ruska raketa pogodila stambenu zgradu u sjeveroistočnom ukrajinskom gradu Sumi,
>> Opširnije
Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un pozvao je na jačanje nuklearnih snaga zemlje "bez ograničenja " i dovršetak ratnih priprema, izvijestili su državni mediji.
>> Opširnije
Kijev je izveo noćni napad dronovima na rusku Brjansku oblast koja graniči s Ukrajinom, pri čemu su jedinice protuzračne obrane uništile 26 ukrajinskih dronova, izjavio je guverner ruske regije u ponedjeljak ujutro.
"Jedinice protuzračne obrane nastavljaju raditi na zaštiti naše regije", napisao je guverner Alexander Bogomaz na aplikaciji Telegram.
Ruska zastupnica Maria Butina izjavila je da administracija predsjednika Joea Bidena, dopuštanjem Ukrajini korištenje američkog oružja za napade duboko unutar Rusije, riskira izbijanje trećeg svjetskog rata.
"Bidenova administracija pokušava eskalirati situaciju do maksimuma dok još ima moć i dok su još na vlasti", izjavila je Butina za Reuters.
"Nadam se da će (Donald) Trump preokrenuti odluku jer ozbiljno riskiraju početak trećeg svjetskog rata, što nije u interesu nikoga."
Reuters je, pozivajući se na dva američka dužnosnika i jedan izvor upoznat s odlukom, izvijestio u nedjelju da je Bidenova administracija ukinula ograničenja koja su dosad sprječavala Ukrajinu u korištenju američkog oružja za napade duboko u ruski teritorij.
Volodimir Zelenski reagirao je na vijest o dozvoli Zapada da Ukrajina može udarati Rusiju dalekometnim oružjem rekavši da se odluke "ne donose riječima" te da će "projektili govoriti sami za sebe".
>> Opširnije
Odluka Washingtona da dopusti Ukrajini da udari duboko u Rusiju američkim projektilima dugog dometa mogla bi dovesti do trećeg svjetskog rata, rekao je ruski dužnosnik, a prenosi novinska agencija TASS.
>> Opširnije
Predsjednik Litve Gitanas Nauseda reagirao je na odluku Joea Bidena da ukine ograničenja Ukrajini na korištenje američkog oružja za udare duboko u Rusiju.
Naudesa je Bidenov potez opisao kao "odlučujući trenutak" u borbi Ukrajine protiv Rusije. Zašto je ovaj potez važan? Odluka je veliki zaokret u američkoj politici i dogodila se u trenutku kada Biden odlazi s dužnosti.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump obećao je ograničiti američku potporu Ukrajini i okončati rat što je prije moguće. Ukrajinski predsjednik Zelenski i mnogi njegovi zapadni pristaše mjesecima su vršili pritisak na Bidena da dopusti Ukrajini udare na vojne ciljeve unutar Rusije raketama koje je isporučio Zapad. Tvrdio je da je američka zabrana onemogućila Ukrajini da pokuša zaustaviti ruske napade na svoje gradove i električnu mrežu. Neki pristaše tvrde da bi ova i druga ograničenja SAD-a mogla Ukrajinu stajati poraza u ratu.
Jedan od tipova raketa koje nakon odluke Joea Bidena na vojnim metama duboko u Rusiji smiju koristiti ukrajinske snage su i američki projektili tipa ATACMS.
Vojni taktički raketni sustav MGM-140 ili ATACMS proizvodi Lockheed Martin. Ove rakete imaju domet do 300 km i teško ih je presresti zbog enormne brzine kojom se kreću. SAD je poslao ovo oružje kao dio paketa podrške, a ono je već barem jednom korišteno za gađanje ruskih ciljeva na okupiranom Krimu.
Omogućuju Ukrajini da udari dublje u područja koja drži Rusija. Očekuje se da će mete biti ruske vojne baze, skladišta i logistička središta. Rusija je prethodno izjavila da ovo oružje "neće bitno promijeniti ishod" rata, ali Putin je upozorio SAD da ga ne koriste na ruskom teritoriju.
Odluka Joea Bidena da ukine ograničenja ukrajinske upotrebe američkog oružja je "značajna u smislu okončanja rata", rekao je vojni analitičar i bivši visoki dužnosnik NATO-a Nicholas Williams za Sky News.
Williams je rekao da je potez američkog čelnika važan kada je riječ o "pokušaju Ukrajine da ne čini velike ustupke Rusiji kako bi postigla mir". "To je značajno", rekao je.
"Ukrajinci mogu reći da je premalo i prekasno, ali nije prekasno da utječu na okončanje sukoba." Rekao je da nedavni razgovor njemačkog kancelara Olafa Scholza s Vladimirom Putinom "nije pokazao da je čelnik Kremlja spreman na kompromis ili da je spreman napraviti korak dalje kako bi postigao mir" i da je to možda imalo utjecaja na današnju odluku.
Komentirajući što znači dopustiti Ukrajincima da zapadnim projektilima udare duboko u Rusiju, rekao je da će Ukrajina "gađati vojne ciljeve koji mogu imati utjecaj na granici ili u borbi". "Bit će to isključivo vojni ciljevi", dodao je.
Rasprava o tome treba li Ukrajini dopustiti da duboko u Rusiji koristi rakete Storm Shadow, koje proizvode Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, odvijala se mjesecima iza kulisa. Rakete zahtijevaju američku tehnologiju da bi bile potpuno učinkovite, zbog čega je bila potrebna dozvola Bijele kuće.
Očekuje se da će ukrajinske snage gađati mete u Rusiji Storm Shadowima, ali i američkim dalekometnim projektilima tipa ATACMS. Ukrajinci su dosad vrlo učinkovito koristili rakete Storm Shadow na ruskim vojnim metama u okupiranim dijelovima Ukrajine.
Pogledajte kako izgleda udar Storm Shadowa na rusku metu na okupiranom ukrajinskom poluotoku Krimu.
Facebook
Google
