VLADIMIR Putin spreman je razgovarati o sporazumu o prekidu vatre u Ukrajini s Donaldom Trumpom, ali odbacuje mogućnost većih teritorijalnih ustupaka i inzistira da Kijev odustane od ambicija za članstvom u NATO-u, izjavilo je pet izvora upoznatih s razmišljanjima Kremlja za Reuters.

Novoizabrani američki predsjednik Trump, koji je obećao brzo okončanje sukoba, vraća se u Bijelu kuću u vrijeme ruskog napretka u ratu.

Moskva kontrolira dio Ukrajine veličine američke savezne države Virginije i napreduje najbržim tempom od ranih dana invazije 2022. godine.

Razne kombinacije

U prvim detaljima o tome što bi predsjednik Putin prihvatio u bilo kakvom dogovoru kojem bi posredovao Trump, pet aktualnih i bivših ruskih dužnosnika izjavilo je da bi Kremlj mogao općenito pristati na zamrzavanje sukoba duž linija fronte.

Postoji mogućnost pregovora o preciznom razgraničenju četiriju istočnih regija Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson, prema trima izvorima koji su svi tražili anonimnost zbog osjetljivosti teme.

Iako Moskva tvrdi da su ove četiri regije potpuno dio Rusije, branjene nuklearnim kišobranom zemlje, njezine snage na terenu kontroliraju 70-80% teritorija, dok ukrajinske trupe još uvijek drže oko 26.000 četvornih kilometara, prema podacima o otvorenim izvorima s linije fronte.

Rusija bi također mogla biti spremna povući se s relativno malih dijelova teritorija koje drži u regijama Harkiv i Mikolajiv, na sjeveru i jugu Ukrajine, izjavila su dva dužnosnika.

Putin ne želi ništa bez neutralnosti

Putin je ovog mjeseca izjavio da bi svaki dogovor o prekidu vatre trebao odražavati realno stanje na bojišnici, ali da se boji kratkotrajnog primirja koje bi samo omogućilo Zapadu da ponovno naoruža Ukrajinu.

"Ako nema neutralnosti, teško je zamisliti postojanje bilo kakvih dobrosusjedskih odnosa između Rusije i Ukrajine", rekao je Putin na Valdajskoj diskusijskoj grupi 7. studenoga.

"Zašto? Zato što bi to značilo da će Ukrajina stalno biti korištena kao alat u pogrešnim rukama, na štetu interesa Ruske Federacije."

Bidenov potez bi mogao zakomplicirati stvari

Dva izvora izjavila su da bi odluka odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena da dopusti Ukrajini korištenje američkih ATACMS projektila duboko unutar Rusije mogla zakomplicirati i odgoditi bilo kakav sporazum te pojačati zahtjeve Moskve, dok tvrda linija traži veći dio Ukrajine. Kijev je jučer prvi put koristio te projektile za napade na ruski teritorij, prema navodima Moskve, koja je taj potez osudila kao značajnu eskalaciju.

Ako ne bude dogovora o prekidu vatre, dva izvora su izjavila da će Rusija nastaviti borbe.

"Putin je već rekao da zamrzavanje sukoba na bilo koji način neće funkcionirati", izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za Reuters nekoliko sati prije nego što su Rusi izvijestili o udarima ATACMS projektila. "A odobrenje tih projektila vrlo je opasna eskalacija od strane Sjedinjenih Država."

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

Putinovi uvjeti

"On je jedina osoba koja može okupiti obje strane kako bi pregovarale o miru, radile na okončanju rata i zaustavile ubijanje", rekao je Reutersu Trumpov direktor komunikacija Steven Cheung.

Trump je izjavio da bi izravno razgovarao s Putinom u nastojanjima da postigne mirovni sporazum, iako nije otkrio detalje o tome kako bi mogao pomiriti zaraćene strane koje pokazuju malo znakova popuštanja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da njegova zemlja neće odustati dok svaki posljednji ruski vojnik ne bude protjeran s njezina teritorija, temeljenog na granicama nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, iako su najviši američki generali javno izjavili da je to vrlo ambiciozan cilj.

Putin je ljetos iznio početne uvjete za trenutni kraj rata: Ukrajina mora odustati od ambicija za članstvom u NATO-u i povući sve svoje trupe s cijelog teritorija četiriju ukrajinskih regija koje Rusija tvrdi i većinom kontrolira.

Jamstva sigurnosti i ograničenja vojske

Iako Rusija neće tolerirati ulazak Ukrajine u NATO niti prisutnost NATO-ove vojske na ukrajinskom tlu, spremna je razgovarati o sigurnosnim jamstvima za Kijev, izjavilo je pet aktualnih i bivših dužnosnika.

Ostali ustupci koje bi Kremlj mogao tražiti od Kijeva uključuju dogovor o ograničenju veličine oružanih snaga te obvezu neograničavanja korištenja ruskog jezika, naveli su izvori.

Dimitri Simes, jedan od najbolje povezanih ruskih stručnjaka za Ameriku, izjavio je da bi se sporazum o prekidu vatre mogao relativno brzo postići kako bi se okončao rat, koji je ubio stotine tisuća vojnika i raselio milijune civila.

Međutim, širi i trajniji dogovor koji bi odgovarao sigurnosnim interesima i Ukrajine i Rusije bio bi iznimno izazovan za postizanje, dodao je.

"Veliki sporazum, po mom mišljenju, bio bi vrlo teško postići jer su stavovi dviju strana vrlo udaljeni."

"Teška istina je da sva podrška Ukrajini nije mogla spriječiti Rusiju u pobjedi"

Rusija kontrolira 18% Ukrajine, uključujući cijeli Krim, poluotok koji je anektirala 2014. godine, 80% Donbasa - regija Donjeck i Luhansk - te više od 70% regija Zaporižja i Herson. Također drži nešto manje od 3% regije Harkiv i mali dio Mikolajiva.

Ukupno, Rusija kontrolira više od 110.000 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija. Ukrajina drži oko 650 četvornih kilometara ruske regije Kursk.

Na domaćem planu, Putin bi mogao prikazati dogovor o prekidu vatre koji bi Rusiji osigurao većinu teritorija Donjecka, Luhanska, Zaporižja i Hersona kao pobjedu koja štiti rusko govorno područje u istočnoj Ukrajini i osigurava kopneni most prema Krimu, prema jednom izvoru. Sudbina samog Krima nije tema pregovora, izjavili su svi ruski dužnosnici.

Jedan od dužnosnika, viši izvor upoznat s visokim raspravama u Kremlju, izjavio je da bi Zapad morao prihvatiti "tešku istinu" da sva podrška Ukrajini nije mogla spriječiti rusku pobjedu u ratu.

Putin je sam pokrenuo invaziju na Ukrajinu

Putin, bivši potpukovnik KGB-a koji je gledao raspad Sovjetskog Saveza dok je bio stacioniran u Dresdenu, sam je donio odluku o invaziji na Ukrajinu uz samo ograničeni savjet male skupine savjetnika od povjerenja, reklo je Reutersu 10 ruskih izvora koji su upoznati s načinom razmišljanja Kremlja.

On će također imati odlučujući glas o svakom prekidu vatre, prema pet sadašnjih i bivših dužnosnika.

Šef Kremlja predstavlja ono što naziva "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini kao prijelomni trenutak kada se Moskva konačno suprotstavila onome što on vidi kao aroganciju Zapada koji je proširio NATO na istok prema ruskim granicama i umiješao se u politiku onoga što Moskva smatra kao vlastito dvorište, uključujući Gruziju i, što je ključno, Ukrajinu.

Kijev i Zapad kažu da je invazija bila pokušaj otimanja suverenog ukrajinskog teritorija.

Na pitanje kako bi mogao izgledati mogući prekid vatre, dva ruska izvora pozvala su se na nacrt sporazuma koji je umalo odobren u travnju 2022. nakon razgovora u Istanbulu, a koji je Putin u javnosti spominjao kao moguću osnovu za dogovor.

Prema tom nacrtu, u koji je Reuters imao uvid, Ukrajina bi trebala pristati na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodna sigurnosna jamstva od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a: Britanije, Kine, Francuske, Rusije i Sjedinjenih Država .

Jedan od ruskih dužnosnika rekao je da neće biti sporazuma ako Ukrajina ne dobije sigurnosna jamstva, dodajući: "Pitanje je kako izbjeći dogovor koji zaključava Zapad u moguću izravnu konfrontaciju s Rusijom jednog dana."