NA DANAŠNJI se dan u bivšoj Jugoslaviji slavio Dan Republike, tad najveći državni praznik. O tome da se u Jugoslaviji ni u vlastita četiri zida nije baš smjelo ružno govoriti o Titu, svjedoči i priča o Ženi Lebl, koja je završila na Golom otoku nakon što je ispričala vic o Josipu Brozu Titu.

Titu su pisali poeziju

Tita se u to vrijeme slavilo kao božanstvo, pjevale su mu se pjesmice, a jedna od najpoznatijih, Druže Tito, ljubičice bijela, koštala je mladu novinarku Ženi Lebl dvije i pol godine robije na Golom otoku, gdje je završila sa samo 22 godine.

O novinarki Ženi Lebl, Beograđanki židovskog podrijetla koja je preživjela i nacistički logor i Goli otok, rijetko se pisalo u mainstream medijima. Jedan od rijetkih tekstova o njoj 2013. godine objavila je srpska Politika, list u kojem je radila dok je nisu uhitili zbog vica o Josipu Brozu Titu, koji je jednog jutra prepričala u redakciji.

"Kolega joj je jednom ispričao šalu kako je Jugoslavija pobijedila na međunarodnom natjecanju u cvijeću jer je uzgojila bijelu ljubičicu od 100 kila, aludirajući na pjesmu "druže Tito, ljubičice bijela, tebe voli omladina cijela". Pošto je prepričala vic u redakciji, po Ženi Lebl dolaze dva udbaša jer je, rekoše, govorila protiv Tita i nije prijavila narodnog neprijatelja od kojeg je čula sporni fazon.

Odvode je u zatvor UDB Glavnjača, potom u logor Ramski rit, pa u Zabelu, Grgur i Goli otok. U pet zatvora, gdje je bila od travnja 1949. do listopada 1951., od nje su tražili da promijeni mišljenje i prizna krivnju. Ispisana je potom i iz Udruženja novinara", stoji u tekstu o Lebl objavljenom u Politici u srpnju 2013. godine.

Objavila je knjigu

Kada se Jugoslavija raspala, Ženi Lebl objavila je knjigu Ljubičica bela, koja je u Izraelu postala bestseler. Opisivala je strašna iskustva u zatvorima, a najpotresnije je bilo iskustvo s Golog otoka. Mnogi do tada uopće nisu znali da je na Golom otoku bilo i žena.

"Samo žedni znaju cijeniti vodu. Bile smo okružene morem, a žedne do ludila. Spoznale smo kako je komplicirano iščupati stijenu iz njenog prirodnog okruženja. Tada naučite da kamen ima žile kucavice i gdje ga trebate rastvoriti. Čupale smo temelje stijena koje su tamo bile stoljećima, mijenjale smo prirodu", pisala je.

"Djevojke su pretvarane u starice, otpadali su im zubi, obolijevale su dok su im stizale vijesti da su ih se odrekli djeca, majke i muževi jer su postale narodni neprijatelji", svjedočila je Lebl.