OSTALO je jedno kolo do kraja prve polusezone u SuperSport HNL-u. Nakon 17 od 36 odigranih kola, tablica izgleda kako su je tek rijetki mogli zamisliti uoči početka sezone. Na čelu su Hajduk i Rijeka koji bježe čak sedam bodova Dinamu. Aktualni prvak je po učinku bliži Osijeku i Varaždinu, a žestoka borba se vodi i na drugom kraju tablice, za ostanak.

Kriza Dinama koji ne zna za pobjedu čak pet kola i koji je po formi najgora momčad lige je glavna priča ove jeseni i zime. Plavi su imali velikih problema s ozljedama, jedini paralelno igraju i europsko natjecanje, ali vjerojatno nitko nije očekivao da će se ovoliko mučiti. 

Analiza stranice FootyStats nudi nešto drugačiju analizu prvog dijela sezone. Riječ je o platformi koja se bavi, između ostalog, takozvanom xG metrikom, odnosno očekivanim golovima. Prema tim podacima, tablica lige bi "u normalnim uvjetima" izgledala bitno drugačije.

Što je xG?

Za početak, očekivani golovi (xG) su mjera kvalitete neke prilike, odnosno udarca koji napadač uputi prema suparničkom golu. Postoji baza u kojoj se nalaze stotine tisuća udaraca s obzirom na više parametara, poput udaljenosti od gola ili položaja lopte.

xG nam govori u koliko posto slučajeva svaki udarac završava golom. Najbolji primjer je jedanaesterac koji ima prosječnu konverziju od 75%. Dakle, njegova xG vrijednost je 0.75. Istom mjerom se u pravilu služe i statističke kuće kada nešto karakteriziraju kao "veliku šansu".

Zbrajanjem svih udaraca (tj. njihove xG vrijednosti) jedne momčadi na utakmici dolazi se do podatka koliko je neka momčad imala očekivanih golova. Na isti način se može izraziti (preko udaraca suparničke ekipe) koliki je broj očekivanih primljenih golova za momčad na svaku utakmicu.

Konačno, "kreiranjem" rezultata na taj način može se izraziti i očekivani broj bodova. Primjerice, na posljednjoj prvenstvenoj utakmici je Lokomotiva pobijedila Dinamo s 3:1. No, Lokosi su imali xG od tek od tek 1.07 (što znači da su prosječnu konverziju promašili za čak dva gola), dok je Dinamo imao xG od 2.56 (što znači da je bio 1.56 ispod prosječne konverzije). Prema spomenutom modelu, Dinamo je s obzirom na kvalitetu šansi trebao uzeti sva tri boda u ovom susretu.

xWins - očekivane pobjede, xDraws, očekivani remiji, xLosses - očekivani porazi, xPts - očekivani bodovi, Actual Pts - stvarno osvojeni bodovi, xP v Actual - razlika između očekivanih i osvojenih bodova

Što kaže tako kreirana SHNL tablica?

Kada se mjera očekivanih golova primijeni na sve dosad odigrane utakmice u ligi, vidi se da Dinamo najviše odskače i to u negativnom smislu. Plavi su s obzirom na kvalitetu šansi dosad "trebali" osvojiti 40 bodova, a u ovom trenutku ih imaju tek 26, čak 14 manje od očekivanog.

Rijeka je vrlo blizu svoje očekivane vrijednosti (osvojila je tek dva boda više u praksi), dok je Hajduk uzeo četiri boda više. Zanimljivo, Bijeli bi po tom modelu trenutačno bili tek četvrti klub lige, s 11 bodova iza Dinama. Na pravoj tablici su sedam bodova ispred, što je razlika od čak 18 bodova.

Na drugom kraju tablice je poredak sličniji stvarnom. Gorica je i po očekivanim bodovima i po stvarnoj ljestvici zadnja momčad lige, ispod Šibenika. No, Goričani su dosad uzeli čak 11 bodova više od očekivanog, što ih čini (uz Osijek) ekipom koja je najviše premašila očekivani bodovni učinak.

U čemu je problem s Dinamom?

Kada pogledamo podatke Sofascorea o kreiranim i dozvoljenim velikim šansama, vidi se da Dinamu problem nije u napadu jer je i kreirao najviše šansi i zabio najviše golova. Tu treba naznačiti kako ni ta mjera nije idealna jer je moguće da su Plavi zabijali šanse kada im to nije utjecalo na konačan rezultat (primjerice, kada su vodili ili gubili dva-tri razlike), a moguće je da su promašivali velike šanse kada su ti golovi odlučivali o konačnom ishodu (primjerice kada je Marko Rog na 0:1 protiv Hajduka promašio dva zicera).

Dinamov problem je u tome što je primio čak 22 gola. To je više nego Rijeka i Hajduk zajedno (20), iako je poslije Varaždina i Rijeke dozvolio najmanje velikih šansi protivnicima. Iz 20 velikih šansi je primio 22 gola, a samo za usporedbu Rijeka je primila sedam golova iz 17 dozvoljenih velikih prilika.

Hajduk je po spomenutom kriteriju najefikasnija momčad lige. Dao je 26 golova što je šest više od ukupnog broja velikih šansi, a iduća najbolja je Lokomotiva koja je dala četiri gola više od broja velikih šansi. Dinamo i Varaždin su jedine momčadi u ligi koje imaju veći broj velikih šansi nego golova.

Kako tumačiti rezultate i koja su ograničenja?

Velike razlike između očekivanih golova i onog koliko ih je momčad stvarno primila ili postigla u praksi može upućivati na jednu od tri stvari. Prva je faktor sreće, odnosno natprosječno i nerealno visoke ili niske realizacije.

S obzirom na to da je 17 utakmica izrazito mali uzorak, ovakvo objašnjenje ima podlogu. Može se očekivati da će se u drugom dijelu sezone bodovni učinak u većoj mjeri dovesti u korelaciju s očekivanim golovima za one momčadi kod kojih postoji veliki nerazmjer.

Druga dva faktora kojima se može objasniti veliki nerazmjer su natprosječno uspješni ili neuspješni napadači (odnosno igrači koji ulaze u šanse i pucaju) te natprosječno uspješni ili neuspješni golmani. To je ujedno i najveće ograničenje ovog modela - u obzir uzima prosječne vrijednosti, a jasno je da nije isto nađe li se u dobroj šansi Lionel Messi ili prosječan igrač liga Petice. 

xG je vrlo priznata mjera u nogometnoj analitici. Korelacija s rezultatom je vrlo visoka, ali čak i na uzorku od jedne sezone nađe se nekoliko momčadi koje znatno odskaču od očekivanja. SHNL klubovi imaju još 19 kola da se nađu na pravoj strani ovog izračuna.