POTPREDSJEDNIK vlade i ministar financija Marko Primorac (HDZ) danas je izjavio da se inflacija ne smanjuje dinamikom i brzinom kojom bi svi željeli, no da su njezine stope ipak "blago povećane" te stoga ne treba stvarati nikakvu paniku.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u prosincu 2024. stopa inflacije iznosila 3.4 posto više u odnosu na prosinac 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest studeni prošle godine, porasla za 0.1 posto. Time je opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom, nakon 2.2 posto u listopadu i 2.8 posto u studenom. Sukladno današnjoj prvoj procjeni DZS-a, inflacija je u cijeloj 2024. iznosila tri posto.

Podaci Eurostata pokazuju da je inflacija u eurozoni ubrzala i u prosincu, a najsnažnije su porasle potrošačke cijene u Hrvatskoj, gotovo dvostruko snažnije od prosjeka, prema preliminarnim izračunima europskog statističkog ureda.

>> Eurostat: Cijene najviše rasle u Hrvatskoj

Primorac je nakon sastanka vladajuće koalicije u Banskim dvorima izjavio da je inflacija u 2024. rasla u skladu s procjenama Ministarstva financija, u 2025. te posebno u 2026. godini se očekuje njezino daljnje usporavanje, pri čemu vlada procjenjuje da će u ovoj godini iznositi 2.7 posto.

Ministar je poručio da moramo biti svjesni činjenice da je inflacija, nažalost, "tu da ostane za neko vrijeme, odnosno jedno duže razdoblje, po blago povećanim stopama", s obzirom na sve okolnosti u Europi i svijetu, uslijed geopolitičkih promjena, ruske agresije na Ukrajinu i rasta cijena energenata.

"Vlada upogonila sve instrumente koje ima na raspolaganju"

Po Primorčevim riječima, "normalne stope" inflacije koje osiguravaju stabilan gospodarski rast su oko dva posto, a stopa u Hrvatskoj je "blago povećana" i ona će se smanjivati, "međutim, to neće biti onom dinamikom i brzinom kako bismo svi željeli".

Rekao je i da vlada inflaciju ne doživljava olako te je u njeno obuzdavanje upogonila sve instrumente koje ima na raspolaganju, što uključuje i ograničavanje cijena struje, plina, naftnih derivata, kao i cijena pojedinih proizvoda.

Međutim, ocijenio je da se "doista radi o blago povećanim stopama inflacije", pa tako, uz prosječnu stopu inflacije u 2024. godini od tri posto, to znači da bi bilo "normalno da nešto što je prije godinu dana koštalo 100 danas košta 102, a u stvarnosti košta 103". "Dakle, govorimo o takvim razmjerima. Naravno da to može biti značajno opterećenje za naše građane s najnižim primanjima, ali mislim da ne treba od toga stvarati nikakvu paniku", mišljenja je ministar financija.

"Za inflaciju ne postoji instant lijek"

Upitan o porezu na ekstraprofit, Primorac je podsjetio da je on bio uveden jednokratno, pri čemu se smatralo da je tada ispunio svoju svrhu.

Čuo je da se u "medijsko-političke svrhe" počela zazivati ideja da se taj porez ponovno uvede, a pritom i upitao "dio komentatora iz medijsko-političkog spektra" da pojasne zašto misle da dionici na tržištu, ako bi se taj porez najavio dovoljno unaprijed, ne bi ponovno to izigrali i dodatno povećali cijene za iznos toga poreza.

Poručio je da nitko ne treba nasjedati na nekakve političke floskule i ideje da za inflaciju postoji instant lijek koji bi se mogao primijeniti i da bi onda situacija bila riješena.

"Ja od tih kritičara nisam vidio nikakav konkretan prijedlog i savjet. Oni samo govore da su mjere zakašnjele, da je sada sve gotovo, šire paniku i pesimizam za koje doista nema razloga. Da znaju doista nešto o ekonomiji, znali bi da je širenje negativnog društvenog ozračja nešto što posebno može ugroziti ekonomski rast, investicijsku klimu, a onda i kretanje inflacije", izjavio je Primorac.