ULTRAPRERAĐENA hrana, poput čipsa, mnogih vrsta žitarica i većine zapakiranih grickalica, možda ne utječe samo na naše tijelo već i na mozak. Prema novim istraživanjima, ova vrsta hrane može djelovati poput ovisničkih supstanci, što je navelo neke znanstvenike da predlože novu dijagnozu u području mentalnog zdravlja pod nazivom "poremećaj uzrokovan konzumacijom ultraprerađene hrane". Naime, prehrana bogata ovakvom hranom povezana je s povećanim rizikom od problema s mentalnim zdravljem i spavanjem.

Iako su istraživanja još uvijek u ranoj fazi, postoje jasni znakovi da ultraprerađena hrana utječe na naše zdravlje na razne načine. Naprimjer, prehrana bogata ovom hranom već je povezana s pretilošću, dijabetesom tipa 2, rakom i kardiovaskularnim bolestima. Međutim, znanstvenici tek počinju razumijevati zašto se to događa, izvan osnovnih faktora poput unosa kalorija i sastava hranjivih tvari.

Nije sva ultraprerađena hrana jednaka. Neki znanstvenici ističu da određeni proizvodi mogu imati korisne učinke, ovisno o njihovu sastavu.

Kako ultraprerađena hrana utječe na mozak?

Mnogi proizvodi iz ove kategorije brzo utječu na mozak kada ih konzumiramo, snažno djelujući na sustav nagrađivanja - dio mozga povezan s užitkom, motivacijom i učenjem.

"Ti učinci su slični onima koje uzrokuju nikotin, alkohol i druge ovisničke supstance", objašnjava Ashley Gearhardt, profesorica psihologije na Sveučilištu Michigan i koautorica mjera za procjenu ovisnosti o hrani.

Iako još uvijek ne postoji univerzalno prihvaćena definicija ultraprerađene hrane, radi se o prehrambenim proizvodima koji su prošli brojne industrijske procese i obično sadrže dodatke poput šećera, soli, masti, pojačivača okusa i konzervansa. Naprimjer, to su zapakirane grickalice, prerađeno meso te industrijski proizvedeni muffini i peciva.

Smanjenje unosa ultraprerađene hrane dobro je i za tijelo i za mozak

Predstavnici prehrambene industrije brane ovakve proizvode ističući da oni nude praktičnost, sigurnost i pristupačnost.

"Proizvođači poznatih robnih marki predani su osiguravanju nutritivnih, pristupačnih i sigurnih namirnica", kaže predstavnik udruge Consumer Brands Association.

Ako želite smanjiti unos ultraprerađene hrane:

• Birajte cjelovite namirnice poput svježeg voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki
• Pripremajte obroke kod kuće kad god je moguće, koristeći osnovne sastojke
• Obratite pozornost na etikete na hrani - manje sastojaka obično znači da je hrana manje prerađena.

Iako istraživanja još nisu potpuna, znanstveni dokazi sugeriraju da je smanjenje unosa ultraprerađene hrane dobro i za tijelo i za mozak. Uz male promjene u prehrambenim navikama možete pozitivno utjecati na svoje cjelokupno zdravlje.