AMERIČKOG predsjednika Donalda Trumpa čeka težak zadatak ako namjerava ispuniti obećanje o "zlatnom dobu Amerike" jer će se na tom putu suočiti s tijesnom većinom u Kongresu, neizbježnim tužbama i svjetskim vođama nespremnima na suradnju. Trump je nakon prisege potpisao niz izvršnih uredbi koje predstavljaju prve korake u provođenju njegovog programa za proširenje američkog teritorija, obuzdavanje imigracije, jačanje proizvodnje fosilnih goriva i ukidanje regulacija za zaštitu okoliša.

Trumpovi saveznici i savjetnici su mjesecima sastavljali izvršne uredbe i regulacije za agencije.

Privatno i javno tvrde da su bolje pripremljeni za ostvarenje svoje vizije nego što su bili tijekom prvog Trumpovog mandata 2017.-2021., kada su unutarnji sukobi republikanaca i loše planiranje doveli do prepreka na sudovima i u Kongresu.

Trump će ovog puta imati više koristi od duboko konzervativnog Vrhovnog suda, koji mu je omogućio nekoliko većih pravnih pobjeda tijekom predizborne kampanje. Trećinu članova suda sam je imenovao.

No, s obzirom na to da je već odslužio jedan mandat, napustit će funkciju za četiri godine, a mnogi od njegovih prijedloga su toliko suprotni normama da će gotovo sigurno dovesti do opsežnih parnica i ispitati granice ustavnog prava. Interesne skupine, od aktivističke skupine za zaštitu okoliša Sierra Club do Američke unije za građanske slobode, sastavljaju planove da se odupru novom predsjedniku.

Imigracija

Nijedno područje javnih politika neće naići na veći otpor demokrata i organizacija za ljudska prava od imigracije. Trumpov tim je u ponedjeljak potvrdio da namjerava okončati ius soli (pravo tla), dugotrajno ustavno načelo prema kojem ljudi rođeni u Sjedinjenim Američkim Državama automatski imaju pravo na državljanstvo.

Pojedinci kojima se uskrate prava i pogodnosti koje donosi državljanstvo će podnijeti tužbe, tvrde pravni stručnjaci, što će dovesti do otegnutog pravnog spora. Većina učenjaka vjeruje da je ius soli sadržano u 14. amandmanu američkoga ustava i nijedan predsjednik prije Trumpa nije pokušao redefinirati pravila o stjecanju državljanstva izvršnim uredbama.

Drugi element Trumpovog obećanog plana za imigraciju, koji se tiče korištenja Zakona o stranim neprijateljima iz 1798., također će naići na pravno protivljenje. Zakon, koji je dosad bio korišten svega tri puta, općenito dopušta deportaciju određenih stranaca u vrijeme sukoba.

George Fishman, bivši dužnosnik Ministarstva domovinske sigurnosti u Trumpovom prvom mandatu, prošle je godine za Reuters rekao da će Trumpova administracija trebati dokazati da je imigrante poslala strana vlada.

"Malo brinem zbog pretjeranih obećanja", kazao je Fishman. Trump je u svom inauguracijskom obraćanju također rekao da će njegova administracija deportirati "milijune i milijune stranih kriminalaca", no deportacija tih razmjera bi mogla koštati milijarde dolara i vjerojatno će trajati godinama.

TikTok

Jedno od najslabijih Trumpovih obećanja bi moglo biti zadržavanje društvene mreže TikTok u Sjedinjenim Državama. Iako Trump nije spominjao aplikaciju tijekom svog inauguracijskog govora u ponedjeljak, realizirao je obećanje da će na 75 dana odgoditi primjenu zakona koji TikToku zabranjuje rad u Americi. 

A da se zabrana zaustavi na duže vrijeme, kazao je odvjetnik iz tvrtke Freshfields i bivši obavještajni dužnosnik Colin Costello, Trump bi možda morao narediti ministarstvu pravosuđa da "deprioritizira" ili ne provodi zakon, vjerojatno na određeno vrijeme.

To pak bi dovelo do pravne neizvjesnosti, koju tehnološke tvrtke možda ne bi bile spremne prihvatiti. Trumpove zakonodavne opcije su možda također ograničene. Neki od saveznika u Senatu i Zastupničkom domu su se javno usprotivili Trumpu, rekavši da TikTok treba biti prodan američkoj kompaniji ili odmah prestati s radom. 

Ukrajina, Panama, Mars

Trump je redovito u predizbornoj kampanji obećavao da će zaustaviti rat u Ukrajini čak i prije nego što stupi na dužnost. No, taj rok je prošao, a njegovi savjetnici sada priznaju da će biti potrebno više mjeseci kako bi se postigao mirovni sporazum.

U svom inauguracijskom obraćanju, Trump je također ponovio svoju želju da pod američku kontrolu vrati Panamski kanal iako je riječ o suverenom teritoriju savezničke zemlje i nije jasno na koji bi način to učinio. Predsjednik je također najavio promjenu imena Meksičkog zaljeva u "Američki zaljev". Iako može američkom geološkom zavodu narediti takvu promjenu, nije vjerojatno da će ona biti priznata međunarodno.

Obećao je i da će SAD poslati čovjeka na Mars tijekom njegovog mandata, koji završava u siječnju 2029. Pred njim je velik zadatak jer je, primjerice, Mjesec od Zemlje udaljen oko 384.000 kilometara, dok je Mars u prosjeku udaljen oko 225 milijuna kilometara. Američka svemirska agencija NASA je u prosincu najavila nove odgode ponovnog slanja astronauta na Mjesec.

"Buši, draga, buši"

Trump je u ponedjeljak rekao da će proglasiti izvanredno energetsko stanje kako bi pojačao domaću proizvodnju fosilnih goriva. Iako pravni stručnjaci tvrde da predsjednik ima širok autoritet za proglašavanje izvanrednih stanja, Biden je postavio neke prepreke za određene mjere koje bi Trump možda htio poduzeti.

Naprimjer, Biden je ranije u siječnju iskoristio Zakon o vanjskom kontinentalnom pojasu kako bi zabranio vađenje nafte i plina u svim saveznim vodama kod istočne i zapadne obale, u istočnom dijelu Meksičkog zaljeva i dijelovima Beringovog mora kod Aljaske.

Trump je rekao da će poništiti tu zabranu, no pravni stručnjaci kažu da nije jasno ima li novi predsjednik tu ovlast. Tijekom prvog Trumpovog mandata pokušao je izvršnom uredbom ukinuti saveznu zabranu o bušenju blizu Aljaske, no savezni sudac je odredio da uredba bila nezakonita.

Prema saveznom zakonu, Trump ima ovlast proglasiti izvanredno energetsko stanje, što bi mu moglo dozvoliti da privremeno suspendira pravila o emisiji stakleničkih plinova u elektranama i zanemari procjene utjecaja na okoliš za energetske projekte.

Ipak, kako piše BBC, predsjednik Trump ne može napraviti sve što želi tako da se naprosto potpiše. Uredba o ukidanju prava da svatko rođen u SAD-u postane američki državljanin, naprimjer, bit će osporena na sudu, a njegovi mnogi drugi ciljevi trebat će izglasavanje zakona u Kongresu.

No, potezom pera je povukao zemlju iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, započeo izlazak iz Svjetske zdravstvene organizacije i proglasio izvanredno stanje uzduž granice s Meksikom.