PREGOVORI o završetku rata u Ukrajini moraju završiti pravednim mirom i ne smije se dopustiti da iziđe Rusija kao pobjednik nakon tri godine razaranja, izjavio je u Bruxellesu hrvatski ministar obrane Ivan Anušić. "U pregovaračkom procesu Ukrajina mora imati status žrtve kako bi ispregovarala pravedan mir i ne smije se dopustiti da nakon tri godine razaranja Rusija završi s nekakvom pobjedom", rekao je Anušić prije početka drugog dana sastanka ministara obrane država članica NATO-a.

Jučer je bio težak dan za Ukrajinu nakon što je američki predsjednik Donald Trump telefonski razgovarao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i objavio da su se "složili da njihovi pregovarački timovi odmah počnu pregovore" i da će o njihovu razgovoru informirati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Nešto prije toga američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je u sjedištu NATO-a u Bruxellesu da povratak Ukrajine na granice od prije 2014. nije realističan te da američka vlada ne vidi članstvo Kijeva u NATO-u kao rješenje za kraj rata. Osim toga, za provedbu mira bile bi zadužene europske i druge snage koje bi djelovale izvan okvira NATO-a. U njima ne bi bilo Amerikanaca. Ukrajina traži da se Rusija povuče s osvojenih teritorija te želi članstvo u NATO-u ili slične sigurnosne garancije koje će je štititi od budućih napada Rusije.  

"Moramo inzistirati na pravednom miru"

Ministar Anušić je rekao da je Trump i prije nego što je preuzeo predsjedničku dužnost najavio zaokret u američkoj politici i da je sada bitno da Europa inzistira na pravednom miru za Ukrajinu.

"Nepravedan mir jednostavno nije opcija i ne smije biti opcija ne samo zbog Ukrajine nego i zbog primjera cijelom svijetu i onima koji imaju namjere poput ruskih pretenzija prema ukrajinskom teritoriju. Ključno je da Europa mora insistirati na tome", rekao je Anušić dodajući da bi nepravedni mir samo nakratko zaustavio sukob koji bi ponovno bio aktiviran za neko vrijeme.

Anušić je rekao da je Hrvatska do sada izdvojila za pomoć Ukrajini 208 milijuna eura, što je s obzirom na njezin BDP sasvim dovoljno te da će i dalje nastaviti pomagati.

Rekao je da su Europa i Kanada do sada sudjelovale sa 60 posto u ukupnoj vojnoj pomoći Ukrajini, a Sjedinjene Države s 40 posto. "Europa može i mora preuzeti dio odgovornosti kao što je i do sada činila, mora raditi na jačanju Ukrajine ne samo u vojnom smislu nego i u političkom, kako bi na kraju bila zadovoljna s ishodom pregovaračkog procesa", rekao je potpredsjednik hrvatske vlade i ministar obrane.