TRI OBRAZOVNA sindikata jučer su uputila zahtjev za pokretanjem postupka mirenja Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV). Riječ je o Školskom sindikatu Preporod, Nezavisnom sindikatu srednjih škola Hrvatske i Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja, koji su prošlog petka najavili štrajk upozorenja u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju te u sustavu znanosti.

Ako mirenje ne uspije, štrajk će se održati u školama, na fakultetima i znanstvenim institutima. Ova tri sindikata okupljaju ukupno 30 tisuća članova, što čini oko 60 posto svih zaposlenih u obrazovnom i znanstvenom sektoru. Neposredno nakon što su uputili zahtjev za mirenje, njegov su sadržaj podijelili i s ostalim reprezentativnim sindikatima u javnim službama. Još uvijek nije poznato hoće li im se netko pridružiti.

"Idemo u tom smjeru, nema povlačenja", poručuje Željko Stipić, predsjednik Preporoda za Novi list, ističući da su mjesecima čekali na Vladinu reakciju u vezi s Uredbom o koeficijentima plaća, no ona nije stigla.

Štrajk zbog osnovice plaće i koeficijenata

Sindikati tvrde da imaju zakonsko uporište za štrajk, budući da krajem prošle godine nisu potpisali dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) koji regulira osnovicu plaće. Njihovo nezadovoljstvo ne odnosi se samo na planirano povećanje osnovice za 3+3 posto u 2025. godini, već i na izostanak revizije koeficijenata plaća, na što upozoravaju već mjesecima. Jesenas su zbog toga i prosvjedovali.

Mirenje bi, prema zakonu, trebalo završiti u roku od pet dana, što znači da će se najkasnije do kraja sljedećeg tjedna znati hoće li sindikati povesti svoje članstvo u štrajk upozorenja. Tajming je pomno odabran jer se idući tjedan u školama obilježavaju praznici. Ako mirenje ne donese rezultate, povratak učenika u školske klupe početkom ožujka mogao bi biti upitan.

Sindikat učitelja za sada izvan štrajka

Jedini sindikat koji se zasad ne pridružuje štrajku jest Sindikat hrvatskih učitelja (SHU). Donedavno su obrazovni sindikati bili podijeljeni – s jedne strane Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i obrazovanja, a s druge SHU i Nezavisni sindikat srednjih škola. No, nakon promjene vodstva, potonji je promijenio smjer sindikalne politike te je SHU sada jedini koji ne sudjeluje u pritisku na Vladu.

Ipak, ni članstvo SHU-a nije zadovoljno Vladinom ponudom. Na unutarstranačkom izjašnjavanju, u kojem je sudjelovalo 64 posto članova, njih gotovo 68 posto odbilo je prijedlog rasta osnovice plaće. To je tek nešto niže od članova Preporoda, koji su Vladinu ponudu odbili s visokih 83 posto.

Mogući problemi s nacionalnim ispitima

Sindikalna akcija dolazi u osjetljivom političkom trenutku, s obzirom na to da se bliže lokalni izbori. Dodatnu težinu štrajku daje činjenica da 10. ožujka započinju nacionalni ispiti za učenike četvrtog i osmog razreda osnovne škole. Ako štrajk stupi na snagu, njihovo održavanje moglo bi doći u pitanje.

Sindikati očekuju da će štrajk natjerati Vladu na pregovore i omogućiti im da ponovno otvore pitanje, kako tvrde, krajnje nepravednih koeficijenata u obrazovanju i znanosti. Hoće li Vlada popustiti ili će školska godina započeti s prekidima, znat će se vrlo brzo.