U ČETVRTAK će se u Bruxellesu održati summit koji slijedi nakon jučerašnjih diplomatskih razgovora na najvišoj razini u Londonu, a europski čelnici i dalje se suočavaju s ključnim pitanjima o povećanju vojnih izdvajanja. Nakon summita u Londonu, koji je donio mnoga obećanja, ali malo konkretnih rješenja, Europa ulazi u presudni tjedan za budućnost svoje sigurnosti.

Skupina svjetskih čelnika – među njima i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ali ne i američki predsjednik Donald Trump – okupila se jučer u Lancaster Houseu u Londonu kako bi raspravljala o povijesnom pitanju: ostaje li Amerika i dalje ključni oslonac zapadnog obrambenog saveza? "Osjetilo se novo shvaćanje hitnosti kada je riječ o zaštiti europske sigurnosti", rekao je jedan europski diplomat blizak pregovorima, osvrćući se na dramatične događaje u Washingtonu u petak.

Time je aludirao na Trumpov žestoki verbalni napad na Zelenskog u Bijeloj kući, nakon kojega su se europski čelnici zapitali smatra li SAD još uvijek Europu svojim saveznikom. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas čak je sugerirala da Amerika više ne predvodi "slobodni svijet". Iako su se napetosti tijekom vikenda donekle smanjile, sumnje nisu nestale.

Britanija priprema mirovni plan

Britanski premijer Keir Starmer, koji je summit organizirao još prije nego što je došlo do sukoba između Trumpa i Zelenskog, izjavio je da Europa sada mora "preuzeti glavni teret" obrane Ukrajine od ruskih prijetnji, čime je jasno dao do znanja da se SAD povlači s globalne pozornice.

Nakon što se ranije prošlog tjedna nastojao približiti američkom predsjedniku, Starmer sada sebe vidi kao ključnog posrednika između Washingtona i Europe. U suradnji s Francuskom i Ukrajinom, Britanija priprema mirovni plan koji će zatim predstaviti Trumpu – što označava značajan zaokret u odnosu na ranija očekivanja da će SAD preuzeti vodstvo.

Predloženi plan uključuje mirovne snage predvođene Velikom Britanijom i Francuskom, koje je Starmer nazvao "koalicijom voljnih" – izrazom koji podsjeća na savez zemalja predvođen SAD-om koji je 2003. izvršio invaziju na Irak. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je predložio jednomjesečno primirje koje bi obuhvatilo zračne, pomorske i energetske ciljeve, piše Politico.

Tko će sve biti dio te koalicije još nije poznato. Starmer je rekao da su se "brojne" zemlje priključile mirovnoj misiji, ali je istaknuo da plan mora imati podršku SAD-a kako bi bio uspješan. Odbio je imenovati koje su se vlade obvezale na sudjelovanje. "I dalje smatramo SAD pouzdanim saveznikom," rekao je Starmer. "Slažemo se s predsjednikom da je hitno potreban održivi mir. Sada ga moramo zajedno ostvariti."

Može li Europa preuzeti odgovornost?

Međutim, europske vlade sve više shvaćaju da povećana uloga u obrani Ukrajine znači i jačanje vlastitih vojnih kapaciteta – što podrazumijeva i veća izdvajanja za obranu. Ta će tema dominirati sastankom 27 čelnika EU u Bruxellesu u četvrtak. Iako je Starmer bio predvodnik rasprava u Londonu, Velika Britanija, budući da nije članica EU, neće sudjelovati u ovom ključnom sastanku.

Govoreći za francuski dnevnik Le Figaro nakon summita, Macron je pozvao zemlje NATO-a da značajno povećaju ulaganja u obranu. "Tri godine zaredom Rusi troše 10 posto svog BDP-a na obranu" ,rekao je. "Moramo se pripremiti za ono što dolazi, s ciljem izdvajanja od 3 do 3.5 posto BDP-a."

Trenutačni NATO-ov cilj za obrambena ulaganja iznosi 2 posto BDP-a godišnje, ali mnoge europske vlade ne uspijevaju doseći ni taj prag – što je Trump više puta kritizirao. Francuska ga jedva prelazi s izdvajanjima od 2.1 posto BDP-a. Kako bi potaknula veća izdvajanja, Macron predlaže da EU iskoristi sredstva iz centraliziranih europskih fondova koji nisu dovoljno iskorišteni.

"Moramo dati mandat Europskoj komisiji da koristi inovativne metode financiranja", rekao je. "To može uključivati zajedničko zaduživanje ili korištenje Europskog stabilizacijskog mehanizma [bailout fond stvoren nakon europske dužničke krize]... u prvoj fazi potrebno nam je 200 milijardi eura za ulaganja."

"Moramo se hitno naoružati"

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen po odlasku sa summita izjavila je da je sada pravi trenutak za "hitno naoružavanje Europe". Sve ukazuje na to da će sastanak u četvrtak biti ključan. "Moguće je da ćemo svjedočiti povijesnoj odluci o obrambenim proračunima", rekao je jedan europski diplomat pod uvjetom anonimnosti.

No, postizanje dogovora neće biti jednostavno, s obzirom na to da su neki čelnici, poput mađarskog premijera Viktora Orbána, skloniji podržati Vladimira Putina nego europske planove za jačanje obrane. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, koji je također sudjelovao na summitu u Londonu, rekao je da su neke zemlje obećale "znatno povećati" izdvajanja za obranu – ali nije otkrio koje i u kojoj mjeri.

Od riječi do djela – je li Europa spremna?

Iako europski čelnici pojačavaju retoriku o jačanju obrane, stvarni detalji i konkretni planovi još uvijek nedostaju. Još uvijek nije jasno kakav bi sadržaj imao mirovni plan i kako će Starmer i Macron osigurati podršku Bijele kuće.

Jedan europski diplomat istaknuo je da Zelenski hitno treba pronaći način da izgradi odnos s Trumpom i zaključi američko-ukrajinski sporazum o mineralnim sirovinama, koji je trebao biti finaliziran prošlog tjedna. Prema istom diplomatu, trenutačna situacija znači da Velika Britanija i Francuska preuzimaju vodstvo, ali bi sporazum o mineralima mogao SAD-u osigurati ekonomski interes u Ukrajini, čime bi se osigurala određena razina zaštite.

No, i dalje ostaje nejasno kako Europa planira dovesti Putina za pregovarački stol. Kremlj je već odbacio mogućnost prisutnosti NATO-ovih mirovnih snaga u Ukrajini. S obzirom na to da su Putinovi saveznici javno slavili Trumpovo ponižavanje Zelenskog, ruski predsjednik mogao bi čekati da Bijela kuća preuzme inicijativu.

Nakon summita, Zelenski je za Sky News izjavio da je od petka bilo kontakta između Bijele kuće i njegove administracije, ali "ne na mojoj razini".

Jedan od ključnih sudionika summita u četvrtak, poljski premijer Donald Tusk, jasno je poručio: "500 milijuna Europljana traži od 300 milijuna Amerikanaca da ih štite od 140 milijuna Rusa", rekao je. "Znate li računati? Računajte na sebe. Vrijeme je da počnemo sami brinuti o svojoj sigurnosti."