RAT U UKRAJINI i dalje je najveća prijetnja sigurnosti novinara, uz druge ugroze, poput nadzora i uznemiravanja, stoji u godišnjem izvješću Platforme Vijeća Europe koje spominje Hrvatsku u kontekstu loše socijalne zaštite novinara i potrebe izmjena Zakona o kleveti.

"Intenzivne borbe na prvim crtama u Ukrajini i rusko intenzivno granatiranje gradova i infrastrukture ostaju glavna prijetnja u pogledu rizika i ljudskih gubitaka", navodi se u tom izvješću za 2024. godinu, objavljenom u srijedu. 

Platforma nastala na suradnji Vijeća i organizacija za zaštitu slobode medija "dokumentirala je najmanje sedam incidenata ubojstava novinara, među kojima je i tragična smrt Ryana Evansa, Reutersovog savjetnika za sigurnosna pitanja, žrtve raketnog napada na istoku Ukrajine krajem kolovoza". 

U izvješću se navode i prijetnje nadzora i uznemiravanja na internetu, transnacionalnih represija novinara, prvenstveno od Rusije i Bjelorusije, te tendencija određenih vlada da preuzimaju kontrolu nad medijima. 

Platforma upozorava i na opasnost dezinformacija, poglavito onih generiranih umjetnom inteligencijom, prenosi agencija France Presse. Sudionici Platforme, među njima i Europska federacija novinara i Reporteri bez granica, 2024. su poslali 266 prijava, od kojih se 78 odnosilo na sigurnost i fizički integritet novinara. 

Najviše prijava odnosi se na Ukrajinu, njih 40, većinom s teritorija pod ruskom okupacijom. Slijede Rusija (32), Turska (28), Srbija (20) i Gruzija (18). 

Od kraja prošle godine u pritvoru je 159 novinara, uključujući 44 u Bjelorusiji, 30 u Azerbajdžanu, 29 u Rusiji (uz 28 na okupiranim ukrajinskim teritorijima), 27 u Turskoj i jednog u Gruziji.

Hrvatska u izvješću

Hrvatska se u izvješću Platforme spominje šest puta. Upozorava se da su "zakoni i prakse protiv klevete sustavna prepreka slobodi medija u nekoliko država članica Vijeća Europe". Među njima je i Hrvatska, koja je dobila upozorenja, uz Azerbajdžan, Grčku, Irsku, Italiju, Poljsku, Srbiju, Tursku i Veliku Britaniju, da hitno dekriminalizira "uvrede i klevete u vezi s izvješćivanjem o javnom interesu, usklađivanjem nacionalnih zakona s europskim standardima o slobodi izražavanja i provedbom zakonskih mjera zaštite od SLAPP tužbi". 

Platforma je zaključila da samo četiri od 35 analiziranih europskih država pružaju dobre radne uvjete za novinare. Posebno su "zabrinjavajući" uvjeti u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Rumunjskoj, gdje novinari bez statusa zaposlenih često nemaju temeljnu socijalnu zaštitu. 

Platforma u izvješću govori o napadu na novinarku Faktografa Melitu Vrsaljko koja je prošle godine dva puta napadnuta zbog izvještavanja o zaštiti okoliša. 

Ona navodi da je u srpnju prošle godine nju i kamermana napao muškarac kod ilegalnog odlagališta otpada kod Zadra, a dan kasnije i njegova kći u novinarkinom domu. 

"Usprkos tome što sam bila meta napada, policija je i mene i mog napadača smatrala podjednako odgovornima za remećenje javnog reda i mira", prepričava novinarka, dodajući da su napadači povezani sa zastupnikom u zadarskoj skupštini, "članom vladajuće stranke". 

"Iako je fizičko nasilje nad novinarima u Hrvatskoj rijetkost, moj slučaj služi kao jasan podsjetnik na nužnost poboljšanja načina na koji policija postupa s kaznenim djelima protiv novinara i medijskih djelatnika", poručila je.