EUROPSKE zračne snage, sastavljene od 120 borbenih zrakoplova, mogle bi biti raspoređene radi zaštite Kijeva i zapadne Ukrajine od ruskih napada a da pritom ne izazovu širi sukob s Moskvom, prema planu koji su osmislili vojni stručnjaci.

Prema prijedlogu nazvanom Sky Shield, riječ je o zoni zračne zaštite koju bi vodila Europa, a djelovala bi neovisno o NATO-u s ciljem presretanja ruskih raketnih napada i napada dronovima na ukrajinske gradove i infrastrukturu. Ovaj sustav mogao bi biti dio "primirja na nebu", inicijative koju je ovog tjedna predložio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Sky Shield bi pokrivao tri aktivne ukrajinske nuklearne elektrane te gradove Odesu i Lavov, no ne bi obuhvaćao bojišnicu i istočne dijelove zemlje. Prema nedavno objavljenoj analizi, ovakav sustav zaštite imao bi veći vojni, politički i ekonomski učinak od raspoređivanja 10.000 europskih vojnika na ukrajinskom tlu.

Među zagovornicima ovog plana su bivši vrhovni zapovjednik NATO-a u Europi Philip Breedlove, bivši britanski general i zamjenik vrhovnog zapovjednika NATO-a Sir Richard Shirreff te bivši poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski. Podršku planu dao je i bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis, koji je izjavio: "Provedba Sky Shielda bila bi ključan korak u jačanju europske sigurnosti i osiguravanju učinkovite zaštite Ukrajine."

Novi zamah inicijativi nakon napetog susreta Zelenskog i Trumpa

Iako se o varijantama ovog prijedloga razgovaralo od početka ruske invazije u veljači 2022., inicijativa je doživjela novi zamah ovog tjedna, nakon burnog sastanka Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa prošlog petka.

Nakon tog susreta SAD je obustavio vojnu pomoć Ukrajini i ograničio dijeljenje obavještajnih podataka, što je u Europi izazvalo svijest da će sama morati preuzeti vodeću ulogu u podršci Ukrajini te joj ponuditi sigurnosna jamstva kao dio mogućeg mirovnog sporazuma.

Plan Sky Shield osmislili su bivši britanski vojni stratezi u suradnji s ukrajinskim oružanim snagama, a predstavljen je i europskim ministarstvima obrane. No dosad nije bilo stvarne političke volje među europskim čelnicima za uspostavu zračne zaštite iznad Ukrajine dok rat traje.

Ipak, sve brži razvoj događaja povećava mogućnost da se ideja zaštite dijela ukrajinskog zračnog prostora ozbiljnije razmotri. Istodobno, prijedlog naglašava koliko bi učinkovita zračna zaštita mogla biti ključna za sigurnosna jamstva Ukrajini u slučaju primirja.

Rizik sukoba s Rusijom

Najveća zabrinutost među zapadnim čelnicima je mogućnost da bi operacija mogla dovesti do izravnog sukoba borbenih zrakoplova europskih država i Rusije, što bi moglo rezultirati eskalacijom ako bi neki zrakoplov bio napadnut ili oboren.

Međutim, zagovornici plana tvrde da je "rizik za pilote Sky Shielda minimalan" jer Moskva od početka 2022. nije koristila svoje borbene avione izvan bojišnice. Prema projekcijama, ruski i europski zrakoplovi bili bi međusobno udaljeni više od 200 kilometara.

Rusija redovito napada Ukrajinu krstarećim projektilima i dalekometnim dronovima, a vjeruje se da bi borbeni avioni mogli pomoći Kijevu u njihovom presretanju. Ukrajinske snage protuzračne obrane već su pod velikim pritiskom, a mnogi njihovi sustavi – poput američkih Patriot raketnih sustava – ovise o opskrbi iz SAD-a, koja je sada blokirana Trumpovom odlukom.

U srijedu je ukrajinska vojska izvijestila da je Rusija lansirala 181 dron i četiri rakete. Iako je većina dronova srušena, jedna osoba je poginula u Odesi, a pogođena je i energetska infrastruktura, izvijestile su lokalne vlasti. Ukrajina raspolaže s manje projektila od Rusije, no od jeseni koristi američke ATACMS i anglo-francuske Storm Shadow rakete za napade na ciljeve unutar Rusije. Također je provela niz napada dalekometnim dronovima na vojne objekte i ključnu infrastrukturu poput rafinerija.