ARMENSKI parlament glasao je danas za pokretanje procesa pristupanja Europskoj uniji.

Usvojen u posljednjem čitanju sa 64 glasa "za" i sedam "protiv", zakon poziva armensku vladu da pokrene proces pristupanja Europskoj uniji.

Armenija, bivša sovjetska republika, već gotovo godinu i pol dana prkosi Rusiji, povijesnom savezniku koji joj je prodavao oružje i ima vojnu bazu na njezinu teritoriju.

Zaokret zbog Gorskog Karabaha

Armenija predbacuje Moskvi da je nije podržala u odnosu prema Azerbajdžanu, koji je u jesen 2023. silom zauzeo Gorski Karabah, azerbajdžansku regiju s armenskom većinom, koju su tri desetljeća kontrolirali separatisti.

Ruske mirovne snage u Gorskom Karabahu nisu intervenirale u toj azerbajdžanskoj ofenzivi. Baku i Erevan dogovorili su 2020. prekid vatre nakon rata od šest tjedana.

Nakon što je Azerbajdžan preuzeo cijeli Gorski Karabah, više od 100.000 Armenaca moralo je napustiti taj teritorij.

Erevan se od tada distancira od Moskve.

Pristupili ICC-u, održali vojne vježbe s SAD-om

Potkraj siječnja 2024. Armenija je službeno pristupila Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) unatoč upozorenjima Moskve i sada je obvezna uhititi ruskog predsjednika Vladimira Putina ako stupi na armenski teritorij temeljem uhidbenog naloga koji je taj sud izdao za njime u ožujku 2023.

Na armenskom teritoriju još uvijek se nalazi stalna ruska vojna baza i Erevan je član Organizacije Sporazuma za kolektivnu sigurnost, vojnog saveza predvođenog Rusijom. U veljači 2024. armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je da je Armenija "u praksi" zamrznula svoje sudjelovanje u tom savezu.

U srpnju iste godine Armenija je bila domaćin zajedničkih vojnih vježbi sa SAD-om.

Armenija i Azerbajdžan u ožujku su objavili da su postigli dogovor o "mirovnom sporazumu" koji će riješiti njihov sukob dug desetljećima. Tekst, plod jako dugih i složenih pregovora, koji se odnosi prije svega na razgraničenje, još nije potpisan.