RODITELJSTVO je u isto vrijeme najljepša i najteža uloga koju odrasla osoba može imati. Unatoč najboljoj namjeri, roditelji često reagiraju prema djeci ovisno o okolnostima, njihovu ponašanju, ali i vlastitu emocionalnom ili fizičkom stanju. No ono što u tim trenucima izgovaramo – često i nesvjesno – može ostaviti dubok trag.

Prema stručnjacima, riječi koje roditelji koriste u svakodnevnoj komunikaciji s djecom s vremenom postaju njihov unutarnji glas, onaj kojim će sami sebe voditi ili sputavati u odrasloj dobi. Prema stručnjacima i istraživanjima, ovo su fraze koje roditelji izgovaraju s najboljom namjerom, a koje zapravo mogu oslabiti emocionalnu otpornost djeteta.

"Zato što sam ja tako rekao/la."

Ova fraza je gotovo svakom roditelju izletjela barem jednom – najčešće iz frustracije, kada se ne želi objašnjavati ili kad se dijete protivi nekoj odluci. Iako zvuči odlučno, riječ je o nerazumnom odgovoru koji ne uključuje dijete u dijalog. Time se šalje poruka da njegovo mišljenje nije važno, što može oslabiti osjećaj samopouzdanja i vrijednosti.

Ova vrsta komunikacije učvršćuje nejednakost u odnosu roditelj-dijete i smanjuje spremnost djeteta da se izražava i postavlja pitanja, piše YourTango.

"Radi kako ti kažem, ne kako ja radim."

Ova rečenica odražava dvostruka pravila i može ozbiljno narušiti povjerenje između roditelja i djeteta. Iako postoje aktivnosti koje su primjerenije odraslima (npr. alkohol, kasno izlaženje), kada se ova fraza koristi često i bez objašnjenja, dijete može osjetiti nepravdu i zbunjenost. Prema terapeutima i istraživanjima, ovaj pristup može dovesti do toga da se dijete osjeća ignorirano i obeshrabreno, što negativno utječe na razvoj autonomije.

Umjesto toga, stručnjaci preporučuju otvoren razgovor i dosljedno ponašanje roditelja u skladu s vrijednostima koje žele prenijeti.

"Kao da pričam zidu..."

Ova rečenica može ostaviti dubok emocionalni trag, posebno kod osjetljive djece. Djeca često doslovno tumače riječi roditelja, a takvi komentari mogu ozbiljno narušiti njihovo samopouzdanje i otežati daljnju komunikaciju.

Studija iz 2022. godine preporučuje da roditelji umjesto negativnog govora pokušaju s aktivnim slušanjem, priznavanjem dječjih osjećaja i empatičnom komunikacijom kako bi izgradili zdrav odnos pun povjerenja.