AMERIČKI ministar obrane Pete Hegseth izdao je povjerljivu internu uputu kojom je američku vojnu strategiju usmjerio gotovo isključivo na odvraćanje kineskog napada na Tajvan i jačanje obrane matičnog teritorija, i to preuzimanjem rizika u Europi i drugim dijelovima svijeta. Dokument nosi jasne utjecaje konzervativnog Heritage Foundationa, čiji su dijelovi gotovo doslovno preuzeti.

Dokument, do kojeg je došao Washington Post, nosi oznaku "tajno/bez pristupa stranim državljanima", a distribuiran je diljem Pentagona sredinom ožujka s Hegsethovim potpisom. U njemu se izlaže provedba vizije aktualnog predsjednika Donalda Trumpa o pripremi za potencijalni rat s Pekingom i obrani interesa SAD-a u bliskom susjedstvu, što uključuje i Grenland i Panamski kanal. Također poziva vojsku da se izravnije uključi u borbu protiv ilegalne migracije i krijumčarenja droga.

Za razliku od prve Trumpove i cijele Bidenove administracije, koje su Kinu smatrale glavnom prijetnjom, ali su istodobno ulagale u saveze i globalnu prisutnost, Hegseth jasno daje prednost samo jednom scenariju: sprječavanju kineskog osvajanja Tajvana. Sve ostalo je sekundarno.

Pentagon će, navodi se, "preuzeti rizik u drugim područjima" zbog ograničenja u ljudstvu i resursima te vršiti pritisak na saveznike u Europi, Bliskom istoku i istočnoj Aziji da povećaju vlastitu obranu i preuzmu većinu posla u odvraćanju prijetnji iz Rusije, Sjeverne Koreje i Irana.

Radikalni zaokret za Europu

U Europi to znači radikalni zaokret. Dok je Bidenova obrambena strategija iz 2022. NATO savez i saveznike nazvala "najvećom globalnom strateškom prednošću", Hegseth sada zahtijeva da saveznici preuzmu "daleko veći" dio tereta. SAD, jasno je naglašeno, više neće slati veće snage na Stari kontinent jer su prioriteti drugdje.

U dokumentu se izričito priznaje da je malo vjerojatno da će SAD pružiti znatnu, ako ikakvu, pomoć Europi u slučaju ruske vojne ofenzive. Umjesto toga, Washington planira prebaciti primarnu obrambenu odgovornost na NATO saveznike. Navodi se da će SAD Europi pružiti nuklearno odvraćanje, ali da se NATO može osloniti samo na američke snage koje nisu potrebne za obranu matice ili odvraćanje Kine.

Značajno povećanje europskog udjela u obrambenom teretu, navodi dokument, "osigurat će da NATO može pouzdano odvratiti ili poraziti rusku agresiju čak i ako SAD bude već angažiran u nekom drugom globalnom sukobu".

Priprema za rat s Kinom

Pentagon se, prema dokumentu, priprema isključivo za jedan veliki rat - onaj s Kinom. Prilikom planiranja buduće vojne strukture i raspodjele sredstava prijetnja iz Moskve prepušta se europskim saveznicima.

Dokument također predviđa da će se protuterorističke operacije ograničiti na skupine koje izravno ugrožavaju SAD. Militanti iz Afrike i Bliskog istoka koji djeluju samo regionalno više neće biti prioritet.

Nasuprot ranijem inzistiranju na globalnoj prisutnosti, Hegsethova uputa poziva na povlačenje iz većine svjetskih regija, uključujući Bliski istok. Ipak, administracija je nastavila s demonstracijom sile prema Hutima u Jemenu i pritiskom na Iran, što je izazvalo zbunjenost i kritike i republikanaca i demokrata u Kongresu. Jedan kongresni pomoćnik rekao je za Washington Post: "Žele američku silu svuda, ali i nigdje u isto vrijeme. Takva kontradikcija otežava osmišljavanje dosljedne strategije."

Tri prioriteta

Dokument je dugačak devet stranica, a analiza Washington Posta pokazuje da se u njemu nalaze cijeli odlomci gotovo identični izvještaju Heritage Foundationa iz kolovoza 2024. Alexander Velez-Green, jedan od autora tog izvještaja, sada je privremeno najviši dužnosnik Pentagona za obrambenu politiku.

Izvještaj Heritage Foundationa, kao i Hegsethova uputa, navodi tri prioriteta: odvraćanje kineske invazije na Tajvan, obranu SAD-a i veći doprinos saveznika. U Pentagonu se čak savjetovalo časnicima da pročitaju izvještaj Heritage Foundationa kako bi uskladili planiranje s novim smjernicama.

U regiji Pacifika, gdje je Hegseth nedavno posjetio američke trupe i rekao im da su "vrh koplja" američkih operacija, planira se jačanje vojne prisutnosti pomoću podmornica, bombardera, bespilotnih brodova i specijaliziranih jedinica. Fokus je na oružju koje može uništiti utvrđene i podzemne ciljeve. Također se ulaže u unaprijed postavljene zalihe i logističke kapacitete.

Pitanje Tajvana

Dokument istodobno poziva na pritisak na Tajvan da znatno poveća svoj obrambeni proračun. Trump i njegovi saveznici smatraju da Tajvan premalo ulaže u vlastitu sigurnost i pozivaju ga da poveća izdvajanja na čak 10 posto BDP-a - daleko više nego što SAD i njegovi saveznici ulažu.

Tajvanski predsjednik Lai Ching-te pokušao je umiriti Washington obećanjem da će obrambeni izdaci porasti na više od 3 posto BDP-a. Kina je odmah odgovorila slanjem borbenih zrakoplova i brodova oko otoka te poručila da će "oni koji se igraju vatrom izgorjeti".

Prema procurjelim američkim dokumentima iz 2023., analitičari su procijenili da tajvanske snage vjerojatno ne bi mogle spriječiti kinesku zračnu nadmoć.

Grenland

U dokumentu se također navode neodređene prijetnje iz američkog "bliskog susjedstva", poput Grenlanda i Panamskog kanala, gdje Hegseth traži spremnost za obranu američkih interesa. Trump je u petak dodatno zaoštrio odnose s Danskom, koja upravlja vanjskom politikom Grenlanda, rekavši: "Mi moramo imati Grenland."

Uputa poziva i na proširenje američkog nuklearnog arsenala i sustava obrane od projektila unutar koncepta Zlatne kupole, koji je Trump ranije najavio, ali još nije konkretiziran.

Pentagon i Heritage Foundation nisu komentirali dokument.