DONALD Trump kaže da dolaze carine. Ta poruka američkog predsjednika ostaje dosljedna. Ali koje carine i kada? Porezi na uvoz toliko su brzo i često uvođeni otkako je preuzeo dužnost da ih je teško pratiti, piše BBC.

Trump je već povisio carine na uvoz iz Kine, čelik, aluminij i određene proizvode iz Kanade i Meksika. Više carine na automobile trebale bi stupiti na snagu ovaj tjedan. Sada čekamo da Trump otkrije detalje svojeg plana za širi set carina, na kojem njegov tim radi posljednjih nekoliko tjedana. Bijela kuća to naziva Dan oslobođenja. Pa, što bismo mogli saznati u srijedu?

Kolike će biti carine?

Bijela kuća nije rekla koliko visoke carine mogu biti, iako su analitičari predložili različite moguće stope. Tijekom prošlogodišnje kampanje Trump je zagovarao carinu od 10% na sav uvoz u SAD, a povremeno je sugerirao da bi ona mogla biti i 20% - pa čak i 60% na uvoz iz Kine.

Nakon što je stupio na dužnost, predstavio je ideju "recipročnih" carina, sugerirajući da bi stope mogle varirati od zemlje do zemlje. "Vrlo jednostavno, ako oni naplaćuju nama, naplaćujemo i mi njima", rekao je u veljači, nedugo prije nego što je naredio dužnosnicima da razviju takav plan.

Gotovo odmah potom, Bijela kuća je zakomplicirala stvari rekavši da će njihove preporuke uzimati u obzir ne samo carine nego i druge politike koje smatraju nepravednima prema američkom poslovanju, poput poreza na dodanu vrijednost (PDV).

To je izazvalo pomutnju jer tvrtke i politički čelnici pokušavaju dokučiti koliki bi novi porez mogao pogoditi njihove proizvode - i kako će se najavljeno u srijedu uklopiti s postojećim carinama, poput onih na čelik i aluminij koje je Trump već uveo.

Primjerice, europski dužnosnici pripremaju se za dvoznamenkastu carinu na svoj izvoz. Trump je ranije ove godine rekao da planira uvesti carinu od 25% na robu iz Europske unije.

Koje zemlje bi mogle biti pogođene?

Trumpova administracija još nije potvrdila koje će zemlje biti pogođene, iako su mjeru opisali kao sveobuhvatnu. U nedjelju je predsjednik rekao da bi nove carine mogle vrijediti za "sve zemlje", što sugerira mogući povratak ideji opće carine koju je podržavao u kampanji.

To je srušilo nade u nekim zemljama, poput Ujedinjenog Kraljevstva, koje su se nadale da će ostati ispod radara – iako mnoge još uvijek žele dogovoriti neki poseban sporazum. I dalje nije jasno hoće li carine biti univerzalno primijenjene ili ciljano usmjerene.

Prošlog mjeseca ministar financija Scott Bessent rekao je da su napori usmjereni na "prljavih 15" - 15% zemalja koje čine glavninu trgovine sa SAD-om i koje nameću carine ili druge propise koji američke tvrtke stavljaju u nepovoljan položaj. Ured američkog trgovinskog predstavnika, dok je pripremao preporuke, identificirao je zemlje za koje je "posebno zainteresiran".

To su bile: Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Europska unija, Indija, Indonezija, Japan, Koreja, Malezija, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Švicarska, Tajvan, Tajland, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Vijetnam.

Trump je neke od svojih najžešćih kritika uputio povijesnim saveznicima i glavnim trgovinskim partnerima, poput Kanade i EU. "Prijatelj je često bio mnogo gori od neprijatelja", izjavio je prošlog tjedna.

Kakav će biti učinak carina?

Carine su porezi na uvoz. Pa, ključno je pitanje: tko će platiti?

Tehnički, odgovor je jednostavan: američke tvrtke koje uvoze robu bit će te koje će platiti račun - posebno ako Bijela kuća odluči naplatiti carine "odmah", kako je u utorak sugerirala glasnogovornica Karoline Leavitt.

Ali što su carine više, to će više tvrtki tražiti načine da nadoknade te troškove - bilo promjenom dobavljača, dijeljenjem troška s poslovnim partnerima ili podizanjem cijena za Amerikance. Mnoge tvrtke kažu da se već pripremaju na taj korak. No, to je rizična igra jer, ako cijene previše porastu, kupci će jednostavno odustati.

Ta dinamika povećava rizik od ekonomske recesije - i u SAD-u, i izvan njega, gdje se mnoge tvrtke oslanjaju na američko tržište. Trump kaže da tvrtke koje žele izbjeći carine mogu jednostavno preseliti poslovanje u SAD, ali to nije brzo ni jednostavno rješenje, s obzirom na visoke troškove zapošljavanja i otvaranja pogona.

Kad se u sve uključe kolebanja valuta i moguće protumjere drugih zemalja, posljedice Trumpova pokušaja resetiranja globalne trgovinske ravnoteže vjerojatno će se osjećati još dugo nakon najave u srijedu.