HRVATSKI zastupnici u Europskom parlamentu smatraju da Europska unija ima priliku ojačati jedinstveno tržište i postati atraktivan trgovinski partner u trenutku kad američki predsjednik Donald Trump prijeti carinama cijelom svijetu, ali su podijeljeni po pitanju protumjera SAD-u.

Predsjednik SAD-a Donald Trump će večeras objaviti nove carine na sav uvoz u Sjedinjene Države, što bi moglo pokrenuti trgovinski rat koji EU nastoji izbjeći.

HDZ-ovka Zovko: Nije nam u interesu da se sukobljavamo

Eurozastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ), stalna izvjestiteljica EPP-a za trgovinske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, smatra da EU-u nije u interesu da se na bilo kakav način sukobljava s transatlantskim partnerom.

"Morali smo pokazati veću fleksibilnost i tražiti zajednički izlaz iz ove situacije sa Sjedinjenim Američkim Državama, da pružimo i njima neki interes u ovom svemu. Danas će se objaviti carine, a Europska unija ima spreman set mjera kako bi odgovorila ciljano na te carine.

Vidjet ćemo hoće li to rezultirati promjenom stava s američke strane, ali ja sam uvijek na toj liniji da moramo graditi mostove s Trumpovom administracijom jer mi nismo u poziciji u ovom trenutku kada nam Sjedinjene Američke Države i još kroz NATO pružaju najveći stupanj sigurnosti, nismo izgradili europski stup obrane da ulazimo u bilo kakve konflikte s našim najsnažnijim partnerom", rekla je Zovko Hini.

HDZ-ovac Stier: Nismo tražili rat, ali moramo odgovoriti

Njezin kolega iz redova pučana, eurozastupnik Davor Ivo Stier, Hini je rekao da EU nije tražila ovaj trgovinski rat, ali da će morati odgovoriti kako bi zaštitila svoje gospodarstvo.

"Imamo zapravo dva partnera koji imaju vodeće pozicije u svjetskoj trgovini. Razmjena između EU-a i SAD-a godišnje je oko bilijun eura, najveća na svijetu. Doista smatramo da to treba sačuvati, a ne ugrožavati. Međutim, ponavljam, ukoliko Trumpova administracija ide u ovom smjeru koji je najavila, Europska unija će morati donijeti i donijet će odgovarajuće odluke", rekao je Stier.

Prema podacima Eurostata, EU je imao trgovinski suficit od 157 milijardi eura u robnoj razmjeni sa SAD-om, a deficit od 109 milijuna eura u trgovini uslugama. Stier ocjenjuje to izbalansiranim odnosom.

"Ukoliko taj balans bude ugrožen, shodno tome će biti i odgovor Europske unije. Svi instrumenti su na raspolaganju i na stolu. Intencija Europske unije nikad nije bila da dođe do ovakve situacije niti je ona prva krenula u tom smjeru i uvijek želi dati prostora da se dođe do dogovora", dodao je Stier.

Picula: Trump vodi ekonomiju 19. stoljeća

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP) rekao je Hini da "Trump zapravo vodi neku vrstu ekonomije 19. stoljeća kada su države bile u neglobaliziranim uvjetima i kada su carine bile instrument punjenja državnih proračuna i zaštita domaće proizvodnje".

Picula ocjenjuje da je riječ o "regresivnom političko-ekonomskom nastupu i strategiji koja će ostaviti sigurno posljedice po cijelom svijetu, ali će se na kraju kao bumerang vratiti onome tko je te mjere i lansirao, a to su Sjedinjene Američke Države".

Bosanac: EU će biti prisiljena uzvratiti agresivno

Eurozastupnik Gordan Bosanac (Zeleni/Možemo), zamjenski član Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, očekuje da će EU biti primorana uzvratiti SAD-u jednako agresivno.

"Preliminarni pregovori s američkom stranom su izgledali jako loše u smislu metodologije razgovora i pregovora, dobivaju se informacije da je to dosta arbitrarno, da se pozicije mijenjaju iz dana u dan s američke strane.

Znači, vi ne možete pregovarati kada vam svako malo netko nešto novo donosi za stol. Mislim da će Europska unija u jednom trenutku shvatiti da će biti jako teško pronaći zajednički jezik, čak i ova ideja da se više LNG plina kupuje pa da se na taj način zamoli da se ide s manje restriktivnim tarifama neće upaliti, nego ćemo vrlo vjerojatno morati odgovoriti jednako agresivno, kao što će vjerojatno doći agresivne carine s američke strane", rekao je Bosanac Hini.

Carine i protumjere najviše bi trebali osjetiti građani. "Sigurno su prema nama malo teža socioekonomska vremena jer gotovo svi ekonomski analitičari kažu da se ovaj sveopći rat carinama mora reflektirati na kvalitetu života ljudi kako u Europskoj uniji, tako i u Sjedinjenim Državama. Nastradat će ljudi koji imaju manju kupovnu moć, stvari će za njih postati još skuplje", rekao je Bosanac.

Bartulica: Ovo je štetno i za Ameriku

Stephen Nikola Bartulica iz redova Europskih konzervativaca i reformista rekao je Hini da načelno smatra da "nove carine nisu dobar put".

"Ovo što američki predsjednik najavljuje danas je i za Ameriku vrlo štetno i riskantna politika. On se zalaže za obične ljude, ali običnim ljudima znači da novim carinama mnogi proizvodi će biti skuplji. S druge strane, istina jest da su na nekim proizvodima carine veće na europskoj strani, primjerice za automobile.

To treba na transparentan način ispregovarati da budu jednaka pravila. Hrvatski interes je da se sačuva slobodna trgovina, nisam za to da Europska unija odmah reagira protumjerama. Nikome ne odgovara trgovinski rat", smatra Bartulica.

EU protumjere

Sve se glasnije spominje mogućnost da će EU, u odgovoru SAD-u, nastojati ograničiti dominaciju američkih digitalnih divova poput X-a, Googlea i Amazona.

"Razlog zašto su Elon Musk, Mark Zuckerberg i ostali toliko borbeni je zato što vide Europu kao kontinent na kojemu ne mogu raditi što hoće. Jedna vrsta te Muskove agresije kojom se on otvoreno petlja u unutarnje poslove Njemačke, Italije pa čak i Ujedinjenog Kraljevstva je njegov napor da se digitalno tržište deregulira", smatra Picula.

Mehanizam koji EU od 2021. godine ima na raspolaganju je i Instrument protiv prisile (Anti-Coercion Instrument - ACI), osmišljen kako bi se suzbio ekonomski pritisak trećih zemalja.

EU s tim mehanizmom može uvesti protumjere ako određena zemlja ne odustaje od primjene gospodarske prisile, a one uključuju uvođenje carina, ograničavanje trgovine uslugama i trgovinskih aspekata prava intelektualnog vlasništva te ograničavanje pristupa stranim izravnim ulaganjima i javnoj nabavi.

HDZ-ova eurozastupnica nije pobornik toga da se poseže za tim mehanizmom. "Osobno ne. Možda to nije EPP linija, koliko je više moje osobno uvjerenje. Kao Hrvatica, dolazim iz Hrvatske koja je SAD doživljavala kao strateškog partnera i tijekom Domovinskog rata i poslije toga i mislim da su nama SAD ključna država i nastavit ćemo s njima raditi", rekla je Zovko.

Picula je rekao da taj mehanizam "postoji na papiru, a ukoliko Trumpove mjere i eskalacija s njegove strane dobiju maha, ništa od toga naravno ne treba isključivati". "Nadam se da to toga neće doći", dodao je.

Jačanje jedinstvenog tržišta

Trumpove prijetnje carinama prisilile su Kinu, Japan i Južnu Koreju da sjednu za stol i dogovore se zajednički uzvratiti na carine, dok Europska unija već godinama sklapa trgovinske sporazume i ima široku trgovinsku mrežu.

Ono što Europska unija još može poduzeti u odgovoru na trgovinski rat, to je jačanje jedinstvenog tržišta, slažu se eurozastupnici različitih političkih opcija.

"Sigurno će se pod ovim pritiskom nastojati otkloniti prepreke kako bi jedinstveno tržište dalo još bolje rezultate. Osim toga, meni se čini da će EU morati diversificirati svoje ekonomske kontakte i savezništva po svijetu", rekao je Picula, član Izaslanstva EP-a za odnose sa SAD-om.

I sama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u utorak u Europskom parlamentu da će Europa "otvoriti vrata brzorastućim tržištima u svijetu" i da EU već ima trgovinske sporazume sa 76 zemalja, nedavno je zaključila trgovinske sporazume s Mercosurom (trgovinskim blokom južnoameričkih država), Meksikom i Švicarskom i vodi pregovore o trgovinskoj suradnji s Indijom, Indonezijom i Tajlandom.

"Možda je ova kriza prilika"

"Ako Europska unija zaista želi ojačati svoju ekonomsku poziciju, ne samo zbog Trumpa i pritisaka s druge strane Atlantika, ona mora svoj trgovački, ali i politički i socijalni model učiniti atraktivnim svojim trgovačkim partnerima, računajući da je Europska unija za razliku od Trumpove administracije stabilna, predvidljiva i da onaj koji trguje s Europskom unijom točno zna što dobiva", smatra Picula.

Zovko smatra da bi ova situacija mogla potaknuti države članice da rade na tome da se smanje razlike među samim članicama bloka.

"Možda je ova kriza prilika i mogućnost da se birokracija smanji. Primjerice, ako kupite automobil u Njemačkoj ili Belgiji, da nemate dodatne trošarine i da se ustvari Europa jača i to postane zaista jedinstveno tržište koje želimo, da nema razlike u cijenama, da nema razlike između zemalja, da nema više onoga da osjećate manje vrijednim, a ipak ste članica Europske unije. Možda nam Amerikanci pružaju priliku da se malo više sa sobom pozabavimo", rekla je Zovko.

Bartulica drži da je jedinstveno tržište "korisna i dobra stvar za sve članice". "Moramo raditi na tome da na unutarnjem planu smanjimo prepreke u poslovanju. Često čujemo od poduzetnika da moraju tražiti posebnim putem dozvole u svakoj zemlji članici", napomenuo je.