PREDSJEDNIK Donald Trump jučer je najavio 10-postotne carine na sav uvoz u Sjedinjene Američke Države pored viših carina za neke od najvećih trgovinskih partnera zemlje. Ova najava predstavlja intenziviranje trgovinskog rata koji je počeo nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću.

Njegovi savjetnici kažu da će carine vratiti strateški važne proizvodne kapacitete u Sjedinjene Države. Drugi ekonomisti pak upozoravaju da bi carine mogle usporiti svjetsko gospodarstvo, povećati rizik od recesije i za više tisuća dolara povisiti životne troškove za prosječnu američku obitelj.

"Početak nove ere protekcionizma"

Eswar Prasad, profesor na Sveučilištu Cornell, opisao je za Seattle Times Trumpove carine kao "početak nove ere protekcionizma koja će odjeknuti diljem svijeta".

Istaknuo je da razmjer ovih carina potvrđuje strahove zagovornika slobodne trgovine, označavajući velik odmak od načela globalizacije uspostavljenih nakon Drugog svjetskog rata.

"Monumentalni zaokret u globalnoj trgovini"

Faisal Islam, BBC-jev urednik za ekonomiju, napomenuo je da ove carine predstavljaju monumentalni zaokret u globalnoj trgovini, pri čemu američki prihodi od carina dosežu razine koje nisu viđene gotovo cijelo stoljeće. Upozorio je na moguće poremećaje dugogodišnjih trgovinskih ruta i opskrbnih lanaca, osobito u industrijama poput automobilske i farmaceutske.

"Carine za azijske zemlje doista su izvanredne. One će razbiti poslovne modele tisuća kompanija, tvornica, a možda i cijelih naroda. Neki od opskrbnih lanaca koje su stvorile najveće svjetske tvrtke bit će trenutno prekinuti. Neizbježan učinak će sigurno biti da ih se gurne prema Kini", piše Islam.

"Carine doprinose rastu cijena, ugrožavaju radna mjesta"

Prema analizama britanskog think-tanka Chatham Housea, Trumpove carine doprinose rastu cijena i inflacijskim očekivanjima, koja su porasla na najvišu razinu u posljednja tri desetljeća.

Iako bi mogle podržati određene sektore poput proizvodnje čelika, istodobno ugrožavaju radna mjesta u industrijama koje ovise o uvoznim sirovinama. Među njima su i industrije koje koriste čelik.

"Svijet će vjerojatno ući u recesiju"

Alan Deardorff, profesor međunarodne ekonomije sa Sveučilišta Michigan, upozorio je da će potrošači plaćati više za širok raspon proizvoda - od elektronike do prehrambenih artikala - zbog većih troškova uvoza. Također je upozorio na moguće protumjere zemalja pogođenih carinama.

"Sve u svemu, možemo očekivati trajno više cijene i recesiju", rekao je Deardorff za sveučilišni portal.

"Što se tiče ostatka svijeta, one zemlje koje uvelike ovise o trgovini s SAD-om, najočiglednije su Kanada i Meksiko, osjetit će snažan udarac, a i svijet će vjerojatno ući u recesiju. Ali, očekujem da će se većina svijeta od toga oporaviti prije nas jer, koliko god mi bili veliki, ostatak svijeta je mnogo veći", kaže Deardorff.

"Rizik urušavanja globalnog sustava slobodne trgovine"

"Trumpove carine nose rizik urušavanja globalnog sustava slobodne trgovine koji su upravo Sjedinjene Američke Države predvodile još od Drugog svjetskog rata", rekao je Takahide Kiuchi, glavni ekonomist u istraživačkom institutu Nomura.

Reuters piše da će u nadolazećim mjesecima prevladavati konkretni učinci povećanja cijena - a time i slabljenja potražnje - uzrokovani novim nametima na tisuće proizvoda koje svakodnevno kupuju i prodaju potrošači i tvrtke diljem svijeta.

"Vidim to kao pomicanje američkog i globalnog gospodarstva prema slabijim rezultatima, većoj nesigurnosti i mogućem putu prema nečemu što bismo mogli nazvati globalnom recesijom", rekao je Antonio Fatas, makroekonomist na poslovnoj školi INSEAD u Francuskoj.

Međunarodni monetarni fond (MMF), čiji izvještaj prenosi J.P. Morgan Research, procijenio je da bi univerzalno povećanje američkih carina za 10% - uz istodobne protumjere trgovinskih partnera - moglo smanjiti američki BDP za 1%, a globalni za 0.5%, ističući šire gospodarske rizike.

"Ovo pokazuje kako Trump vidi svijet, više nije najvažnije tko su saveznici i protivnici"

Atlantic Council ističe da će carine vjerojatno ubrzati napore američkih trgovinskih partnera da diverzificiraju svoje izvozne pravce i smanje ovisnost o američkom tržištu. EU, Velika Britanija i Indija već traže alternativne trgovinske sporazume kako bi se zaštitile od američke nepredvidivosti.

Josh Lipsky, viši direktor Centra za geoekonomiju Atlantic Councila i bivši savjetnik Međunarodnog monetarnog fonda, kaže da je povijesni značaj jučerašnjeg dana jasan.

"SAD je rekao da globalni trgovinski sustav koji smo pomogli stvoriti više ne funkcionira za nas", rekao je.

Napominje da bi ovi novi nameti, koji bi trebali stupiti na snagu sljedeći tjedan, podigli ukupne carinske stope u SAD-u na 20 posto - njihovu najvišu razinu u stoljeću, premašujući čak i Smoot-Hawleyjevu eru iz 1930-ih.

Trumpove najave carina naglašavaju da on "svijet vidi manje u smislu saveznika i protivnika nego u smislu zemalja koje imaju trgovinski deficit s SAD-om naspram zemalja koje imaju trgovinski suficit", kaže.

Lipsky ističe da su za Japan određene puno više carine nego za Iran. "Ove se odluke ne temelje na sustavima vlasti ili vojnim savezima ili povijesnim odnosima. One se temelje na novoj formuli - gdje je trgovina organizacijsko načelo iza Trumpova angažmana u svijetu."

"Dugoročno carine mogu biti dobre za SAD, a mogu izazvati i stagflaciju"

Mohamed El-Erian, glavni ekonomski savjetnik u Allianzu, izjavio je da carine možda dugoročno mogu potaknuti pravedniji trgovinski sustav, ali također nose rizik od pokretanja stagflacije ako dođe do eskalacije protumjera. Već sada se u SAD-u vide prvi znakovi usporavanja rasta uz trajno visoku inflaciju.

"Ovo bi moglo biti veliko preoblikovanje domaćeg gospodarstva i globalnog gospodarstva, à la Thatcher, à la Reagan, gdje ćete dobiti osposobljeniji privatni sektor, racionalniju vladu, pošten trgovinski sustav", rekao je za CNBC El-Erian.

"Alternativno, ako odgovor na carine bude 'milo za drago', ako skliznemo u stagflaciju, a ta stagflacija bude dobro usidrena, to će biti problematično", rekao je.

OECD predviđa usporavanje američkog gospodarstva

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) izvještava da Trumpove carine djeluju kao negativan šok na strani ponude, povećavajući troškove trgovine i cijene uvoznih proizvoda za potrošače te sirovina za poduzeća. To bi moglo ponovno potaknuti inflaciju na globalnoj razini, osobito u gospodarstvima koja se još nose s inflacijskim pritiscima nakon pandemije.

"Ako se najavljene mjere trgovinske politike nastave, kao što se pretpostavlja u projekcijama, nove bilateralne carinske stope povećat će prihode za vlade koje ih nameću, ali će biti prepreka globalnoj aktivnosti, prihodima i redovnim poreznim prihodima", rekao je OECD.

OECD je predvidio da će se gospodarski rast SAD-a dramatično usporiti ove i sljedeće godine, na 2.2% 2025. i samo 1.6% 2026. Američko gospodarstvo raslo je po stopi od 2.8% prošle godine. Očekuje se da će globalno gospodarstvo rasti 3.1% ove godine i 3% sljedeće godine, što je pad nakon rasta od 3.2% u 2024.

"Pad kupovne moći u SAD-u, niži rast BDP-a"

Prema S&P Global Ratingsu, ako Trumpove carine budu u potpunosti provedene, cijene za američke potrošače mogle bi jednokratno porasti za 0.5% do 0.7%, što bi moglo gurnuti stopu inflacije na 3% do kraja 2025. godine. Taj bi rast bio ponajviše rezultat viših carina na uvoz iz Kanade, Meksika i Kine.

"Smatramo da je utjecaj carina na rast realnog BDP-a SAD-a teže odrediti bez vrlo agresivnih pretpostavki. Ipak, naša gruba procjena sugerira da bi stvarni BDP SAD-a u sljedećih 12 mjeseci mogao biti 0.6% niži od onoga što trenutno predviđamo - uzimajući u obzir pad kupovne moći kućanstava, povećanu nesigurnost ulaganja i udarac na američke izvoznike", piše u analizi.

"Rast cijena u SAD-u, ali i drugim zemljama"

Clarissa Hahn iz Oxford Economicsa ističe da će američke tvrtke vjerojatno prenijeti povećane troškove zbog carina na potrošače, uzrokujući rast cijena unutar SAD-a. Također, zemlje poput Velike Britanije mogle bi se suočiti s inflacijskim pritiscima zbog većih troškova uvoza i mogućih protumjera, što bi moglo povećati operativne troškove za poduzeća i cijene za potrošače.

BBC navodi da bi izvoznici pogođeni američkim carinama mogli preusmjeriti svoju robu na druga tržišta, poput britanskog, što bi u nekim regijama moglo dovesti do sniženja cijena, dok bi u drugima zbog poremećaja u opskrbnim lancima cijene mogle rasti.

"Noćna mora u kojoj carine dovode do stagflacije"

Donald Kohn, bivši zamjenik predsjednika američke središnje banke (Federal Reserve), upozorio je za New York Times na "noćnu moru" u kojoj carine dovode do stagflacije - kombinacije rasta inflacije i usporavanja gospodarskog rasta.

Takav scenarij mogao bi otežati donošenje monetarne politike na globalnoj razini jer bi središnje banke morale balansirati između kontrole inflacije i gospodarske stabilnosti.

Trump je sam carine opisao kao dio "deklaracije ekonomske neovisnosti", čiji je cilj smanjiti oslanjanje na uvoz i ojačati američku industriju.