KADA je svibanjski večernji mrak prošle godine zavladao Stockholmom, kriminalna scena grada probudila se u svoj svojoj brutalnosti. Šezdesetak kilometara zapadno, u gradiću Västeråsu, 15-godišnji dječak ustao je iz kreveta i izašao iz kuće, uvjeren da će do jutra obaviti "posao" i stići na nacionalni ispit iz matematike.

Vožnja Uberom bila mu je unaprijed organizirana. No, samo nekoliko kilometara kasnije stigla je policija. Dječak je uhićen, a već sljedeće noći još jedan tinejdžer, 14-godišnjak, stigao je do izraelskog veleposlanstva u Stockholmu i ispalio više hitaca iz poluautomatskog pištolja. Uhićen je na licu mjesta.

Iran i bande: savezništvo u sjeni

Iako 14-godišnjak nije kazneno odgovarao jer je maloljetan, stariji je osuđen na 11 mjeseci boravka u ustanovi za maloljetnike zbog teškog kaznenog djela u vezi s oružjem. Policija navodi da je riječ o nizu pokušaja napada na izraelsko veleposlanstvo tijekom 2023. iza kojih, prema švedskoj sigurnosnoj službi SÄPO, stoje kriminalne bande koje djeluju po nalogu Irana, piše CNN.

Iran, tvrdi SÄPO, koristi kriminalne mreže u Švedskoj za provedbu politički motiviranih napada protiv izraelskih i židovskih ciljeva. U nekoliko slučajeva počinitelji su bila djeca. Iranska ambasada u Stockholmu odbacila je optužbe, nazvavši ih "lažnima i propagandnima".

Dvije suparničke bande, Foxtrot i Rumba, povezane su s pokušajima napada, uključujući pokušaj postavljanja eksplozivne naprave u siječnju, oružani incident u svibnju te pucnjavu u listopadu. Osumnjičenici u većini slučajeva bili su maloljetni i, prema sudskim spisima, nisu imali jasnu predodžbu o tome tko ih šalje i zašto.

"Kad neka država, poput Irana, koristi djecu kao posrednike za napade, to je ozbiljan sigurnosni problem", rekao je Fredrik Hallström iz SÄPO-a. "Organizirani kriminal u Švedskoj postaje slabost koju strane sile iskorištavaju."

Korištenje djece kao izvršitelja zločina omogućuje kriminalnim vođama da izbjegnu kaznenu odgovornost. Djeca mlađa od 15 godina u Švedskoj ne mogu kazneno odgovarati, a oni između 15 i 18 godina obično budu upućeni socijalnim službama umjesto u zatvor. "Oni nemaju kontakt ni s naručiteljem ni s ciljem. To otežava traganje za organizatorima", objasnila je tužiteljica Lisa dos Santos.

Eksplozija nasilja na ulicama Švedske posebno se pogoršala 2023., kada je došlo do sukoba između Foxtrota i Rumbe. Obje bande povezane su s nizom nasilnih incidenata u kojima se sve češće koriste tinejdžeri.

Bande, Iran i američke sankcije

Vođa Foxtrota Rawa Majid, poznat kao "Kurdska Lisica", pobjegao je iz Švedske još 2019. i djeluje iz iračkog Kurdistana. Njegov suparnik Ismail Abdo navodno je uhićen u Turskoj, ali je ubrzo pušten uz jamčevinu. Obojica su traženi zbog teških kaznenih djela, uključujući ubojstva i trgovinu drogom.

Američko ministarstvo financija sankcioniralo je Foxtrot i Majida, tvrdeći da banda djeluje u suradnji s iranskom obavještajnom službom MOIS. Optuženi su za organiziranje napada na izraelske i židovske ciljeve u Europi, među kojima i pokušaj napada na izraelsko veleposlanstvo u Stockholmu u siječnju 2024.

"Iran sve češće koristi kriminalne mreže kako bi ostvario svoje ciljeve, bez obzira na posljedice po zajednice diljem Europe", izjavio je američki ministar financija Scott Bessent.

Virtualni svijet kriminala

Bande sve više koriste društvene mreže i aplikacije za kriptirane poruke kako bi regrutirale maloljetnike. Naručivanje kaznenih djela nerijetko se događa javno, putem Snapchata, Instagrama i aplikacija kao što su Signal i Zangi. Meta, Google, TikTok i Snapchat sastali su se u prosincu s ministrima pravosuđa nordijskih zemalja kako bi se dogovorili o borbi protiv internetskog novačenja. Telegram, iako prozvan, nije prisustvovao sastanku.

Na Telegramu bande koriste simbole za naručivanje napada: emoji lubanje označava ubojstvo, emoji dolara plaćanje. Foxtrot se označava lisicom, a Rumba jagodom, prema bivšem poslovanju njezina vođe.

"Djecu se putem mreža uživo 'navlači' na nasilje. Oni snimaju i dijele fotografije s oružjem prije i poslije napada", rekao je bivši policijski ispitivač Luay Mohageb.

Od sigurne luke do epicentra nasilja

Unatoč reputaciji zemlje s najjačim socijalnim sustavom u Europi, Švedska se posljednjih godina suočava s eskalacijom nasilja među mladima. Prema podacima policije, u siječnju 2025. zabilježena su 33 eksplozivna napada, najviše ikad u jednom mjesecu. U 2024. čak 30% osumnjičenih za ubojstva vatrenim oružjem bili su mlađi od 18 godina.

"To je nacionalna katastrofa", rekao je John Forsberg, načelnik Nacionalne policije. "Djeca prelaze granice kako bi izvršavala zločine, ovo je europski problem."

Bande djecu privlače skupom odjećom, brzim novcem i statusom. Iza svega često stoje i dublji razlozi, potreba za pripadnošću, nesigurnost i nedostatak uzora. "Oni nemaju idole, ne znaju tko su. Banda im daje osjećaj pripadnosti", kaže Rene Lobos, bivši član bande koji danas pomaže mladima da se izvuku.

"Kasno je za mene, uvijek će me pronaći"

Majka 15-godišnjaka koji je uhićen u svibnju 2024. vjeruje da je njezin sin iskorišten. Stariji članovi bande ponašali su se prema njemu kao "velika braća", pružajući mu osjećaj zaštite i pripadnosti.

U policijskom vozilu, odmah nakon uhićenja, rekao je: "Za mene je kasno. Naći će me gdje god da se sakrijem."

Dječakov brat, koji je također upleten u slučaj, pohvalio se u prisluškivanom razgovoru da je dobio novac i kupio bratu "kul odjeću" za posjet u ustanovi. Fotografije pronađene na njegovu mobitelu prikazuju dvojicu maskiranih s hrpom novčanica. Socijalni radnici upozoravaju da je važno shvatiti da su ta djeca prije svega žrtve. Bez ozbiljne intervencije, mnogi ostaju zarobljeni u krugu nasilja i kriminala.