DVA MALA, udaljena antarktička otoka, nastanjena uglavnom pingvinima i tuljanima, našla su se među neuobičajenim mjestima koja su obuhvaćena carinama koje je uvela administracija Donalda Trumpa. Otoci Heard i McDonald, teritorij udaljen gotovo 4000 kilometara jugozapadno od Australije, dostupni su isključivo nakon tjedan dana plovidbe iz Pertha, a ljudi ih nisu posjetili gotovo deset godina.

Australski ministar trgovine Don Farrell izjavio je za ABC (Australian Broadcasting Corporation) da je riječ o "očitoj pogrešci". "Jadni pingvini, ne znam što su skrivili Trumpu, ali, iskreno, čini se da je sve doneseno na brzinu."

Predsjednik Trump u srijedu je najavio opsežne uvozne carine, kao odgovor na, kako tvrdi, nepoštene trgovinske prepreke za američke proizvode. Nove carine nisu pogodile samo australske teritorije već i norveško otočje Svalbard, Falklandske otoke te Britanski Indijskooceanski teritorij.

"To samo potvrđuje da doslovno nema mjesta na Zemlji koje je sigurno od ovakvih odluka", rekao je australski premijer Anthony Albanese.

Kao i ostatak Australije, Heard i McDonald, otočje Cocos (Keeling) te Božićni otok sada su obuhvaćeni carinom od 10 posto. Norfolk Island, također australski teritorij s oko 2200 stanovnika, pogođen je još višom carinom, čak 29 posto.

Posljednji put ljudi su tamo kročili 2016. godine

Otok Heard je, međutim, negostoljubiv i nenaseljen, ledeno prostranstvo koje skriva najveći i jedini aktivni australski vulkan, Big Ben, okružen ledenjacima. Posljednji put ljudi su tamo kročili 2016. godine, kada je skupina radioamatera, uz odobrenje australske vlade, s otoka prenosila svoj signal.

Znanstvenik Mike Coffin sa Sveučilišta u Tasmaniji sedam je puta boravio u okolnim vodama zbog istraživanja, ali sumnja da otok ima ikakav značajniji izvoz prema SAD-u. "Tamo nema ničega", rekao je za BBC.

Koliko mu je poznato, postoje samo dvije australske tvrtke koje love i izvoze patagonsku sabljarku i ledenu skušu. Ono što je na otoku zaista prisutno u obilju je jedinstvena i netaknuta priroda.

UNESCO je otoke uvrstio na popis svjetske baštine kao rijedak primjer ekosustava koji nisu pod utjecajem stranih biljnih i životinjskih vrsta ni ljudske aktivnosti. "Otoci vrve pingvinima, morskim slonovima i raznim vrstama morskih ptica", kaže profesor Coffin, koji proučava podmorsku geografiju tog područja.

Prisjeća se kako je jednom izdaleka pomislio da gleda plažu, ali se ispostavilo da je riječ o "vjerojatno nekoliko stotina tisuća pingvina". "Gotovo svaki put kad brod dođe, vidi se kako lava teče niz padine Big Bena", rekao je, opisujući kako se lava spušta preko leda i stvara oblake pare.

Pogrešno označene pošiljke?

Teško je dobiti jasnu sliku o trgovinskoj razmjeni između otočja Heard i McDonald i Sjedinjenih Država. Prema podacima Svjetske banke, otočje je posljednjih godina izvozilo tek male količine robe u SAD.

No 2022. SAD je iz tog teritorija uvezao robu u vrijednosti od 1.4 milijuna američkih dolara (oko 2.23 milijuna australskih dolara), i to gotovo isključivo pod kategorijom "strojevi i električni uređaji". Prema pisanju Guardiana, analiza američkih carinskih podataka i brodskih evidencija pokazuje da su carine nametnute na temelju pogrešnih informacija, pošiljke su navodno bile pogrešno označene kao da potječu s tih teritorija, iako su zapravo dolazile iz drugih dijelova svijeta.

Kao i mnoge druge zemlje, australske vlasti su ogorčene ovim potezom, a premijer Albanese poručuje kako su carine "potpuno neopravdane" i da to "nije čin prijatelja".

Zašto ovaj potez nije nužno apsurdan?

Iako ovaj potez na prvi pogled djeluje apsurdno, uvođenje carina nenastanjenom teritoriju nije nužno besmisleno s pravnog, političkog ili ekonomskog stajališta. 

Carine se često uvode automatizmom na temelju klasifikacije zemlje ili carinske regije, bez obzira na to ima li ona stanovništvo ili aktivnu trgovinsku razmjenu. Ako SAD uvodi univerzalne carine prema svim stranim teritorijima, onda se izbjegava izuzimanje manjih entiteta.

Iako teritorij nema stanovnike, njime upravlja Australija, a sam teritorij ima ekskluzivnu ekonomsku zonu (EEZ). Dodatno, regije bez carinskih barijera mogu u budućnosti postati uporište za off-shore proizvodnju. Neka firma može registrirati skladište i "tehnički" od tamo izvoziti robu kako bi izbjegla carine iz Australije ili Azije.